Zvuk je po prirodi sastavni deo svakodnevnog života i deo čovekovog okruženja. Javlja se kao pratilac mnogih životnih aktivnosti i njegovo prisustvo je evidentno gotovo u svim sferama ljudske aktivnosti.
Zvuk ne mora biti glasan da bi nas uznemiravao (pod koji škripi, oštećenja na tonskim zapisima, “nemilosrdno” kapljanje vode i sl.). Nepoželjnost i neprijatnost su često u funkciji vremena kada se zvuk pojavljuje (noć ili dan). Zvuk može da nanese štetu ili čak izazove i razaranje određenih struktura (zvučni udar). Po definiciji, svaki zvuk, bez obzira na njegov intenzitet, koji nas ometa u nekim našim aktivnostima, ili nam smeta na bilo koji način, predstavlja buku.
Buka u životnoj sredini, ili kako se veoma često zove - komunalna buka, definiše se kao buka koju stvaraju svi izvori buke koji se javljaju u čovekovom okruženju.
Glavni izvori komunalne buke koji se svakodnevno sreću u čovekovom okruženju uključuju:
Izvori komunalne buke na otvorenom prostoru mogu se dalje podeliti na sledeće grupe:
Izvori komunalne buke u zatvorenom prostoru mogu se podeliti na sledeće grupe:
Neki od nabrojanih izvora buke u zatvorenom prostoru mogu se pojaviti i kao izvori buke na otvorenom prostoru. Buka u životnoj sredini je svetski problem. Način borbe protiv buke u velikoj meri zavisi od kulture, ekonomije, politike. Ne postoji sigurna procena, na svetskom nivou, o uticaju buke na životnu sredinu kao ni o ceni tog uticaja.
Neke okvirne procene je dala European Unions´s Green Paper on Future Noise Policy (1996) i one kažu da:
Građani, pre svega u razvijenim zemljama, veoma jasno prepoznaju problem i ukazuju na buku kao glavni činilac koji kritično opterećuje populaciju.
Zašto merimo jačinu zvuka / buke?
Merenja daju tačno određenu veličinu koja opisuje i rangira zvuk – to je neophodno kod unapređenja zaštite od buke, akustike stambenih zgrada, muzičkih i bioskopskih dvorana, izrade kvalitetnijih zvučnika i sl.
Izvor: akademijazakme.edu.rs
Priredio: Bojan Todorović III-4
Životna sredina, čovekova okolina ili okolina predstavlja sve ono što nas okružuje, odnosno sve ono sa čime je direktno ili indirektno povezana čovekova životna i proizvodna aktivnost. Prirodna sredina predstavlja blizak pojam pri čemu ovde ne moraju biti prisutne aktivnosti čoveka niti čovek mora imati direktnih uticaja. Ipak, u pogledu tehnološkog napretka, razvoja industrije i sve većeg uticaja čoveka na globalnom nivou na prirodu i ekosisteme granica izmedu ova dva termina postaje sve nejasnija. Tokom svojih aktivnosti, koje mogu biti urbanizacija ili eksploatacija, čovek menja prirodno okruženje i to često tako što narušava prirodnu okolinu. Izgradnjom hidrocentrala i akumulacija, sečom šuma, pošumljavanjem, eksploatacijom mineralnih sirovina, stvaranjem deponija, emisijom gasova, nuklearnim probama i dr., čovek utice na promenu čitavih područja. Kao rezultat čovekovih aktivnosti dolazi do promena ili narušavanja ekosistema i klimatskih promena na lokalnom i globalnom nivou.
Životna sredina se može posmatrati kao petokomponentni sistem koji čine:
Svaki od ovih elemenata povezan je jedan sa drugim ali se radi lakšeg registrovanja i praćenja promena oni posmatraju odvojeno.
