U okviru Evropske nedelje održive energije EUSEW 2022, Open mind agency & Udruženje građana „Probudimo svest”, projektom EKO DVORIŠTANCE – FESTIVAL ENERGETSKE EFIKASNOSTI, pod sloganom „BUDUĆNOST JE SADA“ predstavljaće grad Beograd i Republiku Srbiju. Festival se održava 24. i 25. septembra 2022. u Beogradu, u Borči, Zrenjaninski put 153b.
Eko dvorištance je prvi solarni kulturni centar u Evropi. Mesto gde se spajaju kultura i ekologija. Koristimo energiju Sunca za predstave, koncerte i kompletan sadržaj. Izgrađen je od ekoloških materijala jer smo odgovorni prema prirodi.
Putem prezentacije ekoloških proizvoda i energetski efikasnih sistema, direktno se komunicira sa ciljnom grupom, što predstavlja najbolji način promocije i edukacije.
NAGRADNA IGRA | DRUŠTVENE MREŽE - Osvoji solarni panel – nagradna igra. Praćenjem Instagram stranice EKO dvorištance i lajkom, svi zainteresovani mogu učestvovati.
Vikendice, koje se nalaze u blizini asfaltnog puta ka Mesiću, nikle su kao pečurke sa zanimljivim stilovima i ukusima gradnje koja zavisi od materijalnih mogućnosti, mašte, znanja i iskustva ljudi kojima vikendica služi za aktivan odmor. Prilikom posete tom vikend naselju primećujemo da je električna struja dovedena samo do dela trase, kao da je to neko namerno hteo, pošto vikendaši jednostavno nemaju dovoljno sredstava da podnesu troškove za niskonaponsku mrežu. Jedan od njih, Milorad Vučetić, kako reče, čekao je pune 33 godine, dočekao i penziju, a od obećanja za struju nije bilo ništa. Pored vlastitog ulaganja, očekivali su neku pomoć od strane lokalne zajednice koja je u njihovom slučaju izostala. Ovaj vredni penzioner je, posle svega odlučio da, na inicijativu mlađeg sina, preko odabranog izvođača radova uradi vlastiti solarni sistem na krovu njegove vikendice.
Odlučio se za postavljanje šest panela pomoću kojih Sunčevu energiju pretvara u električnu struju. Paneli, pojedinačne snage preko 100 W, postavljeni su na krov vikendice i odgovarajućim kablovima povezani na sistem od četiri akumulatora kapaciteta po 100 Ah koji se pune dok ima svetlosti. Pored akumulatora, koji su zbog niskih temperatura tokom zime smešteni u podrumsku prostoriju, ovaj vredni penzioner nabavio je regulator napona i inverter (1.500 W ) kojim se jednosmerna struja iz akumulatorskih baterija pretvara u naizmenični napon standardnih 230 V, 50 Hz. Ukupna investicija, pre tri godine, iznosila je oko 2.200 eura, što je priličan izdatak za penzionerski džep, ali tu je bila pomoć užih članova porodice. Pored svetla u svim prostorijama vikendice, sistemom se napaja i spoljašnje osvetljenje, daje odgovarajući napon za TV, frižider, radio prijemnik i za vodenu pumpu na fontani ispred vikendice. Da se domaćin razume u ovaj sistem električne struje primećujemo i po štedljivim sijalicama na svim mestima, te po urednom održavanju instalacije koja se, prema njegovim rečima, do sada nije kvarila. Takođe nam pokazuje urednu dokumentaciju ovog projekta.
Na kraju nam, od milja zvani Miša, priznaje da se nije pokajao što je uložio tolika sredstva u ovaj sistem za dobijanje električne struje, te da bi bilo dobro da se država više zainteresuje u smislu podrške za ovakve projekte. Ljudi, njegove komšije, takođe su zainteresovani, slušaju i gledaju kako to izgleda u naprednim zemljama gde nije izostala odgovarajuća pomoć. Planira da postavi još panela koji će se podešavati prema položaju Sunca, te da poveća kapacitet akumulatora kako bi mogao proširiti primenu i na neke druge potrošače. Ozbiljno razmišlja o sistemu grejanja vode pomoću Sunca, što je delimično rešio za letnji period, postavljanjem jednog crno ofarbanog bureta. Priznaje da u ovom sređenom kutku nalazi svoj mir, aktivno odmara daleko od gradske buke i zagađenja životne sredine.
