Sa 132 projekta u toku koji prate viziju održivog razvoja, Ljubljana unapređuje tu koncepciju u godini u kojoj je ponela titulu Evropske zelene prestonice. Ovaj slovenački grad je prvi u Jugoistočnoj Evropi i jedini s tom čašću u krugu od preko hiljadu kilometara. Gradonačelnik Zoran Janković rekao je Balkan Green Energy Newsu da nagrade dolaze s odgovornošću. On je prikazao interaktivnu gradsku mapu zelene tranzicije lokalne privrede i posebno pohvalio stanovnike. Ljudi u gradu na Ljubljanici se priključuju inicijativama i učestvuju u naporima koji mogu da se učine radikalnim čak i u poređenju s mnogo bogatijim krajevima na Zapadu.
„Uključujemo javnost u pripremu strateške i dokumentacije za prostorno planiranje. Preko servisa Odseka za inicijative građana jednom mesečno sam dostupan tokom Dana otvorenih vrata – za devet godina preko 22,000 građana je došlo da razgovara sa mnom“, kazao je Janković.
Izjavili ste da je za promene potrebno veoma dobro planiranje i, najviše, hrabrost. Koje još inovacije vaši građani mogu da očekuju u kratkom ili srednjem roku?
Hrabro nastavljamo svoj posao jer smatram da stagnacija počinje onog trenutka kad prestane poboljšavanje. Unapređujemo saobraćajnu infrastrukturu, renoviramo ulice gde je neophodno te širimo površine za pešake i bicikliste. Radimo na društvenoj infrastrukturi; povećaćemo broj vrtova koji se daju u zakup i sledeće godine ćemo investirati u park Muste čime će se dalje povećati zelena površina u Ljubljani. Takođe ćemo početi revitalizaciju nekadašnje fabrike bicikla Rog koja će postati najnapredniji centar za likovnu umetnost, arhitekturu i dizajn.
Vodili ste Ljubljanu kroz transformaciju ka boljem kvalitetu života i zaštiti životne sredine. Koju ulogu ima mentalitet građana?
Zadovoljan građanin je najbolji ambasador grada, a mi u Ljubljani smo toga veoma svesni. Ali jedan od najvećih izazova je da se promene ustaljene navike i mentalitet da bi se unapredio kvalitet života. Nije bilo lako zatvoriti centar grada za saobraćaj motornih vozila. To je donelo razne dileme i strahove, kako su neki građani čak pomislili da će centar grada da umre. Ali desilo se upravo suprotno. Grad je živnuo, postao je centar društvenog i kulturnog života, pozornica za raznolika događanja, što se vidi i po broju domaćih i stranih posetilaca, koji se stalno povećava – prošle godine smo registrovali 1,2 miliona noćenja, a pre deset godina bilo ih je samo 400.000. Istovremeno smo znatno poboljšali kvalitet života naših građana – pešačka zona se od 2007 povećala za 620 odsto na nekih 100.000 kvadratnih metara.
Energetika Ljubljana bi trebalo da pomogne Pančevu u Srbiji da reorganizuje komunalni sistem svojim rešenjima i ekspertizom u energetskoj efikasnosti. Ima li nekih drugih inicijativa ili pak projekata u drugim smerovima?
Javno preduzeće Energetika Ljubljana će podržati Opštinu Pančevo u implementaciji reorganizacije javnog sektora pomoću deljenja znanja, iskustva i dobre prakse. Slovenačka kompanija GGE, koja je povezana s našim javnim preduzećem Energetika Ljubljana, takođe će doprineti postizanju ciljeva u oblasti energetske efikasnosti, koji su od ključnog značaja za opštinu pored pripreme strateškog plana razvoja daljinskog grejanja. Na taj način svi smo fokusirani na širenje dobre prakse u segmentu energetike i održivog urbanog razvoja u širem regionu.
Na kraju krajeva, to širenje dobre prakse bilo je preporuka koju nam je dala Evropska komisija kada smo dobili priznanje Evropska zelena prestonica 2016. Imamo ogromnu odgovornost i volimo da uvek širimo znanje. Svakako, to vredi i u suprotnom smeru – razmena dobre prakse je uvek tema na sastancima s čelnicima drugih gradova.
U vezi s prestižnim nagradama na polju životne sredine ili opštim stavom gradske vlade, koje su smernice i standardi u nabavci opreme i usluga, na primer u snabdevanju strujom ili upravljanju vodama?
Izveli smo energetsko renoviranje brojnih zgrada sredstvima iz Kohezionog fonda, konkretno zdravstveni centar Bežigrad i 19 obdaništa i osnovnih škola. U okviru projekta Energetske obnove Ljubljane, u kojem smo dobili tehničku podršku Elena, u fazi smo konkurencionog dijaloga gde ćemo izabrati privatnog partnera za renoviranje 106 zgrada u vlasništvu Grada Ljubljane... Uveli smo zelenu javnu nabavku za kupovinu opreme i električne energije koja je stoodstotno iz održivih izvora. Takođe smo usvojili uputstvo kojim se prioritet daje obnovljivim izvorima energije i sistemima daljinskog grejanja.
