Montaža, montaža, montaža! Ceo život je jedna velika montaža :)
Email: office@vila.rs
Website: www.vila.rs
Trojica Vrščana prave jedinstvene fiksi dvotočkaše bez kočnica. Potrebno je nekoliko okreta pedala, da bi ovo prevozno sredstvo samo išlo, pišu Večernje novosti.
Na prvi pogled, ovi bicikli se uopše ne razlikuju od običnih. Na drugi pogled, postaju upadljive njihove drečave boje, a tek posle probne vožnje, može se uvideti njihova specifičnost i različitost. Pedale koje se sve vreme okreću, jer su fiksirane za zadnji točak, zbog čega su i nazvani fiksi bicikli, ovim dvotočkašima daju posebnu notu, a vožnju čine lagodnom, jer "rade" koristeći silu inercije, pa je potrebno samo nekoliko zamaha nogama da bi bicikl bukvalno - sam išao.
Fiksi bicikli su u početku pravljeni isključivo za trke u velodromima, atraktivnoj olimpijskoj disciplini, a na ulice su ih još osamdesetih godina prošlog veka preselili kuriri iz Njujorka. Brzi i jednostavni za vožnju, bili su idealni za raznošenje pošte do najudaljenijih delova tog megalopolisa. Trend vožnje ovih dvotočkaša brzo se raširio i po evropskim gradovima, a Vrščani su, zasad, jedni od retkih u Srbiji, koji imaju priliku da ih voze, zahvaljujući trojici entuzijasta Nikoli, Dušanu i Vladanu. Osim što ih voze, oni i prave ove jedinstvene dvotočkaše, koji iz njihove radionice izlaze kao unikati.
- Biciklizmom se amaterski bavim od svoje 10. godine, pa sam, tako, došao i u kontakt sa ovim biciklima, koji su promenili moj pogled na ovaj sport. Imajući u vidu da su fiksi bicikli skupi, jer u inostranstvu koštaju od 700 do 7.000 evra, nas trojica smo rešili da ih sami pravimo, prvo za sebe, a onda su i drugi počeli da se interesuju, priča nam Nikola Miljkov.
Ovi Vrščani su dosad napravili sedam unikatnih primeraka, uvek drečavih i upadljivih boja. Kažu da interesenata ima, uprkos većoj ceni od običnih bicikala.
- Fiksi bicikli su uglavnom jednobrzinci. Specifičnost je i to što nemaju kočnice. To uglavnom plaši kupce, a kada probaju da ih voze, shvate da je kontrola nad ovim biciklom neverovatno jednostavna. Sporijim okretanjem pedala se uspostavlja balans, jer su pedale direktno povezane sa zadnjim točkom. Takvu kontrolu nijedan drugi bicikl ne možda da ponudi. Zato su i idealni za gradsku vožnju, ali, po želji kupca, ugrađujemo i kočnice, objašnjava Dušan Gojkov.
Zanimljivo je to što su bicikli koje njih trojica prave spoj novih i kvalitetnih delova sa starim, odbačenim ramovima.
- Mi, u stvari, pravimo reciklirane bicikle. Starim ramovima, koje nalazimo na otpadu, dajemo potpuno nov i drugačiji život. Kompletno ih obrađujemo, od peskiranja do farbanja, a zatim montiramo nove delove, koje nabavljamo u inostranstvu. To naše bicikle čini pristupačnijim za kupce, pogotovo što sve radimo po njihovoj želji, kaže glavni majstor u ovoj priči Vladan Perović.
Svaki deo bicikla ručno obrađuju sa mnogo strpljenja. Zato je za pravljenje jednog ovakvog dvotočkaša potrebno oko sedam dana. Taj posao trenutno rade iz hobija, ali se nadaju da će se trend vožnje fiksi bicikala ubrzo raširiti po Srbiji, što bi moglo da im donese, veruju, i pristojnu zaradu.
