06. Sep, 2026.

Zaštita životne sredine - Kako rešiti probleme?

Pročitano 1838 puta
Ocenite ovaj članak
(0 glasova)

Potrebna su minimalna ulaganja i troškovi za primenu Programa zaštite životne sredine u Srbiji za sledeću deceniju procenjuju na preko četiri milijarde evra.

  • U EU se reciklira oko 60 odsto otpada, a u Srbiji trenutno oko 10 odsto. Procenjeno je da u Srbiji ukupna godišnja šteta prouzrokovana nepropisnim upravljanjem otpadom iznosi između 98 i 276 miliona evra, ili od 0,4 do 1,1 odsto BDP-a.
  • Od ukupnog broja stanovnika Srbije koji su priključeni na kanalizaciju, samo je oko osam odsto obuhvaćeno sistemima za prečišćavanje otpadnih voda. U zemljama novijim članicama EU (Mađarska, Poljska, Estonija) taj procenat iznosi iznad 40 odsto, a u starim članicama Unije premašuje 80 odsto.
  • Unapređivanje kvaliteta voda na kupalištima bez podrške EU teško je ostvarivo.
  • Smanjenje rizika od ekoloških akcidenata nije moguće bez značajnih investicija i izgradnje sistema upravljanja rizikom u skladu sa EU propisima i praksom.
  • Zaštita biljnog i životinjskog sveta, a naročito ugroženih vrsta, nije moguća bez intenzivne saradnje sa EU i drugim međunarodnim organizacijama.
  • Donošenje novih propisa usklađenih sa evropskim propisima bilo bi, bez podrške EU, znatno usporeno.
  • Ratifikacija i primena međunarodnih ugovora bile bi teško ostvarive bez podrške EU, a Srbija sedam godina nakon normalizacije međunarodnih odnosa i dalje znatno zaostaje za državama u okruženju u primeni međunarodnih ugovora u oblasti životne sredine.
  • Pouzdan uvid u stanje životne sredine i nadzor nad primenom propisa bili bi gotovo nemogući bez članstva u Evropskoj agenciji za životnu sredinu i drugim relevantnim institucijama EU.
  • Jačanje organa uprave na svim nivoima bilo bi dovedeno u pitanje bez podrške EU. Izrada Nacionalnog programa zaštite životne sredine, Strategije održivog razvoja, brojnih lokalnih ekoloških planova za pojedine opštine u Srbiji (Bor, Bečej, Kikinda, Niš, Pančevo, Subotica itd.) finansirani su iz različitih fondova EU ili država pojedinačno.
  • Približavanje EU omogućilo bi bolji i kompletniji uticaj građanina i udruženja građana na donošenje odluka u vezi sa životnom sredinom

Izor: www.mojaevropa.rs

Priredila: Kristina Ristić, II-2

Poslednji put izmenjeno subota, 20 april 2013 14:07
Hemijsko-medicinska škola Vršac

Sterijina 113, 26300 Vršac

Telefon: 013 830 292

email: sekretarijat@hms.edu.rs

Više iz ove kategorije Otpadne vode u Srbiji »
PokloniIOtpadSkloni