Španija je u aprilu dostigla rekord dobijene električne energije iz obnovljivih izvora. Proizvedeno je ukupno 54%. U martu je rekord bio 51.8%, a očekuje se da će te cifre nastaviti da rastu, posebno kada je u pitanju električna energija dobijena od vetra i sunca.Španska elektrodistributivna mreža izveštava da je u aprilu 25% električne energije dobijeno iz hidrocentrala, 22% iz vetroelektrana, 3.6% iz fotonaponskih a 1.3% iz solarno-termalnih sistema. Ako se ovaj trend nastavi, u Španiji će se proizvoditi više nego ikad električne energije iz obnovljivih izvora.Tokom 2006. godine u Španiji se samo 19% električne energije dobijalo iz obnovljivih izvora, 2010. je procenat skočio na 35% i tokom 2011. i 2012. ostao nepromenjen. Država ima za cilj da do 2020. godine 40% električne energije dobija iz vetroelektrana, kao i da poveća iskorišćenje solarne energije. U planu je izgradnja fotonaponske elektrane kapaciteta 250MW u zapadnoj Španiji, koja će biti treća po veličini na svetu.
Izvor: ekokuce.com
Priredila: Dragana Žarkov II - 4
Bračni par iz Vankuvera u Kanadi je počeo zidanje svog doma sa ciljem da žive u domu koji funkcioniše u skladu sa prirodom. Ovaj par je za dvadeset meseci svojim rukama podigao kuću koristeći blato, glinu, slamu i druge prirodne materijale dostupne u oblasti u kojoj žive.
Rezultat je održiva kuća koja poseduje:
Oni definišu ekološke objekte kao “objekte izgrađene korišćenjem lokalnih i neznatno prerađenih prirodnih materijala sa sistemima korišćenja vode, energije i otpada, uz najviše moguće neutralan uticaj na životnu sredinu“. Takođe, na njihovom imanju se održavaju seminari i ture razgledanja u cilju razmene iskustava i edukacije ljudi o održivoj gradnji.
Krov je izolovan staklenom vunom (R-40) bez formaldehida, a podovi stirodurom (R-12.5). Većina unutrašnjih zidova su ispunjeni mešavinom slame i gline. Korišćen je beton sa visokim postotkom elektrofilterskog pepela (letećeg pepela), kako bi se umanjio karbonski otisak. Spoljašnji zidovi su omalterisani krečnim malterom koji je skoro u potpunosti neutralne emisije ugljenika, a za pigmentaciju su koristili okside gvožđa.
Kako su postigli pasivni dizajn?
Zidovi su napravljeni od mešavine gline, blata i slamePošto je kuća sagrađena od prirodnih materijala, kao što su zemlja za podove, prirodni malter i prirodne mlečne boje bez VOC komponenti, ona je zdrava i ne proizvodi toksične gasove.
Sakupljanjem kišnice se obezbeđuje 37.854 litara vode godišnje za navodnjavanje bašte. Ušteda vode se postiže i toaletima bez ispiranja, slavinama sa niskim protokom vode i korišćenjem tuša umesto kade. Nakon dve godine je urađena bakteriološka analiza komposta, i rezultati su pokazali da se on može koristiti za đubrenje bašte. Otpadne vode se filtriraju i koriste za navodnjavanje voćki.
U kuhinji se nalaze dva frižidera i zamrzivač koji rade na jednosmernu struju, a za kuvanje se koristi butan boca. Većina cevi je reciklirana, kao i 80% drveta korišćenog za konstrukciju.
izvor: EkoKuce.com
Pasivna kuća predstavlja koncept budućnosti, iako je reč o tipu objekta koji se već poslednjih 15-ak godina gradi u razvijenim zemljama u svetu. Pasivne kuće su objekti koji su tako dobro termički izolovani, da u njima nema potrebe za postojanjem ikakvih grejnih tela, odnosno sistema za zagrevanje vazduha. Zbog toga se pasivne kuće odlikuju izuzetno niskom energetskom potrošnjom, pri čemu je boravak u njima, kako zimi tako i leti, veoma udoban i komforan.
Najvažnija obeležja pasivne kuće:
Energetski kriterijum za svrstavanje objekta u pasivnu kuću:
Maksimalnagodišnja energetska potrošnja u kući mora biti ≤ 15 kWh/(m²a) – to odgovara otprilike 1,5 litru nafte po m² stambene površine za godinu dana.
Standard pasivne kuće je baziran na postojanju sistema za odvod (korišćenog) i dovod (svežeg) vazduha, pri čemu taj sistem pri dovodu svežeg vazduha transportuje u unutrašnjost objekta neophodnu toplotu. Preostali minimalni gubici toplote (koji nastaju strujanjem vazduha) bivaju pritom kompenzovani kroz gotovo "besplatne", pasivne energetske doprinose.
Pasivni energetski doprinosi:
Standard pasivne kuće je baziran na postojanju sistema za odvod (korišćenog) i dovod (svežeg) vazduha, pri čemu taj sistem pri dovodu svežeg vazduha transportuje u unutrašnjost objekta neophodnu toplotu. Preostali minimalni gubici toplote (koji nastaju strujanjem vazduha) bivaju pritom kompenzovani kroz gotovo "besplatne", pasivne energetske doprinose.
Pasivni energetski doprinosi:
Zidna, podna i krovna izolacija u pasivnoj kući:
Kao primer ćemo uzeti kuću koja ima podrumsku etažu, pri čemu se podrum ne koristi kao konstantan stambeni prostor:
"Stolarija" (prozori i staklena vrata):
U pasivnoj kući i prozori kao i sva staklena vrata (naprimer od vrata od terase) moraju biti kvalitetniji nego u "obično" izolovanom objektu. Preporučujemo one sa troslojnim ("trokomornim") staklom.
Nepostojanje tzv. "toplih mostova":
Ivice, uglovi, spojevi i otvori moraju se dobro izolovati kao bi se izbeglo nastajanje toplih mostova tj. gubitka ili odvođenja toplote.
Kompaktan, dobro „zadihtovan“, tj. zaptiven objekt:
Pomoću konstrukcionih elemenata na spoju vrata (prozora) i zidova, stvara se dobro zaptiven objekat koji ne propušta spoljašnji vazduh. Na taj način se sprečava prolazak vazduha kroz eventualne pukotine i otvore.
Komforno provetravanje:
Cilj mu je da se štetne supstance i svi ostali atmosferski negativni uticaji na zdravlje čoveka održavaju u što manjoj meri.
Pasivna kuća nije usko vezana za određeni stil ili način gradnje. Postoje pasivne kuće građene od masivnih zidova, drveta ili kao kombinacija ova dva načina gradnje. Čak i mnogi proizvođači montažnih objekata u Evropi u svojim programima nude pasivne kuće. Koncept pasivne kuće se međutim ne ograničava samo na novogradnju, već se može realizovati i kod sanacije starih objekata.
Troškovi izgradnje pasivne kuće su pre 15 godina bili znatno veći u poređenju sa troškovima izgradnje standardno termički izolovanog objekta. Sa razvojem tehnologije i sa pojavom naprednijih građevinskih komponenti, cena izgradnje pasivnih kuća je opala. S obzirom da su pasivne kuće predviđene kao objekti koji treba da traju između 50 i 100 godina, kao i na to da ubuduće cene energenata sasvim sigurno rasti (čak možda i drastično!) - nema ni najmanje sumnje da će ubuduće gradnja pasivnih kuća biti još isplativiji građevinski poduhvat nego što je ona to danas. Iako je i danas gradnja pasivnih kuća veoma "u trendu"...
Izvor: Austrotherm