Montaža, montaža, montaža! Ceo život je jedna velika montaža :)
Email: office@vila.rs
Website: www.vila.rs
Od ukupno 1,7 milijardi dinara, koliko je Uredbom o subvencionisanim stambenim kreditima opredeljeno iz budžeta za pomoć građanima prilikom kupovine kvadrata, ostalo je novca za još svega oko 100 zahteva.
Za klijente banaka kojima je Fond za zaštitu životne sredine odobrio subvencije za energetsku efikasnost, isplate će biti realizovane, rekli su u Procredit banci. Međutim, klijenti kojima je banka odobrila kredite do 11. juna, a ne nalaze se na spisku koje je Fond odobrio do tog dana, moraće da sačekaju da država obezbedi dodatna sredstva, dodaje se.
U bankama kažu da je interesovanje za stambene zajmove nezapamćeno, ali im je iz Fonda za zaštitu životne sredine stiglo obaveštenje da prestanu sa daljim odobravanjem zahteva za ove kredite, jer novca za te namene više nema.
U Ministarstvu za prostorno planiranje ističu da pokušavaju da nađu rešenje kako bi se obezbedila dodatna sredstva, a svakako će za tu namenu tražiti još novca i prilikom rebalansa budžeta. Svi oni građani kojima je Nacionalna korporacija za osiguranje stambenih kredita odobrila subvenciju nemaju razloga za brigu jer su njihovi zahtevi već ušli u kvotu.
Takođe, “planule” su i subvencije za poboljšanje energetske efikasnosti i za manje od dve nedelje potrošeno je planiranih 300 miliona dinara, pa banke više ne primaju zahteve za kredite. Bankama je, naime, u ponedeljak data instrukcija da obustave prijem zahteva.
“U kratkom roku potrošeno je svih 300 miliona dinara za energetsku efikasnost, odnosno banke su rezervisale ukupna predviđena sredstva”, kaže Nemanja Komazec, državni sekretar u Ministarstvu za prostorno planiranje.
U Ministarstvu za prostorno planiranje navode da je iz Fonda za zaštitu životne sredine obezbeđeno dodatnih 200 miliona dinara, ali postoji formalni problem jer tehnička vlada ne može da promeni uredbu.
“Tih 200 miliona dinara je već pripremljeno iz sopstvenih prihoda Fonda za zaštitu životne sredine, ali pošto je ova vlada tehnička, ona ne može da donosi propise, što znači da moramo da sačekamo formiranje nove vlade kako bi se izmenila uredba kojom je ustanovljen ovaj program”, rekao je Komazec.
Izvor: SEEbiz
Iako se solarne ćelije pokazuju kao neophodne za napajanje elektronskih stvari kao što su senzori na suvom, senzori koji se nalaze pod vodom su obično morali da se oslanjaju na baterije ili struju kanalisanu od fotonaponskih panela koji se nalaze iznad površine. To bi se moglo promeniti pošto naučnici iz američke Mornaričke istraživačke laboratorije (U.S. Naval Research Laboratory Navy) su nedavno razvili funkcionalne podvodne solarne ćelije.
Voda apsorbuje veliki deo spektra sunčeve svetlosti – plavo-zeleno svetlo je poslednji deo spektra koji se apsorbuje, i samim tim prodire najdalje ispod površine. Zbog toga što su tradiconalni gornji delovi silicijumskih solarnih ćelija napravljene tako da apsorbuju puni sunčevi spektar to ih sprečava da rade kada se postave ispod vode.
Ispostavilo se, međutim, da su galijum indijum fosfid (GaInP) ćelije veoma efikasne u pretvaranju svetlosti sa manje intenzivnim plavo-zelenim talasnim dužinama u elektricitet. Kada se koriste pod vodom na dubini, GaInP ćelije ne primaju ništa drugo osim talasne dužine za koje su optimizovane, što im omogućava da budu efikasnije mnogo više od standardnih silicijumskih ćelija pod istim uslovima.
Do sada je utvrđeno da GaInP ćelije postavljene na maksimalnoj dubini od 9,1 metara pružaju proizvodnju od 7 vati po kvadratnom metru, što je dovoljno za napajanje uređaja kao što je senzor životne sredine.
Izvor: Građevinarstvo
Od 10. do 12. oktobra, pod pokroviteljstvom nadležnih ministarstava, na Beogradskom sajmu će ove godine biti održana 8. Međunarodni sajam energetike. Osnovna tema ovogogodišnjeg sajma biće razvoj energetskog potencijala Srbije, planovi za ulaganje stranih investicija i zaštita životne sredine kao prioritet poslovne politike energetskog sektora.
U isto vreme, biće organizovan i 9. Međunarodni sajam zaštite životne sredine ECOFAIR, koji okuplja sve učesnike u sistemu zaštite životne sredine, sa posebnim akcentom na “zelenoj ekonomiji” (industrija reciklaže, obnovljivih izvora energije i upravljanje otpadom). Ovogodišnja manifestacija biće obogaćena učešćem banaka koje će ponuditi preferencijalne kredite namenjene povećanju energetske efikasnosti, obnovljivim izvorima energije i oblasti zaštite životne sredine u lokalnoj samoupravi. Novinu predstavlja i učešće društveno odgovornih kompanija koje prepoznaju značaj zaštite životne sredine i u ovu oblast ulažu značajna sredstva.
Izor: BG Sajam