Šestog juna 2016. godine Holiday Inn Hotelu u Beogradu biće održana konferencija Upravljanje rizicima od nepogoda - Prevencija od poplava na Zapadnom Balkanu kao deo programa RENEXPO® Water Management.
Ovo je prvi organizovani internacionalni izlagački stručni skup i konferencije na temu upravljanja vodom i otpadnim vodama na Zapadnom Balkanu. Pored razmene iskustava i ekspertize u prevenciji i zaštiti, ovaj događaj ima za cilj da povezuje sa ciljnim grupama i predstavnicima nadležnih sa teritorije Zapadnog Balkana u cilju predstavljanja potencijala.
Stanje u regionu Zapadnog Balkana
Sa stanjem u regionu i sistemima za unapređenje prisutne će upoznati ekpert iz UNDP- Program Ujedinjenih nacija za razvoj Žarko Petrović. U okviru ovog bloka stanje klizišta u Srbiji i planu prevencije predstaviće Ratko Ristić, dekan Šumarskog Fakulteta u Beogradu.
Potencijali za investiranje
U okviru teme "Sistemi prevencija od poplava" biće predstavljene mogućnosti kako za projektante, eksperte ali i za kompanije koje mogu da investiraju u sisteme za prevenciju i zaštitu od poplava. Projekat Svetske Banke: "Odolevanje klimatskim promenama u basenu reke Drine" predstaviće ekspert Dragana Vasić. Brojnim prisutnim investitorima iz regiona i Evrope biće predstavljeni projekti popravke ali i izgradnje novih rečnih nasipa sa osvrtom na Kolubarski basen.
Interakcija u cilju prenosa dobre prakse iz EU
Nadležne institucije u regionu predstaviće svoja iskustva i planove, kao što su Sektor za vanredne situacije Ministarstva unutrašnjih poslova i predstavljanje iskustava lokalnih samouprava Kraljevo i Brčko. U okviru ovog bloka biće predstavljen jedan od najboljih sistema odbrane od poplava u EU kroz prenos prakse Grada Beča o kome će govoriti predstavnik Wien Holding
Podrška RENEXPO® događaju
Konferencija je organizovana uz podršku sa ministarstvima Republike Srbije - Ministarstvo unutrašnjih poslova, Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine, Ministarstvo rudarstva i energetike. I uz podršku internacionalnih RENEXPO® partnera German Water Partnership (www.germanwaterpartnership.de) and TCC Danubius (www.tcc-danubius.eu)
Za materijal i dodatne informacije kontaktirajte: www.reeco.rs
27. april, 2016. godine
Ujedinjene nacije u Srbiji renoviraju svoje buduće sedište tako da bude energetski efikasno i čak proizvodi energiju. Ugrađuju se pametni merači potrošnje struje, vode i toplotne energije, a vrše se i značajne tehničke prepravke, kaže Irena Vojačkova-Solorano. U intervjuu za Balkan Green Energy News, stalna koordinatorka Ujedinjenih nacija i stalna predstavnica Programa UN-a za razvoj u Srbiji (UNDP) istakla je da, na primer, arhitekti povećavaju dostupnost dnevnog svetla ugradnjom staklenih zidova na većini spratova. Ona ističe da održivost dolazi iz posvećenosti svake osobe, a da grupacije i i političke zajednice u društvu, sve do vlada i međunarodnih tela, deluju u skladu sa globalnim konsenzusom definisanim u 17 tačaka.
Na ravan krov zgrade UN na Novom Beogradu biće postavljeni solarni paneli. „Pa ipak, dobijanje dozvola za to predstavlja izazov i organizacija je u pregovorima s gradom i nadležnim ministarstvom. To je veoma skupo pa radimo sa privatnim sektorom i tražimo niže cene, kao i donacije, da vidimo koje bismo još energetski efikasne tehnologije mogli da uvedemo“, kaže Vojačkova-Solorano. Projekat je još u fazi razvoja a, prema proračunu, renoviranje će koštati oko milion dolara (880.000 evra). „Pošto će nam troškovi za energiju biti značajno manji, investicija će se s vremenom isplatiti“, rekla je. Zgrada bi trebalo da bude završena do sredine juna, a energetska oprema će moći još da se unapređuje.