Ručni rad
Želja Nikole, Dušana i Vladana je da širom Srbije promovišu biciklizam kao vrstu rekreacije i zdravog života, a bicikl kao prevozno sredstvo koje nikad neće izaći iz mode. - Ne smemo da zaboravimo da bicikli ne narušavaju okolinu. Samom reciklažom mi već pomažemo očuvanju životne sredine, a zatim i vožnjom. Takođe, smatramo da je bitno sačuvati ovaj zanat radom po principu starih majstora, jer se danas ručni rad i zanat slabo cene, kaže Nikola Miljkov.
Autorka teksta i fotografije: Jelena Jovanović, Večernje novosti (eVršac)
S obzirom da dosta vremena provodimo sa našim laptopovima, nema razloga da im ne pokažemo određenu dozu brige.
Ukoliko često imate problema s baterijom, predstavljamo vam nekoliko korisnih saveta koji bi mogli produžiti njen životni vek.
Ovi saveti se odnose samo na litijum-jonske (Li-ion) baterije.
Ne držite laptop non-stop na punjaču
Kada prvi put uključite laptop, napunite ga do kraja kako bi se baterija kalibrisala kako treba. Nakon toga, najbolje ju je održavati između 40 i 80 odsto.
Ovo omogućava elektronima da se kreću, što može produžiti njen životni vek za čak četiri puta. Samo zapamtite da češće pogledate koliko vam je procenata baterije ostalo i vremenom ćete se navići. Takođe, nemojte ostavljati laptop priključen na struju, čak i kada je ugašen.
Još jedna bitna stvar je da jednom mesečno skroz ispraznite bateriju, i napunite je do kraja, kako bi se uvek dobro kalibrisala. Kako ne biste zaboravili, najbolje je podesiti podsetnik na telefonu ili nešto slično.
Pazite na temperaturu
Većina laptopova u sebi ima baterije napravljene od litijuma koje bi trebalo da se čuvaju na temperaturi između 10 i 35 stepeni Celzijusa, što znači da je sobna temperatura sasvim solidna.
Kako se laptop ne bi pregrejavao posebnu pažnju obratite na ventilacione otvore. Jednom u šest meseci bilo bi dobro da laptop odnesete u servis kako bi pravilno izduvali prašinu iz njega. Takođe pazite da sami ne zatvarate otvore za ventilaciju prilikom rada. Što veća temperatura, to će više oštetiti bateriju laptopa.
Nije teško za pridržavanje, a može dosta pomoći bateriji.
Update, update, update
Veliki broj kompanija pokušava da poveća trajanje baterije konstantnim updateovima. Iako se većina ljudi plaši updateovanja, ovo zaista može poboljšati kako životni vek, tako i same performanse uređaja.
Uvek obratite pažnju da imate instaliranu poslednju verziju softvera.
Nemojte ostavljati laptop makar kako
Ukoliko znate da nećete koristi laptop neko vreme, najbolje je ostaviti ga sa otprilike 50 odsto napunjenom baterijom, na mestu sa sobnom temperaturom.
Ostavljanje računara sa totalno praznom baterijom može je u potpunosti uništiti, dok ostavljanje sa potpuno punom može skratiti njeno trajanje.
Mladi vršački gimnazijalac Miloš Živković ove godine prijavio se za takmičenje u oblasti informatike u pravljenju sajta na temu “Sajt za bezbedan internet”.
Takmičenje organizuje Udruženje profesora informatike Srbije, a Miloš je, za sada, stigao do okružnog takmičenja.
Okružno takmičenje organizuje se početkom marta, a boduje se tako što se ocenjuje sam sajt (dizajn,tekstovi...) kao i usmeni deo. Pozivamo sve one koji su u mogućnosti da podrže Miloša tako što će objaviti link njegovog sajta na svojim društvenim mrežama, a za one koji imaju sajtove da sa Milošem razmene linkove.
Moj cilj je da dobijem što više pregleda na sajtu, i da ukažem na koji način je najbolje da se zaštitimo od kompjuterskih virusa, kako zaštiti decu na internetu i kako da se zaštitimo od hakera, kaže Miloš. Sajt takođe sadrži savete za roditelje, razne ankete i blog.
Pogledajte i podržite Miloša. http://sajtzabezbedaninternet.weebly.com/
Izvor: eVršac