Najčešći uzrok požara u stambenim i drugim objektima je dotrajala, ili nepropisna električna instalacija, curenje plina i vode, kao i nepažnja pri rukovanju sa plamenom. Električne instalacije su loše ako nije izvršena pravilna preraspodela strujnih kola ( Kirhofova pravila ) kojom se obezbeđuje ujednačen protok električne struje kroz grane provodnika, ako su labavi spojevi u razvodnim kutijama, ormarima, ili na potrošačkim mestima. Ovde će biti reči i o debljini provodnika o kojoj ponekad ne vode računa ni bolji poznavaoci električne struje. Ušteda materijala ne sme imati prednost u odnosu na bezbednost i sigurnost prostora u kome boravimo i radimo. Za garantovanu bezbednost potrebne su određene preventivne mere.
Presek provodnika u fizici i tehnici obično se označava sa S, električni otpor sa R, a odnos ove dve veličine nama poznatom formulom: R = ρ * l/S, gde je „ro“ - grčko slovo specifična otpornost provodnika, l njegova dužina i S presek. Ako se presek provodnika smanjuje povećava se otpornost, a iz veze jačine struje i otpora strujnog kola: I = U/R, vidimo isti ( obrnuto proporcionalan ) odnos, struja je jača ako je provodnik manjeg preseka. Navedene veze fizičkih veličina su opredelile da se u instalacijama za sijalice i druge slabije potrošače standardno koristi presek od 1,5 mm2, a za utičnice, odnosno jače potrošače presek od 2,5 mm2. Prostije rečeno, ako je struja u provodniku jača, potreban je njegov veći presek. Ukoliko to nismo ispoštovali dolazi do zagrevanja provodnika, ili do njegovog palenja koje dovodi do požara i drugih katastrofa koje sa malo više pažnje možemo izbeći.
Povod za ovaj članak je jedna čisto praktična situacija. Pri nedavnoj uspešnoj opravci punjača - startera veće snage primetio sam da se kvar pojavio upravo na mestu gde je bio potreban veći presek, a to je prekidač za izbor napona 12/24 V, na kome piše 25 A, a startovanje motora povuče struju preko 100 A. Iako je na četvoropolnom prekidaču pojačana veza spajanjem ( dupliranjem ) odgovarajućih veza, to opet nije bilo dovoljno, jer se dobilo samo 50 A. Za normalno punjenje akumulatora ( do 10 A ) to nije nikakav problem, ali za startovanje motora i duže zadržavanje start prekidača mali presek provodnika-preklopnika u prekidaču neminovno izaziva kvar i pregorevanje njegovog kontakta. Možda je to nameran fabrički propust jer se takav četvrtasti prekidač ( 25 A ) teško može naći u prodaji, a opravka je zahtevala kvalitetnije rešenje i ubacivanje grebenastog prekidača velike amperaže. Njegova namerno izvedena paralelna veza na odgovarajućim kontaktima obezbeđuje protok struje do 120 A, što je sasvim dovoljno za kratko startovanje motora, ili za brzo punjenje akumulatora koje nije preporučljivo zbog mogućih štetnih posledica po njegove ćelije.
Na kraju treba istaći da nije kvalitetno rešenje ako upotrebljavamo produžne kablove za 230 V koje smo nabavili na pijaci, ili od nepoznatog proizvođača. Ni jedan od njih nema dovoljan presek kabla, a nekima su završeci kabla u kućištu razvodnika vezani labavim spojem bez odgovarajuće kleme, ili čvrstog spoja lemljenjem, što je najsigurnija veza. Neki razvodni kablovi nemaju uzemljenje ( žuto-zeleni provodnik ), što može dovesti do strujnog udara na potrošačima na kojima je potrebno povezivanje uzemljenja. Loši spojevi su najčešća mesta varničenja, zagrevanja i samopalenja koje se otkriva tek prilikom pojave dima, ili plamena. Zbog toga, pored najkvalitetnije instalacije, povremeno treba proveriti sva osetljiva mesta na kojima može doći do oštećenja zbog dužeg korišćenja, mehaničkih oštećenja zbog presavijanja, prikleštenosti i prekomernog istezanja kabla. Duže izlaganje provodnika Suncu i visokim temperaturama takođe može narušiti njegov kvalitet za upotrebu i bezbedno korišćenje u različitim situacijama. Sa strujom se ne smemo igrati, niti praviti namerne, ili nenamerne greške, jer nema te cene koju treba podneti ako je u pitanju bezbednost čoveka!