Vojačkova-Solorano ima državljanstvo Nemačke. Stupila je na dužnost u Srbiji u oktobru 2013. godine. Predvodila je aktivnosti UN-ovih tela u zemlji tokom poplava 2014. zajedno sa Programom Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), kao i napore tokom izbegličke i migrantske krize sa Visokim komesarijatom UN za izbeglice (UNHCR).
Pre dolaska u Srbiju radila je 28 godina u Međunarodnoj organizaciji za migracije (IOM) na različitim pozicijama u Aziji i Evropi. Njen prethodni angažman bio je na čelu IOM-ovog Odeljenja za upravljanje migracijama (2010-2013) u Ženevi. Diplomirala je istoriju i političke nauke na Univerzitetu u Hajdelbergu, završila postidplomske studije istorije, geografije i međunarodnog prava na Univerzitetu u Beču i diplomirala na Diplomatskoj akademiji u Beču.
Kako vidite ulogu Srbije u sprovođenju 17 ciljeva održivog razvoja koje su Ujedinjene nacije usvojile prošle godine? Koje je korake vlada preduzela i koji su ciljevi iz Agende za 2030. najveći izazov za našu zemlju?
Srbija je duže od dve godine bila veoma aktivna na diplomatskom planu i u pripremi, sve dok ciljevi nisu određeni. Pomoću nacionalnog tima Ujedinjenih nacija uključili smo šire slojeve društva u debatu, osluškujući njihove reakcije kroz društvene medije. Takođe smo radili sa nevladinim organizacijama i privatnim sektorom. Mladi ljudi su bili posebno zainteresovani, da bi se uverili kako će biti posla i prilike da se do njega dođe, kao i da će živeti u društvu stabilnosti i ravnopravnosti. Ono što je karakteristično za Srbiju i još šest zemalja širom sveta jeste što mladi žele da kultura bude uključena u razmatranje kada se razgovara o razvoju – o tome kakva je budućnost naše kulture. Kulturom se ne smatra samo odlazak u muzej već način na koji se ponašamo i komuniciramo. Tu se radi o prihvatanju odgovornosti. Mladi ljudi žele da preuzmu odgovornost za sopstveni život. Svaka osoba može da izabere neki cilj i promeni nešto. Porodica ili škola mogu da izaberu cilj održivog razvoja i rade na njemu.
Da li je ispravno reći da zemlje Balkana imaju zajedničke izazove kada je održivi razvoj u pitanju?
Sada su se sve zemlje uključile u održivi razvoj. Sve će biti ocenjivane na isti način i izveštavati o tih 17 ciljeva – više nemamo podelu između razvijenih i zemalja u razvoju. Iako se mnogi ciljevi ocenjuju i postižu na nacionalnom nivou, puno ih ima koji ne poznaju granice. Na zaštiti životne sredine i smanjenju rizika od prirodnih katastrofa mora se raditi sa susedima, ali takođe i na ekonomskom razvoju. Klimatske promene, čista voda i kanalizacije su još neki od ciljeva održivog razvoja koji zahtevaju regionalno delovanje.
U pogledu Agende za 2030, učesnici konferencije o o održivom razvoju održane 4. aprila u Srbiji zaključili su da je postojanje transparentnih i efikasnih institucija ključno za dostizanje bilo kojeg od tih ciljeva, zajedno sa postizanjem šireg društvenog konsenzusa. Koji su to prirodni partneri države u pogledu održivog razvoja?
Mir, pravda i jake institucije su cilj broj 16. Društvo je sagrađeno na temelju institucija – i vladi i parlamentu, i građanskom društvu i nezavisnim institucijama, svima je potrebna pravna osnova i da budu poštovani.
Diverzifikacija izvora i veće korišćenje obnovljivih vidova energije su neophodni za održivi energetski razvoj. Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) sprovodi projekat „Smanjenje barijera za ubrzani razvoj tržišta biomase u Srbiji“. Koji su njegovi rezultati i šta su najveće prepreke?
