Svetski dan šuma biće danas obeležen širom planete, a obeležava se od 1971. godine, kada je Generalna skupština Evropske poljoprivredne konfederacije donela odluku da dan prolećne ravnodnevnice na severnoj, odnosno jesenje ravnodnevnice na južnoj Zemljinoj hemisferi bude posvećen šumama.
Cilj je bio da se ukaže na značaj šuma i njihov uticaj na opstanak čovečanstva, jer neposredna i najveća korist od šuma je što su one fabrika kiseonika. One danas pokrivaju nešto više od 30 odsto ukupnih kopnenih površina Zemlje - prostiru se na oko četiri milijarde hektara.
U Srbiji je trenutno 29 odsto površina pod šumama, odnosno tri miliona hektara, a trebalo bi da zahvataju oko 41 odsto površina, navodi Privredna komora Beograda.
Neplanskim sečenjem šume čovek ugrožava prirodu i prema procenama stručnjaka godišnje nesane oko 16 miliona hektara šuma na svetu.
Uništavanjem šuma nastaju ekološke promene sa štetnim posledicama, među kojima su prvenstveno promene zemljišta i klime, a s tim u vezi i nestanak mnogih biljnih i životinjskih vrsta.
Srbija je potpisala rezolucije donete na IV ministarskoj konferenciji o zaštiti šuma Evrope u Beču, 2003. godine, na kojoj su usvojeni Sveevropski kriterijumi i indikatori održivog gazdovanja šumama, koji podrazumeva proveru i harmonizaciju na nacionalnom nivou.
Izvor: Tanjug/Novi magazin