Svetski dan energetske efikasnosti obeležava se godišnje, 05. marta, u čast prvog sastanka svetskih eksperata koji su temeljito razgovarali o energetskoj krizi i njenim mogućim praktičnim rešenjima. Sastanak je održan tog dana 1998. godine u Velsu, u severnom delu Austrije. Na ovaj dan svako od nas treba da razmisli koliko racionalno troši energiju u svom domaćinstvu, na radnom i svakom drugom mestu, da ne narušava kvalitet života.
Energetska efikasnost je aktuelan pojam koji se prvenstveno odnosi na upotrebu tehnologija za čiji rad je potrebno manje energije. Kao dobar primer mogu da posluže štedljive i LED sijalice koje troše manje energije i koje daju istu količinu i bolji kvalitet svetlosti. Ove sijalice budućnosti najveći deo električne energije transformišu u svetlost, a sasvim mali deo u toplotu.
Brojne su druge mogućnosti u primeni energetske efikasnosti, kao što su: izbor najefikasnijeg načina grejanja u zimskom periodu, upotreba racionalnih klima uređaja za grejanje i hlađenje, zagrevanje vode bez velikih gubitaka, upotreba grejnih tela sa minimalnim gubicima energije i upotreba mašina čiji se koeficijent korisnog dejstva približava jedinici. Nove tehnologije povećavaju taj koeficijent, što doprinosi racionalnom trošenju energije.
Energetska efikasnost zavisi i od načina gradnje stambenih i poslovnih objekata o čemu se mora voditi računa pri korišćenju građevinskih materijala koji ispoljavaju maksimalnu temperaturnu zaštitu bez negativnog uticaja na zdravlje čoveka. Primera radi, nekada se azbest koristio kao izolacioni materijal, ali se kasnije pokazalo da ispoljava opasne kancerogene osobine, tako da se postepeno povlači iz upotrebe. Još ga susrećemo u nekim starim stambenim objektima. Zapamtimo, azbest nije štetan po zdravlje sve dok ga ne diramo. Opasan je ako se reže, buši ili na bilo koji način oštećuje. Umesto azbesta danas se koriste izolacioni materijali koji ne narušavaju zdravlje čoveka i koji su daleko efikasniji za temperaturnu izolaciju.
Velike uštede energije mogu se ostvariti na grejanju, što zavisi od brojnih faktora kod izbora i dostupnosti energenata, ali i grejnih tela. Kod nekih tehničkih rešenja velika su početna ulaganja, kao što su toplotne pumpe, ali se uglavnom isplate posle nekoliko godina. Novom tehnologijom, koja funkcioniše na principu "obrnutog frižidera", zapravo, onako kako frižider "izvlači" toplotu iz svoje unutrašnjosti ( hladi je ) i prenosi je u Vašu kuhinju, greje je, tako toplotna pumpa izvlači toplotu iz spoljnjeg vazduha, podzemne vode ili zemlje i koristi je da zagreje radijatore ili podno grejanje.
Sve više se pribegava alternativnim i obnovljivim izvorima energije, kao što su energija vetra i Sunca. Solarni paneli su dostupni svakom prosečnom domaćinstvu, a vetrogeneratori postali su deo naše svakodnevnice. Cene solarnih panela i prateće opreme ( kontroler, konvertor napona i baterije ) su pristupačne, ali se kao mogući problem javlja zakonska regulativa za korišćenje ovog izvora energije koji se ne plaća. Njeno potpuno usaglašavanje ostaje kao obaveza u pristupnim pregovorima ka EU.
Kod većine domaćinstava može se dosta uštedeti zamenom klasičnih sijalica LED svetlom koje je drastično pojeftinilo, a postoje njegove različite varijante snage, pakovanja i namene, kako za stambene, tako i za poslovne objekte. Pored energetske efikasnosti LED sijalice i paneli dugo traju, jednostavno se održavaju i ne sadrže materije koje su opasne po zdravlje.
Zaključimo da energetska efikasnost ne podrazumeva narušavanje kvaliteta života, već korišćenje svih dostupnih izvora energije koji su pristupačni, jeftini i obnovljivi. Za neke od njih velika su početna ulaganja, ali treba imati na umu za koje vreme će se isplatiti i koliko će trajati kao optimalno rešenje. Čista računica na kraju meseca biće najbolji pokazatelj koliko smo energetski efikasni i koliko smo zaista voljni da poboljšamo kvalitet našeg života.