Održiva energetika i diverzifikacija izvora su zadatak za cele Ujedinjene nacije. U ovdašnjem timu imamo mnogo organizacija koje to podržavaju na različite načine. Srbija je tek na početku tog puta – nema mnogo kompanija niti lokalnih samouprava koje koriste taj veliki potencijal. Program Ujedinjenih nacija za životnu sredinu (UNEP) i UNDP su veoma aktivni i imaju mnoge projekte u saradnji sa vladom i lokalnim vlastima. Nekoliko projekata GEF-a (Global Environment Facility) su zajedno iskoristili Ministarstvo rudarstva i energetike i UNDP. Poboljšavamo energetsku efikasnost javnih zgrada mereći potrošnju i pokušavamo da je smanjimo.
Osim toga, promovišemo bio-masu kao obnovljiv izvor energije. Očekujemo da će 20 lokalnih samouprava uvesti mere za poboljšanje efikasnosti i koristiti to gorivo. Planiramo da za tu oblast privučemo 15 miliona dolara investicija.
Ima mnogo prepreka koje usporavaju početak proizvodnje čiste energije i zato to ide tako sporo. Sa svim pravnim i administrativnim preprekama koje treba prevazići, zakon o fidin tarifama još čeka na svoju primenu. Želimo to da ubrzamo organizujući radionice i seminare za zaposlene u ministarstvima i lokalnim samoupravama. Do sada je znanje o tome bilo na niskom nivou.
Jedan od segmenata projekta je i elektronska platforma za trgovanje bio-masom. Za kada je planirano da taj sistem proradi?
Početak rada se očekuje do kraja godine, kao rezultat saradnje Privredne komore Srbije i UNDP-a. Trudimo se da unapredimo znanje i razumevanje kod dobavljača bio-mase i kupaca, kao i da uspostavimo standarde.
Suština UNDP-a je osnaživanje, uključujući emancipaciju pomoću poslovnih veština. Iz vašeg iskustva, pogotovo u sektoru zelene energije, koji su mehanizmi uspešni u mobilisanju ljudi iz marginalizovanih grupa?
Prvi korak je edukacija, da bismo omogućili ljudima da sami naprave izbor, a ne da zavise od drugih koji će im reći šta bi trebalo da urade. Osim saradnje Unicefa sa Ministarstvom prosvete, nauke i tehnološkog razvoja, UNDP prati situaciju u opštinama da bi marginalizovane grupe imale pristup zdravstvenim uslugama, obrazovanju i zapošljavanju. Sagradili smo reciklažni centar u blizini Novog Pazara i pobrinuli se da u obližnjem naselju ljudi imaju vodu, kanalizaciju, a takođe i posao. Postrojenje je predato lokalnoj kompaniji koja se bavi upravljanjem otpadom. To radimo da bismo pokazali lokalnim samoupravama šta mogu i same da učine. UNDP nije ovde da bi brinuo o svakom ponaosob, odgovornost za to je na vlastima. Mi im samo pokazujemo šta se može uraditi.
Nakon poplava 2014. primenili smo mnoge mere na opštinskom nivou, poput građenja brana protiv bujičnih tokova. Pazimo na to da kompanije koje obavljaju taj posao budu iz te oblasti kako bismo pokrenuli zapošljavanje i unapredili znanje, kao i svest o životnoj sredini.
Kakve su mere za poboljšanje upravljanja energijom potrebne na lokalnom nivou, u opštinama i gradovima, i gde je tu UNDP?
Pre svega, meri se potrošnja energije, upoređuju se podaci i gledaju primeri kako potrošnja može biti smanjena. UNDP pomaže opštinama merenjima i traženjem individualnih rešenja, u zavisnosti od toga da li radi o planinskoj oblasti, ima li šume ili reka. Takođe pomažemo u pisanju projekata i potrebno je još mnogo stručnog kapaciteta kako bi lokalne samouprave mogle da iskoriste fondove koji su im na raspolaganju. Potrebna im je valjana dokumentacija da bi mogle da se prijave.