Centar za robotiku Instituta „Mihajlo Pupin“ i Institut za ekonomiku poljoprivrede iz Beograda će danas (25. septembra) u Selenči na Forumu o organskoj poljoprivredi predstaviti svoj mobilni robotizovani solarni elektrogenerator. Projekat kombinuje energiju sunca s informaciono-komunikacionim tehnologijama za napajanje sistema za navodnjavanje na malim farmama i upravljanje njime. Uređaj, montiran na prikolicu koja odgovara putničkom vozilu, upravo je završio s terenskim ispitivanjem.
Poljoprivreda u Srbiji trpi ogromnu štetu od suše, iako to nije zemlja bez vode, kaže Aleksandar Rodić, rukovodilac Centra za robotiku. „Solarne energije je u izobilju, a vode je dovoljno, ali se navodnjava samo dva odsto površina u zemlji, tako da naš vredni resurs, veoma plodno zemljište, ne može dobro da se iskoristi“, izjavio je za Balkan Green Energy News (BGEN). Srbija je osiromašena sankcijama i ratovima i drži se u latentnoj pasivnosti, istakao je šef projekta. „Slušao sam neke kolege kako govore da prioritet treba da bude da se ljudi nahrane, a da je robotika za tehnološki napredne zemlje. To me je pogodilo emocionalno, ali je bilo frustrirajuće i u profesionalnom smislu, te sam pomislio kako bi trebalo da konstruišemo nešto kao robotičari i da se pozabavimo tim problemom“, dodao je Rodić.
Tim naučnika je imao ideju da iskoristi ovaj obnovljivi izvor energije za napajanje pumpi za vodu i dovođenje vode na površinu. Mobilni solarni generator, nazvan mobisan (MobiSun), pokreće se sistemom inteligentnog upravljanja koji održava nivo baterije. Može da se programira da radi nezavisno i više meseci, po potrebi, a napredne verzije imaju zaštitu od krađe i daljinsko upravljanje preko smartfona ili drugog sličnog uređaja.
Koncepcija, koja se analizira u saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede i zaštite životne sredine, jeste da na tržište izađe proizvod koji mogu da priušte vlasnici malih i farmi srednje veličine, rekao je naš sagovornik. Institut za ekonomiku poljoprivrede, glavni partner na projektu, učestvovao je s konsultantskim uslugama. Osnovnim modelom mobisana se upravlja ručno, dok napredne verzije mogu biti oko 30 procenata skuplje, kaže Rodić i izražava ambiciju da uređaj izađe na evropsko i svetsko tržište. „Sistem je veoma konkurentan u poređenju s onima koji rade na fosilna goriva, iako je na početku skuplji. Investicija se isplati za tri do četiri godine, ukoliko obračunamo troškove na ime dizel-goriva ili benzina. Računica je napravljena za korišćenje generatora pet meseci godišnje za navodnjavanje“, napomenuo je.
Prototip mobisana ima kapacitet od tri kilovata i pogodan je za pumpe koje ima ciljna grupa korisnika. Projekat je protekle dve nedelje testiran na četiri lokacije u okolini Beograda, uključujući staklenike. Uređaj je angažovan s maksimumom snage na farmama kukuruza i kupusa.
Mobilni robotizovani solarni generator je savršen za organsku poljoprivredu, jer nema opasnosti od curenja ili drugog zagađenja, pa ni bukom, kažu autori projekta. Prototip košta oko sedam hiljada evra a, po rečima Jonela Subića, direktora Instituta za ekonomiku poljoprivrede, industrijska proizvodnja bi cenu mogla da umanji za desetinu.
Izvor: balkangreenenergynews.com
Ako ste u potrazi za elegantnim grejnim sistemima u domaćinstvu, definitivno treba da pogledate najnovije rešenje kompanije “SolTech System” koje je već nagrađeno kao revolucionarno rešenje koje integriše solarnu energiju u bilo koju zgradu ili objekat.
Za razliku od tradicionalnih crepova napravljenih od betona ili gline, ovi crepovi su od stakla, što omogućava prolazak svetlosti do apsorbujuće površine ispod krovne konstrukcije, koja dalje generiše tako dobijenu energiju i integriše je u već postojeće grejne sisteme ili električnu mrežu zgrade. Osnovna prednost ovog sistema je u tome što nije potrebna jaka sunčeva svetlost da bi funkcionisao, što znači da generiše energiju čak i po oblačnom danu.