Izvor: balkangreenenergynews.com
„S našim projektima za podsticaje, firme koje zadovoljavaju uslove imaju priliku da ponude moderne tehnologije našim građanima. Na taj način se u Crnoj Gori stvara novi segment tržišta“, izjavila je za Balkan Green Energy News Dragica Sekulić, koja vodi Direktorat za energetsku efikasnost. Ovo telo, koje je Ministarstvo ekonomije osnovalo, radi na izradi dugoročnog i održivog mehanizma finansiranja, gde će programi biti prilagođeni grupama korisnika, dodala je i naglasila da preduzeća i njihovi zaposleni u izvođenju projekata unapređuju i stiču znanja. „Kompanije takođe unapređuju svoj poslovni portfelj. Stoga, svi učesnici imaju koristi u više aspekata“, kaže naša sagovornica.
Poduhvati iz energetske efikasnosti uključuju obnovu javnih zgrada i stimulacija za građane. Sekulić je postala direktorka nadležne institucije pre dve i po godine. Ministarstvo je obezbedilo podršku Evropske unije preko Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA) i sve mogućnosti za razradu sistema finansiranja će biti razrađene, a obuhvataće i korišćenje obnovljivih izvora, izjavila je. Aktivnosti su usmerene na domaćinstva, javni sektor, firme i opštine.
Svesno da neke lokalne samouprave nisu u mogućnosti da ispune sve zakonske obaveze na polju energetske efikasnosti, ministarstvo je odredilo sredstva iz budžeta za tekuću godinu za podršku za 13 opština u centralnom i severnom delu Crne Gore da bi planirale mere, kaže Dragica Sekulić. Veći deo primorja takođe koristi pretpristupne fondove, dodala je.
Izvor: balkangreenenergynews.com
Zahvaljujući političkoj i ekonomskoj podršci obnovljivim izvorima energije u Nemačkoj, Španiji i drugim zemljama u proteklih dvadeset godina, napravljen je ogroman napredak u pogledu efikasnosti, pogotovo kod vetroparkova i fotonaponskih panela, kaže Bojan Reščec, direktor RP Globala u Hrvatskoj. U intervjuu za Balkan Green Energy News on je istakao da se ta dva segmenta potvrđuju kao najjeftiniji vid proizvodnje električne energije na sve većem broju tržišta, pored toga što su najčistiji.
Kako se troškovi proizvodnje rapidno smanjuju, energija iz obnovljivih izvora postaje konvencionalnija i RP Global prilagođava tome svoj pristup, kaže Reščec.
„Radimo na projektima u zemljama u kojima ne postoji sistem podsticajnih mera; stoga moramo biti konkurentni na tržištu, sa najnovijom tehnologijom i najnižom proizvodnom cenom“ rekao je i dodao da je glavni cilj kompanije proširenje portfelja proizvodnih kapaciteta te da se koncentriše na Zapadnu Evropu i odabrane zemlje Centralne i Istočne Evrope, kao i Latinsku Ameriku. Prema njegovim rečima, glavni kriterijum za odabir zemlje je dobro definisan pravni okvir, kao i načelna politička podrška proizvodnji energije iz obnovljivih izvora.
Upitan o primeni novog zakonskog okvira za obnovljive izvore u Hrvatskoj i donošenju pratećih propisa, sagovornik BGEN-a je napomenuo da je prošla vlada sastavila neke od podzakonskih akata, ali da ih nije usvojila. "Već neko vreme čekamo da nastavimo s aktivnostima, jer još nismo dobili jasnu poruku od donosilaca odluka. Sada smo dobili poziv da učestvujemo u postupku više nego ranije, ali ipak – potrebni su nam odgovori na neka suštinska pitanja. Voleli bismo više da ulažemo u Hrvatsku ukoliko nas bude motivisao pravni okvir", kazao je.
Reščec kaže da će značaj skladištenja energije porasti jer da se u energetskom sektoru baterije mogu na koristiti razne načine, kao i da je decentralizovanje proizvodnje, uglavnom vezano za energiju sunca, interesantna oblast za kompaniju. RP Global je u aprilu pustio u rad vetroelektranu Rudine severozapadno od Dubrovnika, čime je postao najveći investitor u energiju vetra na hrvatskom tržištu. Kompanija, čija su sedišta u Beču i Madridu, ima elektrane u Portugalu, Poljskoj, Hrvatskoj, te ugovore o održavanju tri vetroparka u Francuskoj i solarne elektrane u Tanzaniji. Ukupna vrednost njene aktive je prošle godine iznosila 383,1 milion evra, a ima oko stotinu zaposlenih.
Izvor: balkangreenenergynews.com