A da li su stručni kapaciteti na terenu dovoljni za taj posao? Kolike se uštede očekuju?
Stručnost je tu i treba je iskoristiti. Mi pomažemo upoređujući i povezujući. UNDP sprovodi istraživanje o basenu reke Kolubare, o rečnim tokovima i onome što treba da se uradi kako bi se kontrolisale poplave. To zahteva analizu mnogih stručnjaka i kompanija. Mi ih povezujemo i oni pišu studiju.
Region su 2014. pogodile velike poplave i događaji su istakli hitnost stematizacije upravljanja u nesrećama i radova na polju prilagođavanja klimatskim promenama. Koliko je u međuvremenu urađeno u tom pogledu i kako tome doprinose UN?
To je bila snažna saradnja sa vlastima, uspostavljena u trenutku. Kada smo primili zahtev za pomoć, bukvalno za jedan dan smo poslali materijal, ali i eksperte koji su procenjivali situaciju dok je sve trajalo i preporučivali preventivne mere.
Prošle godine je u Sendaju u Japanu potpisana deklaracija o smanjivanju rizika od katastrofa na globalnom nivou. Srbija se bila prisutna na visokom nivou i učestvovala u donošenju standarda za izradu dokumenta. Jedna je od prvih zemalja koje su ga potpisale i ratifikovale. Radili smo na tome zajedno sa Vladom Srbije i vlasti su bile brze u traženju načina da uvedu nove mere. Zakonska rešenja bi trebalo uskoro da budu usvojena. Radili smo na izradi akcionog plana za narednih pet godina kako bismo uspostavili sistem smanjenja rizika od katastrofa.
Prošle godine Srbija je prva od kandidata za članstvo u Evropskoj uniji objavila svoje mere za smanjenje emisije gasova sa efektom staklene bašte. Kakva je njena pozicija u pogledu održivog razvoja?
Srbija je postavila osnove i mislim da su ciljevi ostvarivi, ali već sad je vreme za akciju. Emisije ugljen-dioksida moraju se drastično smanjiti, korišćenjem obnovljivih energenata i drugim merama, ali država mora mnogo aktivnije da se uključi u taj proces. Postupak priključenja Evropskoj uniji takođe podrazumeva različite mere, ali Pariska deklaracija tiče se svetskih ciljeva. Mislimo da to udvostručuje potrebu da Srbija uradi prave stvari, ali mora veoma brzo da počne sa tim.
„Žene su često glavne u upravljanju energijom u svojim domaćinstvima i zajednicama, tako da mogu biti moćne pokretačice promena pri prelasku na održivu, čistu, zelenu energiju“, rekao je generalni sekretar UN-a Ban Ki Mun na Svetskom samitu o energetskoj budućnosti u Abu Dabiju u januaru. Kakvi su primeri rodno osvešćene politike u projektima UN-a u Srbiji i regionu, posebno na na polju klimatskih promena i održivog energetskog razvoja?
Rodno osvešćena politika je zastupljena u svim našim projektima. Šta god da radimo, pazimo da potrebe i energija oba roda budu podjednako predstavljeni. U mere za umanjenje rizika od katastrofa kao što je obučavanje spasilačkih timova uključujemo i žene, za razliku od ranije. UNDP ima projekat uključivanja žena u sprovođenje zakona. Jedan o energetskoj efikasnosti je na opštinskom nivou. Edukacija je na ovom nivou veoma važna i svojim stvaranjem kapaciteta i jačanjem svesti želimo da dođemo do toga da 50% učesnika budu žene.
Izvor: balkangreenenergynews.com
EnGoPlanet, firma koja posluje u Sjedinjenim Američkim Državama i Srbiji, a sedište joj je u Njujorku, nedavno je angažovana da pokrene prvi projekat ulične rasvete s inovativnom tehnologijom koja kombinuje kinetičku i solarnu energiju. Grad Las Vegas u Nevadi naručio je probnu instalaciju. Rešenje ima potencijal za primenu u mnogo širem opsegu, rekao je u intervjuu za Balkan Green Energy News generalni direktor kompanije Petar Mirović.