ODRŽIVI RAZVOJ:
Kreatori ekonomskog i društvenog razvoja na globalnom i lokalnom nivou, danas se trude da reše dva naizgled suprotstavljena problema: zahtev za kvalitetnijim životom i zahtev za zaštitom životne sredine. Intenzivan privredni razvoj često dovodi do narušavanja ravnoteže u prostoru i izaziva konflikte izmedu različitih interesnih grupa. Zbog toga je neophodno naći načine i modele da se razvoj ostvaruje bez degradiranja ili iscrpljivanja onih resursa na kojima isti i počiva. U prošlosti su ekonomski faktori često dobijali primat nad životnom sredinom. Sa ekspanzijom industrijske revolucije u drugoj polovini 19. veka, kada je životna sredina bila ugrožena kao nikada ranije, pojavile su se prve ozbiljnije ideje o njenoj zaštiti. Pojam održivog razvoja prvi put se pominje još davne 1713. godine u vezi sa održavanjem šuma. Odnosi se na meru u kojoj su pošumljavanje novim sadnicama i seča šume u direktnoj zavisnosti, što znači da se sme poseći samo onoliko stabala koliko je novih sadnica zasađeno. Ovaj ekološki princip može se primeniti na različita prirodna bogatstva i ekološke sisteme. Radi se o odnosu prema prirodnim bogatstvima koji je orijentisan ka budućnosti. Godine 1983. od strane UN formirana je Svetska komisija za životnu sredinu i razvoj (World Commission on Environment and Development - WCED) - "Bruntlendova komisija". Komisija je 1987. godine objavila izveštaj "Naša zajednička budućnost" (Our Common Future) u kome se razvoj prvi put definiše ne kao samo ekonomska kategorija, već i humana, a pre svega ekološki održiva kategorija. Izveštaj ukazuje na dalekosežne posledice koje na životnu sredinu mogu imati nekontrolisani ekonomski i populacioni rast i na potrebu definisanja i primene koncepta održivog razvoja. Održivi razvoj je definisan kao: "razvoj koji zadovoljava potrebe sadašnjice, a istovremeno ne ugrožava mogućnost budućih generacija da zadovolje svoje potrebe". Ova definicija je i danas široko prihvaćena.
Izvor: akademijazakme.edu.rs
Priredio: Bojan Todorović III-4
Međunarodni Dan planete Zemlje - 22. april, obeležava se različitim manifestacijama i akcijama koje imaju za cilj da skrenu pažnju građanima na značaj očuvanja životne sredine. U mnogim zemljama u svetu, na taj dan organizuju se akcije koje imaju za cilj promenu ekološke svesti i u kojima, prema nekim podacima, svake godine učestvuje više od pola milijarde ljudi. Neke od poruka obeležavanja tog datuma su i želja za stvaranjem nove, "zelene" ekonomije, kao i usmeravanje svetskog obrazovnog sistema ka problemima koji se tiču ekologije.
Izvor: akademijazakme.edu.rs
Priredio: Bojan Todorović
Ekološke zapovesti kojih se treba pridržavati za što čistiju životnu sredinu:
Izvor: ekovrba.com
Priredio: Stefan Gašić
12 pravila za lepo ponašanje u prirodi i okolini, u našoj životnoj sredini
Budite zdravi, veseli, volite ljude oko sebe i čuvajte svoju okolinu!
Izvor: ekovrba.com
Priredila: Tamara Horti III- 2
Kako napraviti kompost
Odvajate li kuhinjski otpad? Jeste li znali da čak 30% ukupnog kućnog otpada čini organski otpad? Kompostiranjem biorazgradivi kućni otpad možete pretvoriti u nešto korisno. Iskoristite otpad koji obično bacate u smeće za izradu komposta koji vrijedi poput zlata za vaše biljke.
Što je kompost
Kompostiranje je stara prirodna metoda kojom ćete pretvoriti organske ostatke u plodni humus. Kompost nastaje od ostataka voća, povrća, čaja, kave itd. Kada otpadne lišće, odumre biljka ili se sruši neka grana hranjive tvari se vraćaju zemlji. Stavljanjem ostataka voća i povrća na hrpu načinjenu od otpalog lišća i granja ubrzat ćete proces kompostiranja, a hranjivi kompost koristit će Vašem vrtu. Time ćete ne samo na najprihvatljiviji način zbrinuti organski otpad već ćete reciklirati hranjive tvari. Ostacima hrane poboljšat ćete kvalitetu zemlje u Vašem vrtu. Zemlja će postati otpornija na nametnike i bolesti. Kompostiranjem hranite vaše biljke, već i sudjelujete u rješavanju problema otpada.
