Iako veliki evropski gradovi teže ka budućnosti bez automobila, mesta za poboljšanje ima još dosta. Skoro dve trećine putovanja je kraće od 8km (38% kraće od 3km), dok je 6% vožnji automobilom ispod 1,6km. U ovim slučajevima je efikasnost automobila najmanja, a mogućnost zamene za druge vidove transporta najveća.
Cilj je da se pronađu načini podsticanja hodanja i vožnje bicikle, a panel eksperata se okupio da dođe do novih ideja i vizija kakva će budućnost evropskih ulica izgledati. Došlo se do tri različite vizije za 2030.godinu:
1.EVROPSKA PRAKSA
Prva slika budućnosti je ona u kojoj se 45% putovanja obavlja pešice i biciklom, veliko povećanje u odnosu na sadašnjih 30% Velike Britanije. Ovakva vizija podrazumeva primenu svih najboljih evropskih praksi vezanih za hodanje i biciklizam u gradovima. Način transporta se deli na: 32% hodanje, 13% bicikla, 25% javni prevoz i 30% automobili.
2.TRANSPORT BEZ AUTOMOBILA
Ova vizija cilja na menjanje društvenih vrednosti koje bi podstaklo stanovnike urbanih područja na što veći udeo, osim hodanja i bicikle, javnog prevoza. Ovakva budućnost predstavlja veliku promenu u stavovima i otklon od društva zavisnog od automobila. Vlada je drugačija, više decentralizovana i sa politikama koje se koordiniraju pretežno na lokalnom nivou. Podela je sledeća: 37% hodanje, 23% bicikl, 35% javni transport i 5% automobili.
3.LOKALNA ENERGETSKI EFIKASNA BUDUĆNOST
Ovo je odgovor na ozbiljnu dugoročnu nestašicu goriva ili njegove visoke cene, gde nametnuto korišćenje nogu i pedala uzima 80% od svih putovanja. Jaka državna vlast nalaže pravac promena, ali i daje više moći decentralizovanim lokalnim vlastima. Podela u ovoj viziji: 40% peške, 40% bicikl, 15% javni prevoz i 5% automobili.
Ova studija je, osim stručnih pogleda na budućnost, pružila uvid u probleme sa kojima se danas susreću pešaci i biciklisti. Duge distance, složeni rezidencijalni kompleksi koji odmažu u nameri da se hodanjem ili biciklom stigne do cilja, loša bezbednost na putevima, strah od kriminala na ulicama… sve su to problemi koji utiču na povećanje procenta vožnji automobilom.
Izvor: Ekologija e-magazin