25. Oct, 2026.
Hemijsko-medicinska škola Vršac

Hemijsko-medicinska škola Vršac

Sterijina 113, 26300 Vršac

Telefon: 013 830 292

email: sekretarijat@hms.edu.rs

Kako se vratiti prirodi?

  • Provedite barem desetak minuta dnevno u prirodi – u parku, pored rijeke, u šumi…
  • Stvorite  prirodno okruženje u svojoj kući.
  • Pješačite ili se vozite biciklom do što više destinacija moguće – na posao, u kupovinu
  • Hranite se uglavnom prirodnim namirnicama, onima koje nemaju rubriku “Sastojci” na ambalaži
  • Jedite zdravu, svježu, raznoliku i lokalno proizvedenu hranu
  • Družite se što više sa životinjama i djecom, i pokupite njihove prirodne osobine

 

Nekome je priroda majka, a nekome maćeha. No o tome kako se ona odnosi prema nama, zavisi ponajviše o tome kako se mi odnosimo prema njoj. Majka priroda je tu da nas hrani i podržava, zato podržite i vi nju. Spasite našu planetu i spasite sebe:

  • ugasite ono što ne koristite. Ne stavljajte električne uređaje u “stand-by”.
  • izolujte svoj dom
  • ne razbacujte se energijom – koristite štedne sijalice
  • koristite biorazgradive proizvode
  • reciklirajte sve što možete, reciklirajte svoje smeće. Smanjite smeće u svojoj kući na minimum.
  • trošite samo onoliko vode koliko vam je zaista potrebno
  • ponesite svoje torbe u kupovinu – izbjegavajte korištenje plastičnih kesa! Umjesto njih, koristite platnene kese, platnene torbe, košare…
  • ne gazite po travi
  • ne bacajte hemijski otpad u prirodu


Video: Zeleni san – pješčano slikarstvo:

Divna neka vedrina obuzela mi je dušu, nalik na blago proljećno jutro, a ja je cijelim srcem uživam. Sam sam i osjećam radost života u ovome kraju što je stvoren za dušu poput moje. Tako sam sretan, dragi moj, i tako utonuo u osećaj mirnog postojanja da od toga trpi moja umjetnost. Ne bih sada mogao crtati ni jedan jedini potez, a ipak, nikada nisam bio veći slikar nego u ovim trenucima. Kada na drugu dolinu oko mene padne magla, visoko sunce zastane povrh neprobojne tmine moje šume, a samo se poneke zrake prokradu unutra u svetilište, dok ležim u visokoj travi kraj potoka sto se ruši s kamena na kamen, i bliže zemlji zapažam da su značajne hiljade raznovrsih travki, a bezbrojne, nedokučive oblike crvića i mušica, gmizanje malenog svijeta između vlati osjećam bliže srcu, i kad osjećam prisutnost svemogućega , koji nas stvori, po slici svojoj, dah sveljubećega, koji nas, lebdeći u vječitoj milini, nosi i održava – prijatelju moj, kada mi onda pred očima sviće, a nebo i svijet oko mene miruju mi u duši kao lik ljubljene, tad me često obuzme čežnja, pa mislim: ah, kad bi ti to mogao izraziti, kada bi mogao da papiru udahneš ono što u tebi živi, tako puno i toplo – i da to bude ogledalo tvoje duše, kao što je tvoja duša ogledalo beskonačnog boga! – Prijatelju moj! Ali zbog toga propadam , podležem sili veličanstvenoga što je u tim pojavama…”

Johan Volfgang Gete

 

Preporučujem da pogledate i:

 

Izvor: durmitor.wordpress.com

Priredio: Stefan Gašić, III-2

Asocijacija potrošača Srbije koordinira radom potrošačkih organizacija koje su njene članice, a čija se sedišta nalaze u Novom Sadu, Požarevcu, Boru, Vršcu i Šapcu. U okviru jednogodišnjeg projekta "Odgovoran potrošač za održivu budućnost" APOS se bavio različitim pitanjima koja su se odnosila ne energetsku efikasnost i zašto je uloga energetski efikasnog potrošača od izuzetno velikog značaja.

Za potrebe projekta pkrenuta je internet prezentacija koju možete pogledati na sledećoj adresi: www.odgovoranpotrosac.org.rs

Nakon završetka projekta sajt nije ugašen. Na njemu se i dalje mogu pratiti aktivnosti kojima je glavni predmet interesovanja racionalna potrošnja i ušteda energije za budućnost. U tom smislu organizuju se različite akcije, rade različita istraživanja, snimaju tv-emisije, i objavljuje časopis "Zeleni reporter".

Priredio: Stefan Gašič, III-2

 

Škole u Srbiji su najočigledniji primer kako se rasipa energija. Jedan takav primer je Hemijsko-medicinska škola iz Vršca. Zgrada škole se zagreva putem centralnog grejanja. Previsoke temperature u toku grejne sezone utiču na to da se često otvaraju i prozori i vrata. Zgrada škole se ne greje u intervalu između smena kada su učenicima u školi potrebnije toplije učionice. Ponovno uključivanje grejanja u popodnevni časovima, obično oko 17.00h, ne znači mnogo, jer se nastava završava u 19.05. Nakon odlaska učenika iz škole nije moguće isključiti centralno grejanje, jer je škola vezana za gradsku toplanu. Na taj način se škola bespotrebno greje, a energija se prekomerno  rasipa.

O tome da se i u Srbiji radi više i smislenije na tom planu može se pročitati i u časopisu Ekološki E-magazin, dok o merama uštede energije pročitajte više ovde.

Priredio: Stefan Gašić, III-2

PokloniIOtpadSkloni