Biomasa predstavlja jedan od vrlo bitnih izvora obnovljive energije. Pod tim nazivom podrazumevamo živu ili do skora živu materiju koja može da bude biljnog ili životinjskog porekla.
Direktiva 2001/77/EC daje definiciju biomase: Biomasa predstavlja biorazgradivi deo proizvoda, otpada i ostataka u poljoprivredi (uključujući biljne i životinjske supstance), u šumarstvu i pripadajućoj industriji, kao i biorazgradivi deo industrijskog i gradskog otpada. (obnovljiviizvorienergije.rs)
Biomasa se može podeliti u četiri grupe:
- Drvna biomasa (piljevina i ostaci pri preradi drveta)
- Ostaci iz poljoprivrede (slama, ljuske, košpice..)
- Životinjski otpad i ostaci
- Biomasa iz otpada (smeća)
Pri sečenju drveta ostane oko 20% njegove mase neiskorišćeno. Trend u svim zemljama koje imaju razvijenu drvnu proizvodnju je da se otpaci od drveta upotrebljavaju u cilju dobijanja energije. U energetici se drvna masa najčešće koristi u obliku peleta, briketa i drvnog čipsa.
Uticaj biomase na okolinu
Biomasa predstavlja deo zatvorenog kruga ugljenika. Biljke apsorbuju ugljenik i prilikom spaljivanja on se isto oslobađa u atmosferu (u vidu CO2). Ako se pri ovom procesu bude poštovala ravnoteža, tj sadilo drveća koliko se i poseče, neće doći do povećanja globalnog zagrevanja.
Biomasa u Srbiji
Najveći potencijal Srbije, kada je u pitanju biomasa, se nalazi u ostatku poljoprivrede, drvne biomase i ostatku stočarske proizvodnje.
U Beogradskim elektranama 9 kotlova već tri godine greju stanove na pelet i briket. Bez dodatnih troškova ugalj je zamenjen biomasom i na taj načlin je značajno smanjenje zagađenje. Zamena gasa biomasom je za sada neisplativa.
Ukupan energetski potencijal biomase u Srbiji je oko 2,7 miliona tona. Sastoji se od ostataka u šumarstvu i drvnoj industriji (milion tona), ostataka u ratarstvu, stočarstvu, voćarstvu, vinogradarstvu i primarnoj preradi voća (1,7 miliona tona) i u stočarstvu (pogodan za proizvodnju biogasa)oko 42 000 tona.
Izvor: mojugao.com
Priredila: Kristina Radić, III-2