Ceo sistem funkcioniše tako što stakleni crepovi omogućuju prolazak svetlosti do specijalnog upijajućeg materijala koji se nalazi ispod crepa i tako apsorbuje sunčeve zrake. Ispod apsorbujućeg materijala nalaze se specijalne cevi koje formiraju stub gde se vazduh zagreva i cirkuliše kroz patentiranu tehnologiju, a tako sakupljena energija se zatim usmerava u kuću i integriše sa već postojećim grejnim sistemom kuće ili zgrade, što je još jedna velika prednost.
To znači da ne morate u potpunosti da menjate način na koji ste se do sada grejali, već da dodavanjem ovog sistema smanjite potrošnju energije koju plaćate, a samim tim umanjite i račune. Sistem čak može biti povezan i sa postojećim energetskim sistemom na bazi vode ili na bazi vazduha, a njegovom ugradnjom dobijate sopstveni izvor energije, što znači da ćete manje brinuti zbog rasta cene energenata i skupih računa za struju.
Postoje ukupno četiri četiri vrste sistema koje su dostupne za ovaj tip solarnog grejanja, a sve detalje o istim možete saznati na zvaničnom sajtu kompanije “SolTech System”.
Ljubitelje inovatihnih rešenja verovatno će oduševiti i najneobičnija ograda na svetu koja bi bila savršen dodatak svim kućama sa već spomenutim staklenim crepovima.
Izvor: kucastil.rs
Nemačka je oborila rekord u proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora. Naime 50.6% električne energije 9. juna je proizvedno putem soloarnih panela tačnije 23.1GW. Tri dana kasnije bilo je proizvedeno čak 24.2GW. Ovaj uspeh je utoliko veći ako uzmemo u obzir da teritorija nemačke nije baš osunčana u poređenu sa zemljama koje se nalaze južnije. Naravno pored solarnih panela u nemačkoj veliko učešće u proizvodnji električne energije imaju i vetroparkovi.
Korišćenje obnovljivih izvora nije jeftino ali se na kraju svakako isplati. Nemačka je tokom 2013. godine izdvojila preko 16 milijardi eura za subvencionisanu proizvodnju i odgovorna je za pad cena solarnih panela za preko 80% tokom prethodnih pet godina.
Sve je ovo na kraju imalo za rezultat da cena proizvodnje električne energije putem solarnih panela bude konkurentna ceni proizvodnje sagorevanjem fosilnih goriva. Trenutno cena i dalje pada ali daleko sporijim tempom.
Ukupna potrošnja električne energije na svetskom nivou u 2009. godini iznosila je 20.279.640GWh. Sunce ovu količinu energije proizvede za manje od jednog sata. Naravno trik je u tome kako uspešno prikupiti energiju koje sunce proizvede i konvertovati je u upotrebljivu električnu energiju. Kao jedno od rešenja nameću se solarni paneli. Ali koja bi površina zemlje trebala da bude pokrivena solarnim panelima da bi se proizvela ovolika količina električne energije?
Zapravo, ova površina je daleko, daleko manja nego što bi svako od nas uopšte pomislio. Na gornjoj slici crvenim kvadratićima obeležen je prostor potreban da se izgrade solarni paneli koji bi zadovoljili potrebe u električnoj energiji, pa tako najmanji kvadratić - se odnosi na Nemačku, srednji - na 25 zemalja EU, i najveći - na ceo svet.
Pravo je pitanje šta zapravo čekamo?! Zašto i dalje zagađujemo planetu sagorevanjem fosilnih goriva?!
Slovenački penzioner koji je na krov svoje kuće postavio solarnu mikroelektranu dobio je rešenje kojim mu se oduzima penzija, a mora da vrati i primanja za zadnje tri godine koliko je proizvodio struju.
"Još uvek se nadam da će prevladati razum i da se to neće dogoditi", izjavio je za Slovenačku televiziju penzionisani elektroinženjer iz Vuzenice Jože Praper.
On tvrdi da ga niko nije obavestio da se vlasnici minielektrana zakonom tretiraju kao "mali preduzetnici", što je nespojivo sa statusom penzionera, a solarnom elektranom je zadovoljavao polovinu kućnih potreba.