Kako odabrati mjesto za kompostiranje
Prije nego započnete kompostiranje važno je odabrati mjesto na kojem ćete držati kompost. Kompost nužno ne zahtijeva veliki prostor. Možda nećete povjerovati, ali kompostirati možete i na balkonu! Kompost možete slagati u hrpu koju po želji možete ograditi drvom, ciglom, žicom. Možete kupiti specijalni komposter koji nude specijalizirane trgovine. Za kompost može poslužiti plastična kanta, a i metalna kutija. Međutim, uzmite u obzir da dno kutije mora imati rupice. Ako želite slagati kompost na hrpu, dovoljno je da u svom vrtu osigurate mjesto gdje želite držati kompost. Hrpu komposta preporučuje se pokriti. Hrpa bi trebala biti velika oko 1 metra i isto toliko široka. Dužina ovisi o količini opada kojim raspolažete. Ukoliko ne želite da Vaš kompost „neuredno“ stoji kao hrpa otpada, možete ga ograditi drvom, ciglom ili žicom. Kompostiranje u hrpi omogućava lakši pristup kompostnom materijalu, lakše okretanje komposta, kontrolu vlažnosti i prozračnosti.
"Zeleni" i "smeđi" kompost
Materijali za kompostiranje razvrstavaju se u „zelene“ i „smeđe“. Zeleni su materijali bogati dušikom ili proteinima. Oni pomažu bržem rastu korisnih mikroorganizama.
U zeleni kompost ubrajamo:
Smeđi materijali bogati su ugljenom ili ugljikohidratima. Smeđi kompost služi kao izvor hrane za mikroorganizme.
U smeđi kompost ubrajamo:
Uzmite u obzir da se neki organski otpaci teško razgrađuju. Zbog toga se ne preporučuje staviti u kompost velike količine takvih otpadaka. Primjer takvih otpadaka su čepovi od pluta, ljuske oraha, češeri. Kompostirati se nikako ne smiju osjemenjeni korovi, lišće oraha, bolesne biljke, ostaci kuhanih jela i proizvodi životinjskog porijekla. Ostaci hrane i mliječni proizvodi vrlo lako će privući glodavce. Osim toga, Vaš kompost bi se zbog štetnih bakterija mogao početi kvariti te uzrokovati razne bolesti. Zbog sadržaja teških metala i toksina na kompostište nikako ne smijete staviti otpatke koji sadrže kemikalije - stare lijekove, PVC ambalažu, stiropor, časopise u boji, mačji ili pseći izmet, ostatke duhana, sadržaj vrećica iz usisavača itd. Jedini izmet koji se preporučuje kao gnojivo u kompostištu je izmet životinja koje se hrane isključivo biljnom hranom kao što su krave, konji ili ovce. Točan omjer „zelenog“ i „smeđeg“ ne postoji, ali se preporučuje da koristite dvije trećine „smeđeg“ na jednu trećinu „zelenog“ materijala. Stvaranje komposta će se dogoditi i bez točno određenog omjera jer se radi o prirodnom procesu.
Kako napraviti kompost
Kompostiranje započinjete već u kuhinji odvajanjem biorazgradivog otpada i njegovim usitnjavanjem. Svaki put kada idete kuhati obrok ili kavu, stvarate određenu količinu bio otpada. Taj otpad koji nastaje od ostataka povrća, voća, taloga od kave i vrećica od čaja nemojte bacati u smeće sa svim ostalim otpacima, već ga usitnite i bacite u posebnu kantu. Najprije je potrebno odabrati mjesto za slaganje komposta. Na mjestu koje ste odabrali za kompostište ne smije se skupljati voda. Bilo bi dobro da mjesto ima blagi nagib. Mjesto za kompostnu hrpu treba biti zaštićeno od vjetra i jakog direktnog sunca. Osnova svakog komposta je podloga, koja je poput temelja za kuću. Temelj kompostne hrpe trebao bi se sastojati od drvenastog krupnijeg materijala poput komadića drveta, grančica, pruća… itd.
Ukoliko za kompostiranje koristite plastičnu bačvu, sanduk ili kutiju, morate na dnu izbušiti rupe koje će biti otvori za zrak jer kompostna hrpa mora disati. Za dobar kompost kod slaganja treba voditi računa o odnosu dušika i ugljika. Lišće i suhe biljke bogate su ugljikom, dok su biorazgradivi ostaci iz kuhinje bogati dušikom. Ugljik je bakterijama gorivo, a dušik - građevni materijal. Kako ćete dobro složiti kompost? "Zelene" materijale za kompost (kuhinjski otpad) usitnite i pomiješajte sa „smeđim“ materijalom (lišće, grančice slama). Zatim sve to namočite, ali ne previše. Slažite kompost na hrpu, prekrijte ga zemljom ili slojem slame, sijena ili lišća.
