Zeleni super pirinač, koji bi mogao da poveća prinose u Aziji i tako nahrani dodatnih 100 miliona ljudi, će početi da se seje narednih godina. Stvaranje novih, boljih hibrida će biti ključ povećanja prinosa i ostalih vrsta.Malo ljudi je čulo za Zikang Lija, ali će istorija možda pokazati da je u pitanju jedan od najvažnijih ljudi ovog veka. 2011.godine, posle 12 godina rada sa Kineskom Akademijom poljoprivrednih nauka i Međunarodnim institutom za istraživanje pirinča sa Filipina, on i njegov tim su razvili “zeleni super pirinač” – sortu koja donosi više prinosa ali je i otpornija na sušu, poplave, slanu vodu, insekte i bolesti.
Zikang Li nije ovo postigao uz pomoć GM tehnologije, već radeći sa stotinama istraživača i farmera iz 16 zemalja i koristeći samo konvencionalne tehnike za stvaranje sorti i hibrida.
Zeleni super pirinač, koji bi mogao da poveća prinose u Aziji i tako nahrani dodatnih 100 miliona ljudi, će početi da se seje narednih godina. Stvaranje novih, boljih hibrida će biti ključ povećanja prinosa i ostalih vrsta.Ipak, najveći novac u poslednjih 20 godina je otišao na istraživanje genetskih modifikacija. globalne agrohemijske kompanije su obećavale nove sorte sa dodatim vitaminima, enzimima ili zdravim masnim kiselinama, kao i kukuruz otporan na sušu i biljke koje će značajnije prikupljati emisije ugljenika. Međutim, osim banana koje proizvode vakcine, ribe koje sazreva brže i krava otpornih na bolesti, njihova obećanja da će nahraniti svet nisu baš bila potkrepljena rezultatima.
Prošle godine je više od 140 miliona hektara – otprilike desetina svetskog poljoprivrednog zemljišta, ili veličine Nemačke, Francuske i Velike Britanije zajedno – zasejano sa GM semenom, ali su u pitanju bile samo tri vrste – kukuruz, uljana repica i soja – od čega je najveći deo otišao na ishranu stoke.
Izvor: ekologija.rs
Pripremila: Dragana Žarkov II - 4