Svetski dan šuma biće danas obeležen širom planete, a obeležava se od 1971. godine, kada je Generalna skupština Evropske poljoprivredne konfederacije donela odluku da dan prolećne ravnodnevnice na severnoj, odnosno jesenje ravnodnevnice na južnoj Zemljinoj hemisferi bude posvećen šumama.
Cilj je bio da se ukaže na značaj šuma i njihov uticaj na opstanak čovečanstva, jer neposredna i najveća korist od šuma je što su one fabrika kiseonika. One danas pokrivaju nešto više od 30 odsto ukupnih kopnenih površina Zemlje - prostiru se na oko četiri milijarde hektara.
U Srbiji je trenutno 29 odsto površina pod šumama, odnosno tri miliona hektara, a trebalo bi da zahvataju oko 41 odsto površina, navodi Privredna komora Beograda.
Neplanskim sečenjem šume čovek ugrožava prirodu i prema procenama stručnjaka godišnje nesane oko 16 miliona hektara šuma na svetu.
Uništavanjem šuma nastaju ekološke promene sa štetnim posledicama, među kojima su prvenstveno promene zemljišta i klime, a s tim u vezi i nestanak mnogih biljnih i životinjskih vrsta.
Srbija je potpisala rezolucije donete na IV ministarskoj konferenciji o zaštiti šuma Evrope u Beču, 2003. godine, na kojoj su usvojeni Sveevropski kriterijumi i indikatori održivog gazdovanja šumama, koji podrazumeva proveru i harmonizaciju na nacionalnom nivou.
Izvor: Tanjug/Novi magazin
Pet miliona sadnica drveća zasadjeno je danas u Makedoniji u masovnoj akciji na "Dan drveta" koji je Vlada proglasila za neradan dan. Akcija na 80 mesta širom Makedonije obuhvatila je 1.150 hektara i koštala milion evra, rekao je ministar šumarstva Žarko Karadžoski. Vlada Makedonije je proglasila "Dan drveća" neradnim da bi akcija bila što masovnija i da bi se u nju uključili i gradjani, a prednost u pošumljavanju imali su predeli stradali od požara. Drveće su danas sadili i djaci, policajci, premijer Nikola Gruevski, ministri, vojnici, strane diplomate u Skoplju. Ove godine je "Dan drveta - zasadi svoju budućnost" priredjen 12. put. Do sada je u tim akcijama zasadjeno 45 miliona sadnica drveća. Sadnice drveća obezbedilo je Javno preduzeće "Makedonske šume".
Izvor : (Beta)
Ekološka ulična rasveta
SadržajUlice Evrope bi uskoro mogle biti obasjane "solarnim drvećem". Reč je o uličnom svetlu koje mogu gradovima da uštede dosta energije, ali i novca. Za razliku od regularnog uličnog osvetljenja, nije im neophodna čitava podzemna mreža instalacija na koju bi se nakačili, a, da stvar bude još bolja, sa "drvećem" nikada ne bi bilo zamračenja, tj. nestanka struje na ulici.
Dizajner ove solarne rasvete je Ross Lovegrove, a svako "drvo" ima 10 solarnih panela koji su raspoređeni nalik granama drveta. Paneli skupljaju sunčevu svetlost i pune baterije koje su u njih ugrađene, a baterije onda noću napajaju LED sijalice i daju ulično svetlo. Na panelima je ugrađen i detektor svetlosti, tako da se svetla automatski uključuju u sumrak, i gase u zoru, čime se dodatno štedi energija. Ugradnjom ovakvih LED sistema, smanjila bi se emisija štetnih gasova, a ujedno bi se smanjio i račun za potrošenu energiju.
Izvor: Domino magazin
Ekologija i očuvanje životne sredine na prvom mestu.
Do sada ste potpisivali vaše mejlove porukom u kojoj molite ljude da ne štampaju dokumente ako baš ne moraju, a sada je vreme za sledeći korak.
Međunarodna organizacija WWF predstavlja novi PDF format za dokumenta koji pruža sve blagodeti kao i klasični dokumenti uz jednu posebnu - on neće dozvoliti da se odštampa.
Ceo koncept je besplatan a dovoljno je da instalirate program koji će vam omogućiti da snimate dokumente u novom .wwf formatu. Ako želite to da uradite, onda posetite zvaničnu prezentaciju projekta, a pre toga pogledajte i poučni film o tome.
Izvor: Domio magazin