Kompost ne smije biti prevlažan. Ukoliko je kompost previše vlažan trebate omogućiti drenažu suvišne vode ili dodati suhog komposta kao što su novine ili piljevina. Ukoliko je kompost presuh potrebno ga je zaliti vodom ili dodati biljne ostatke koje će mu nadoknaditi nedostatak vode. Kompost trebate s vremena na vrijeme promiješati kako se ne bi usmrdio i kako bi dobio dovoljno kisika te se na taj način čim prije pretvorio u nama potreban humus. Redovno miješanje komposta donosi zrak bakterijama. Hrpu okrećete otprilike svaka 3 mjeseca ili kada vidite da se hrpa očigledno slegnula. Pri okretanju pazite da kompost koji je bio na dnu dođe na vrh i obrnuto. Tako će se kompost prozračiti, a po potrebi ga možemo i navlažiti. Ukoliko otpad odlažete kako nastaje, okretanje morate raditi češće - najmanje jednom mjesečno. Međutim, kompost se ne smije prečesto okretati jer ga moramo pustiti da se zagrije.
Zagrijavanje komposta je jako važno jer se na taj način uništava sjeme korova, uzročnici bolesti i nametnici. Idealna temperatura u sredini hrpe komposta je 50 – 70 stupnjeva. Kompostnu hrpu trebate pokriti. Pokrivanjem, kompost štitimo od svjetla, ali i od pretjerane vlage u zimskim te prevelike suše u ljetnim mjesecima. Idealan materijal za pokrivanje je onaj koji propušta zrak, a zadržava vlagu, naprimjer tanki sloj zemlje, suha trava, lišće, sijeno ili karton.
Nakon 6 mjeseci do godine dana iz organskog otpada nastat će prirodno gnojivo bogato hranjivim tvarima – kompost. Dobar kompost nema neugodan miris truljenja već više podsjeća na miris vlažne zemlje u šumi. Zreo kompost je ujednačenog izgleda, grumenast, tamnosmeđe do crne boje. U njemu ne prepoznajemo početni biomaterijal. Nezreo kompost nema tamnu boju, kiselkastog je mirisa ili miriše na gljive. U njemu se mogu naći ostaci tvari poput lišća, ostataka povrća i sl. Takav kompost najbolje je preokrenuti i pustiti da dozri.
Drugi načini upotrebe komposta
Ukoliko uskoro planirate zasaditi novo drvo, iskopajte rupu adekvatne veličine. Prije sadnje drveta neko vrijeme stavljajte biološki razgradiv kuhinjski otpad na dno rupe. Na taj način ćete zemlju u koju planirate zasaditi drvo obogatiti hranjivim tvarima.
Ako imate dio vrta koji za sada ne želite obrađivati, ali želite zadržati plodno tlo koje ćete u budućnosti iskoristiti za sadnju, organski kuhinjski otpad stavite na površinu zemlje. Na taj ćete način spriječiti isušivanje zemlje i rast korova.
Ukoliko trebate hranjive tvari za zalijevanje vrta, organski otpad možete odlagati u veliku kantu ili bačvu i jednostavno čekati da istrune, a potom iskoristiti za zalijevanje vrta.
Izvor: alternativa-za-vas.com
Priredila: Tamara Horti, III-2
Tipovi i Generacije
Sadržaj-Biogoriva se proizvode od raznih biljaka i organskih materija, odnosno od ugljenih hidrata koja se nalaze u organiskim materijama. Biogoriva se u tečnom stanju najviše koriste za automobilsku industriju i transport, a u čvrstom stanju, mogu da se koriste za neke industrijske procese i grejanje. Velike investicije u tehnologiju biorafinerija, gde se biomasa pretvara u različita biogoriva i maziva, u budućnosti će verovatno biti zastupljene kao i rafinerije nafte danas.
Tipovi biogoriva:
Intresantne činjenice o biogorivu
Izvor: serbio.rs
Preuzeli: Milojević Vukan i Stojanov Stefan I-1
Sačuvajmo planetu
Svetska emisija ugljen-dioksida (CO2), gasa koji se smatra glavnim krivcem za globalno zagrevanje, porasla je prošle godine na novi rekord od 34 milijarde tona, pri čemu je Kina i dalje najveći emiter, saopštio je danas nemački privatni institut za obnovljive izvore energije IWR.
U izveštaju tog instituta se navodi da je emisija CO2 prošle godine bila za 800 miliona tona veća u odnosu na 2010. godinu, kao i da je Kina učestvovala u ukupnoj svetskoj emisiji sa 8,9 milijardi tona, što je značajno više od emisije SAD-a od šest milijardi tona.
Nakon jednokratnog pada emisije CO2 2009. godine usled globalne ekonomske krize, ponovo je nastupio trend rasta emisije, istakli su stručnjaci IWR-a.