Iako je proteklih godina na elektranu, koja mesečno proizvede struje za 100 evra, plaćao porez i doprinose, penzija će mu sada biti oduzeta, ako na sudu ne dokaže da na nju ima pravo ili ako se u međuvremenu, kako je planirano, ne donese zakon koji bi proizvodnju energije iz obnovljivih izvora dopuštao i penzionerima, što do sada nije bio slučaj.
Izvor: E2 vesti (Bizlife)
Proizvođač automobila Ford će sledeće nedelje na Međunarodnom sajmu elektronike (CES Show) u Las Vegasu predstaviti svoj novi model C-MAC Solar Energi. Ovaj model je baziran na C-MAX hibridnom vozilu, ali sa dodatkom solarnih panela na krovu, koji služe kao dodatno napajanje baterija i obezbeđuju vožnju bez emisije štetnih gasova.
Visoko efikasne fotonaponske ćelije na krovu prekrivaju površinu od 1.5m2, ali nisu dovoljne da samostalno napune baterije. Zbog toga je Ford razvio nadstrešnicu za automobil koja sadrži fresnel sočivo koje koncentriše sunčeve zrake na krov automobila i na taj način znatno povećava proizvodnju električne energije. Automobil parkiran ispod ove nadstrešnice tokom jednog dana može baterijama da obezbdi 8kW električne energije, što je dovoljno za četvorosatnu vožnju.
Ovaj hibridni automobil sa jednim punjenjem može da pređe 998km, pri čemu koristeći samo električnu energiju prelazi 33.7km.
Korišćenjem obnovljivih izvora energije, procenjuje se da bi Ford C-MAX Solar Energi mogao da smanji emisiju gasova staklene bašte za 4 tone na godišnjem nivou u odnosu na prosečno vozilo.
Izvor: E2 vesti
Istraživači sa američkog Univerziteta Jejl otkrili su kako da na jednostavan način povećaju efikasnost solarnih ćelija za neverovatnih 38% - premazivanjem fluorescentnom bojom.Polimerne solarne ćelije su veoma popularne zbog niske cene, male težine, velike iskoristive površine i mehaničke fleksibilnosti, a jedina mana im je relativno niska efikasnost pri pretvaranja solarne energije u električnu.
Organske fluorescentne boje poboljšavaju apsorpciju svetlosti i recikliraju elektrone, što dovodi do ubrzavanja pretvaranja svetlosti u energiju.
Da bi postigli ovaj novi radikalni nivo konverzije energije, istraživači sa Jejla oslonili su se na poznati biohemijski mehanizam - Forsterov rezonantni energetski transfer (FRET).
Vođa projekta Andre D. Taylor, rekao je da se njihovo otkriće može iskoristiti kako bi se poboljšao dizajn i kvalitet budućih solarnih ćelija.
Izvor: ekokuce.com
Pripremila: Dragana Žarkov II - 4
U sve većoj nestašici fosilnih goriva, tvrtke se okreću alternativnim rječenjima za budućnost. Solarni automobili su već odavno poznata stvar, najveći je problem efikasnost solarnih panela koji mogu dati 1kw energije po kvadratnom metru, naravno po danu.
Entuzijasti na tom polju su se dosjetili da naprave i utrke solarnih automobila što bi rezultiralo konstantnim unapredjenjima i novim tehničkim rješenjima budućih solarnih automobila.
Prva solarna utrka je bila u Australiji davne 1983 godine pored Sidneya. Prosječne brzine koje su tada postignute su oko 67km/h što je za to doba bilo vrlo obećavajuće. Ti automobili su koristili na stotine foto čelija od koji je svaka proizvodila napon od oko 0,5V.
Jedan od većih problema korištenja sunčeve energije je njeno skladištenje, ako bi vozilo bilo pokretano direktno iz sunčevih ćelija tada bi nam svaki oblak smetao. Dakle višak energije se preusmjerava u akumulatore ali to zna stvarati probleme kod trenutnih voznih karakteristika u smislu postizanja najveće brzine.
Prosječan napon koji obično koriste električni automobili je između 84 i 170V a koristi se i vrlo složen sustav za upravljanje energijom koja se trenutno dostavlja motoru a višak sprema u akumulatore.
Utrke solarnih automobila same po sebi bi trebale donjeti napredak u ovoj tehnologiji budućnosti koja i nije više tako daleko u budućnosti obzirom na presušive izvore fosilnih goriva.
Izvor: pcchip.hr
Priredio: Albert Mesaros, II-7