Startap koji se ranije zvao Volta grup (Group) registrovao je robnu marku EnGoPlanet i podneo tri zahteva za patente. Njegov prvi čovek je osnovne ekonomske studije završio u Beogradu na Fakultetu za finansijski menadžment i osiguranje. Zatim se preselio u SAD da bi tamo dobio diplomu MBA na Univerzitetu Hamlin u Sent Polu u Minesoti. Mirović je bio operativni menadžer jedne međunarodne kompanije za trgovanje čelikom u Njujorku. Posle tri godine je odlučio da osnuje startap za čiste tehnologije s fokusom na razvoj inovativnih pametnih rešenja nezavisnih od elektromreže.
EnGoPlanet koristi panele za prikupljanje kinetičke energije iz koračanja pešakâ. Kada neko hoda po pločama, oslobođena energija se pohranjuje u bateriju. Rešenje je opremljeno smart senzorima. USB portovi i bežični panel za punjenje u stubu su dodatne pogodnosti.
Kompanija među klijentima ima telekomunikacionog giganta Ej-Ti end Ti (AT&T) i energetsko-tehnološku kompaniju Alajans enerdži (Alliance Energy). Okretanje koncepciji startapa i vlastitim resursima značilo je da je EnGoPlanet morao da se probije sa tek nekoliko zaposlenih i da uspostavi efikasan sistem komunikacije između timova u Srbiji i Njujorku.
Kako je osnovan EnGoPlanet?
To se dogodilo 2013, par godina nakon što je razarajući uragan Sandi pogodio Njujork Siti. Tada je pola Menhetna ostalo bez struje gotovo deset dana. Bio sam tamo, zapanjen što jedan od najbogatijih gradova na svetu nije imao pravu alternativu za snabdevanje energijom za osnovne potrebe. Ljudi nisu mogli da napune telefone i komuniciraju s voljenima. Bilo je straško. Besplatna, čista energija je svuda oko nas, ali nemamo odgovarajuću infrastrukturu da je prikupljamo, čuvamo i isporučujemo. Jedan od naših prvih proizvoda bila je jedinica Portable EnGoPlanet.
Kakvim kapacitetom za razvoj i inovacije raspolažete?
Imamo najkreativniji i najsposobniji tim u svojoj delatnosti. Ulažemo mnogo napora i novca u istraživanje i razvoj pre nego što stvorimo konačan proizvod. Stalno se trudimo da poboljšamo svoju tehnologiju. Iako znamo da je perfekcija neprijatelj obavljanja posla, pokušavamo da potrošimo dovoljno vremena na unapređivanje svojih proizvoda na takav način da postignemo najviši kvalitet.
Kako je urađen prvi projekat, na univerzitetu?
Naša prva instalacija bila je stanica EnGoPlanet City na Univerzitetu Vebster u Sent Luisu u Misuriju. Iskoristili smo je kao pilot-projekat u okviru kojeg smo testirali sve komponente. To je bilo korisno jer nam je pomoglo da uočimo sve greške u svom sistemu i da ih ispravimo. Testirali smo tu tehnologiju u svim vremenskim uslovima i srećni smo što je radila savršeno čak i u kad je bila jaka zima.
Do koje ste faze došli u ciklusu finansiranja i koji su planovi u toj oblasti za neposrednu budućnost?
Još nismo sproveli nijednu rundu finansiranja, a investicije u razvoj dolaze iz vlastitih sredstava. Univerzitet jeste pomogao, tako što je kupio naše prve jedinice, tako da smo mogli da stvaramo druge proizvode. Dolazili su nam takozvani ulagači anđeli (angel investors), ali smo želeli da budemo sigurni da imamo snažan dokaz koncepcije (proof of concept) i klijente. S instalacijom u Las Vegasu u planu, verovatno ćemo uskoro pokrenuti prvu rundu finansiranja.
Gde nabavljate komponente i kako izgleda postupak proizvodnje?