"Ako se nastavi aktuelni trend, globalna emisija CO2 će do 2020. porasti za 20 odsto na 40 milijardi tona", naveo je u saopštenju direktor Instituta, Norbert Alnoh.
Radi poređenja, 1990. godine je obim emisije iznosio 22,7 milijardi tona.
Na listi najvećih svetskih emitera štetnih gasova se iza Kine i SAD nalazi Indija, koja je zauzela treće mesto sa 1,8 milijardi tona, a slede Rusija sa 1,7 milijardi tona, Japan sa 1,3 milijardi tona i Nemačka sa 804 miliona tona.
Među deset najvećih emitera, samo SAD, Rusija i Nemačka su 2011. smanjili količinu emitovanog CO2, saopštio je institut IWR, dodajući da su brojke bazirane na globalnoj potrošnji fosilnih goriva, o čemu je podatke objavio britanski energetski gigant BP.
Izvor: blic.rs
Priredili: Stojanov Stefan i Milojević Vukan I-1
Ekološki izolacioni materijali
Za proizvodnju ekoloških izolacionih materijala koriste se obnovljive sirovine. Postoji čitav niz izolacionih materijala koji ispunjavaju ekološke kriterijume, tj. kod kojih su opterećenje životne sredine štetnim materijama i potrošnja energije prilikom procesa proizvodnje minimalni, koji ne štete zdravlju prilikom korišćenja, odn. čije je trajno uklanjanje neproblematično, odn. kod kojih postoji mogućnost ponovne upotrebe. Pored svojstava pojedinih materijala (npr. difuzija, regulacija vlage) kod poređenja izolacionih materijala značajan kriterijum predstavlja i njihova toplotna provodljivost. Što je oznaka za provodljivost toplote Lambda manja (izražena u W/mK), to je bolje izolaciono dejstvo materijala. Lošije Lambda-vrijednosti mogu se kompenzovati postavljanjem debljih slojeva izolacionih materijala. Toplotna provodljivost (Lambda-vrijednost) sljedećih ekoloških izolacionih materijala kreće se po pravilu između 0,04 i 0,045 W/mK.
Ovčija vuna
Usljed prirodnog uvijanja, velike elastičnosti i dinamičnog ponašanja po pitanju vlage, vuna se razlikuje od ostalih vlaknastih izolacionih materijala. Ovčija vuna prima u sebe vlagu, povećavajući svoju ukupnu težinu i za 30 procenata, a da se pri tome istovremeno ne smanji njena provodljivost toplote. Tačka paljenja iznosi 500-600ºC, pri čemu se vuna ne topi, već se jedino pretvara u pepeo. Ovčija vuna se može koristiti za toplotnu izolaciju zidova, krovova ili tavanica, kao i za ventilacione kanale i cijevi za grijanje. Njena provodljivost toplote kreće se u rasponu od 0,0385 do 0,046 W/mK.
Lan
Izolacioni materijali napravljeni od lana (i od kudelje) ne mijenjaju svoj oblik i ne skupljaju se nakon ugradnje. Zahvaljujući činjenici da sadrže prirodne gorke supstance ovi izolacioni materijali su rezistentni na štetočine poput raznih insekata ili glodara. Kratka vlakna lana se mehaničkim putem pretvaraju u filc. Korišćenjem ljepila (npr. skroba) ili sredstava za pravljenje flizelina (plastičnih vlakana) kratka vlakna se slojevito ređaju i prerađuju u izolacione ploče različite debljine. Lan se koristi za izolaciju zidova, tavanica i krovova.
Konoplja
Kod proizvodnje izolacionih ploča i filca vlakna kudelje i lana se dijelom međusobno miješaju. Slama konoplje se dijeli na vlakna i pozder (djelovi kore stabljike). Vlakna se koriste za proizvodnju izolacionog flizelina koji se koristi za izolaciju zidova, tavanica i krovova. Pozder se uglavnom koristi za izolaciju i nivelisanje podova i stropova. Konoplja je isto kao i lan po prirodi otporna na štetočine.
Pluta
Pluta se nalazi prije svega u šumama hrasta plutnjaka u Sredozemlju. Kora hrasta plutnjaka se može guliti svakih 9-10 godina, a da pri tome ne dođe do oštećenja drveta. Pluta se proizvodi mljevenjem oljuštene kore u granulat, koji se zatim tretira vrelom parom. Usljed ekspanzije granulata i njegovog vezivanja pomoću smola koje su sadržane u samoj pluti nastaju blokovi plute, koji se nakon perioda vjetrenja sijeku u ploče.