Naručujemo komponente i opremu iz čitavog sveta. Trudimo se da koristimo najnoviju tehnologiju od Sjedinjenih Država do Kine. Pogon za montažu je u Staroj Pazovi kod Beograda. Mnogi delovi se nabavljaju od lokalnih proizvođača; solarne ćelije nam stižu od San pauera (SunPower) iz SAD, a kinetičke ploče kupujemo u Londonu.
Kakvi su uslovi dogovoreni s lokalnom samoupravom u Las Vegasu? Koliko je poduhvat velik?
Projekat će početi probnom instalacijom četiri jedinice EnGoPlanet Street Light na Bolder plazi. Lokalna samouprava želi da iskoristi ovaj pilot-projekat da testira sve najvažnije komponente, s posebnim fokusom na bateriju, zbog ekstremno visokih temperatura u Las Vegasu. Ukoliko sve bude prošlo dobro, razmotriće mogućnost instaliranja naših jedinica u celom Dauntaunu.
Koja je bila prednost registrovanja kompanije u Njujorku?
Glavni cilj nam je da postanemo kompanija poznata u svetu po proizvodnji visokokvalitetnih rešenja nezavisnih od električne mreže. Strateška odluka da preselimo sedište u Njujork i zadržimo sav razvoj i proizvodnju u Srbiji bila je dobra. Startap mora da bude blizu važnih dešavanja. Svakodnevno prisustvo u svetskoj prestonici biznisa i finansija pomoglo nam je da uspostavimo korisne veze s mnogim kompanijama, investitorima i potencijalnim klijentima sa svih strana sveta. U eri Skajpa, Votsapa i drugih vrednih alatki za komunikaciju, svet je postao mnogo manje i pristupačnije mesto. Dok radimo, čini nam se da smo u jednoj kancelariji, iako nam je pola osoblja ovde u Njujorku, a druga polovina u Beogradu. Vest da ćemo od juna imati direktan let između dva grada dalje će doprineti organizaciji našeg poslovanja. Tamo planiraju ogromno renoviranje u tom delu grada jer je u veoma lošem stanju i potpuno drugačiji nego deo gde su hoteli i kazina.
Pored projekta ulične rasvete, od Grada Las Vegasa dobili smo porudžbinu za EnGoPlanet City Station, koji će biti instaliran ispred najvećeg šoping mola.
Gde se inspirišete za strategiju poslovanja?
Želimo da pokrenemo nešto na ovoj planeti i ostavimo traga za buduće generacije. Profit je za svaku kompaniju, naravno, veoma bitna komponenta, ali saznanje da će svaka naša instalacija pomoći ovoj planeti da se smanji ispuštanje ugljeničnih gasova i omogućiti korisne stvari običnim ljudima inspiriše i motiviše nas da nastavimo ovim putem.
Kakva su vam predviđanja za razvoj ovog sektora na svetskom nivou? Da li će čista rešenja preovladati i koliko još ima prostora za unapređivanje efikasnosti?
Trenutno na svetu ima 304 miliona uličnih svetala. Taj broj će se do 2025. godine povećati na 352 miliona. Tržište spoljne javne rasvete prolazi kroz promene gde se stare ulične lampe zamenjuju novom, efikasnijom led tehnologijom i drugim rešenjima za osvetljenje s poluprovodnicima u čvrstom stanju (solid state). Ova nova tehnologija se unapređuje tako što se led svetiljke umrežavaju sa solarnom energijom i senzorima tako da budu smart i više odgovaraju životnoj sredini. Ulična rasveta koja je efikasnija i bolja za životnu sredinu transformisaće gradove i opštine širom sveta u sledećih deset godina. Ona će doći s dužim rokom trajanja, nižom potrošnjom energenata i smanjenim troškovima održavanja nego kod starih tehnologija osvetljenja.
Apsolutno verujemo da rešenja sa čistim izvorima energije moraju preovladati, jer drugu opciju nemamo. Prošla godina je bila najtoplija u istoriji. Ne smemo da mislimo samo na sadašnjicu i na sebe, nego na budućnost i svoju decu i unučad.
Izvor: balkangreenenergynews.com