Slama
Slama posjeduje odličan kvalitet termoizolacije, dok se troškovi ugradnje već unaprijed pripremljenog materijala mogu porediti sa postavljanjem konvencionalnih izolacionih materijala. Slama pored toga regionalno stoji na raspolaganju i ima povoljnu cijenu. Pri stručnom postavljanju ne dolazi do pojave plijesni. Kada su u pitanju zapaljivost, kao i postavljanje u dijelove građevine, slama se može porediti sa drugim izolacionim materijalima.
Izolacione ploče od drvenih vlakana
Izolacione ploče od drvenih vlakana proizvode se od tankog drveta ili ostataka smreke ili bora. Drvo i radni materijal od drveta predstavljaju u građevinsko-fizičkom smislu kvalitetne proizvode koji uz adekvatno korišćenje stoje na raspolaganju u gotovo neograničenim količinama. Mogućnosti primjene izolacionih ploča od drvenih vlakana su šarolike, te se mogu koristiti za izolaciju podova, termoizolaciju čitavog objekta ili izolaciju konstrukcije od letava. Zahvaljujući dobrom akumuliranju toplote izolacione ploče od drvenih vlakana pružaju i odličnu zaštitu od pretjeranog zagrijavanja tokom ljeta.
Celuloza
Celuloza je stara hartija pomiješana sa sredstvom za zaštitu od paljenja, a koristi se tako što se nasipa u rinfuznom stanju ili se, pak, uduvava u međuprostore. Celuloza se uglavnom koristi za izolovanje krovnih kosina i zidnih ploča. Prilikom uduvavanja obavezno treba voditi računa o tome da se materijal unese i u najudaljenije uglove. Posebno se kod krovnih površina sa mnoštvom uglova preporučuje da se putem kontrolnih otvora provjeri da li je punjenje izvršeno u potpunosti. Celuloza se isporučuje i u obliku ploča, a kod vertikalnih oplata se može čak i brizgati. Postavljanje bi obavezno trebalo prepustiti licenciranom preduzeću pošto je propisan postupak uduvavanja presudan za postizanje valjanog izolacionog dejstva.
Izvor: Energetski efikasna gradnja i sanacija građevinskih objekata - Holzcluster Steiermark GmbH
Izvor: expeditio.dreamhosters.com
Priredila: Željana Jokić, III-2
Ekološko udruženje Avalon
Polazeći od namere da što pre nešto učinimo za prirodu oko nas odlučili smo da: svima obzanimo obližnja područja od značaja za ptice, obezbedimo preduslove za viši stepen zaštite okolnih prirodnih dobara, osnujemo manifestaciju posvećenu prirodi i o svemu tome snimimo film. Time se rukovodeći, Ekološko udruženje Avalon je realizovalo projekat „Od IBA područja ka Naturi 2000” u okviru šireg projekta pod nazivom: „Partnerske akcije za zaštitu biodiverziteta u regionu Zapadnog Balkana – podrška organizacijama i razvoj partnerstva kroz projekte” koji zajednički sprovode „Mladi istraživači Srbije”, „Sunce” iz Hrvatske i „Green Home” iz Crne Gore uz saradnju Svetskog fonda za prirodu - Dunavsko–karpatski program i uz podršku Evropske komisije.
Projekat Avalona se bavio problemom nedovoljne promovisanosti IBA područja, odnosno, Značajnih područja za ptice i evropske ekološke mreže Natura 2000, kao i boljom informisanošću javnosti o značaju ovih područja i neophodnosti promene odnosa prema njima.
Aktuelizovanje značaja IBA i Natura 2000 područja u javnosti, među stručnjacima i razvijanje koherentnosti ekoloških NVO-a uvereni smo ima puno širi i temeljniji uticaj na kvalitativnu promenu naše zajednice, kroz procese razotuđenja.
U tom cilju smo promovisali IBA područja, kontinuirano upoznavanje sa prirodnim vrednostima jugoistočnog Banata (Vršačkih planina, Deliblatske peščare, doline reke Karaš, Dunava) i ekološke mreže Natura 2000, kroz izradu plakata –IBA mapa, postavljanjem informativnih tabli na ulazu u IBA područje Vršačke planine i održavanjem manifestacije NATURA DAY na Dan zaštite životne sredine.
Izvor: avalon.org.rs
Priredila: Željana Jokić, III-2