SolaRoad su solarne ploče koje pored toga što generišu struju imaju još jednu zanimljivu funkciju – dovoljno su jake da se može voziti bicikl po njima.
Sa 18 miliona bicikala i 35 hiljada kilometara biciklističkih staza, Holandija je ubedljivo najgostoljubivija zemlja u Evropi za ljubitelje dvotočkaša. Međutim, zemlja lala i vetrenjača nema nameru da se ulenji na prvoj poziciji već stalno radi na inovacijama. Tako je početkom novembra ove godine puštena u saobraćaj prva biciklistička staza na svetu koja je napravljena od solarnih panela.
SolaRoad je projekat koji je bio u laboratoriji holandskog instituta TNO još od 2009. godine. Naučnici su osmislili ploče veličine 2,5×3,5 metara koje se prave od kombinacije betona i kristalnih solarnih ćelija koja se polažu ispod sloja stakla debljine jednog centimetra. Preko stakla se nanosi finiš sloj koji, zajedno s nagibom ploče, pomaže da se kišnica i prljavština lakše skliznu sa površine i tako obezbede maksimalnu efikasnost solarnih ćelija.
Do 2016. godine, ova biciklistička staza biće proširena na 100 metara što će pružiti dovoljno energije da napaja tri porodične kuće u komšiluku.
Potencijal SolaRoada je zaista velik! Smatra se da bi ovaj sistem mogao biti upotrebljen i na 20 posto auto puteva u Holandiji. Ako bi se zaista petina od oko 140.000 kilometara putne mreže pretvorila u solarne panele to bio veliki energetski plus za ovu zemlju.
Izvor: Gradnja.rs
Slovenački penzioner koji je na krov svoje kuće postavio solarnu mikroelektranu dobio je rešenje kojim mu se oduzima penzija, a mora da vrati i primanja za zadnje tri godine koliko je proizvodio struju.
"Još uvek se nadam da će prevladati razum i da se to neće dogoditi", izjavio je za Slovenačku televiziju penzionisani elektroinženjer iz Vuzenice Jože Praper.
On tvrdi da ga niko nije obavestio da se vlasnici minielektrana zakonom tretiraju kao "mali preduzetnici", što je nespojivo sa statusom penzionera, a solarnom elektranom je zadovoljavao polovinu kućnih potreba.
Iako je proteklih godina na elektranu, koja mesečno proizvede struje za 100 evra, plaćao porez i doprinose, penzija će mu sada biti oduzeta, ako na sudu ne dokaže da na nju ima pravo ili ako se u međuvremenu, kako je planirano, ne donese zakon koji bi proizvodnju energije iz obnovljivih izvora dopuštao i penzionerima, što do sada nije bio slučaj.
Izvor: E2 vesti (Bizlife)
Sigurno ste se kao dete igrali tako što ste palili papir lupom. Spoj zakona fizike i ogromne energije koju nam Sunce isporučuje na zemlju omogućavaju sakupljanje korisne energije u jednu tačku nam omogućavaju fantastične stvari.
Solarni PV paneli u osnovi funkcionišu tako što se sunčeva energija pretvara u električnu. Međutim, ne tako brzo... spektar sunčeve svetlosti je složen i materijali PV panela ne mogu prihvatiti kompletan spektar. Infracrveni deo spektra PV panel za sada ne može „uloviti“, a UV zračenje stvara gubitke. Svega 30% sunčeve energije dospele do površine PV panela će biti pretvoreno u električnu.
Šta bi bilo kada bi imali sistem koji nam omogućava da se iskoristi veći procenat sunčeve energije. Naučnici su vodeći se zakonima fizike o prelamanju i fokusiranju svetlosti razvili sisteme koji će svetlosnu energiju pretvoriti u termalnu, a zatim preko turbine ta energija će biti pretvorena u električnu. Za fokusiranje sunčeve svetlosti mogu se koristiti zakrivljena ogledala sfernog ili paraboličnog oblika. Kod solarno-termalnih sistema operativna temperatura fluida može dostići temperature između 600°C i 800°C, u zavisnosti od hemijskog sastava fluida. U zavisnosti od meteoroloških prilika za datu lokaciju, snage postrojenja i raspoloživog prostora bira se optimalan sistem kojim će se solarna energija pretvoriti u električnu.
Prednost ovakvih sistema jeste što se spektar sunčevog zračenja koristi u celini, a ne samo jedan njen deo. Za maksimalno zagrevanje fluida smeštenog u liniji (parabolični sistemi) ili tački (sferni sistemi) neophodno je dizajnirati sistem ogledala koji će svetlost što bolje fokusirati i učiti sistem što efikasnijim.
Ovi sistemi su veliki, dizajniraju su za proizvodnju velikih snaga tipa 1MW i više, što znači da su sastavljeni od velikog broja jediničnih ogledala. Sva ova jedinična ogledala se dizajniraju zasebno u zavisnosti od položaja u sistemu, kako bi pravilno prelamao svetlost ka fokusu. To značajno podiže cenu ovakvih sistema. Održavanje je takođe veoma važna stavka jer su solarno-termalni sistemi precizni i veoma osetljivi.
Postavlja se pitanje da li su solarno-termalni sistemi efikasniji od PV panela? U zemljama gde broj sunčanih dana prelazi brojku od tri stotine svakako vredi razmisliti o prednostima ovog sistema. Veliki broj elemenata solarno-termalnih sistema je konvencionalan. Čuvanje toplote sakupljene u toku dana je jednostavno i može se koristiti u toku noći, odnosno kada nema sunčevog zračenja. Sa druge strane PV paneli su kompaktni, kapacitet se može modularno povećati, a celokupan sistem je jeftiniji u poređenju sa solarno-termalnim.
Solarno-termalni sistemi su najrasprostranjeniji na Bliskom istoku i u južnoj Aziji. Da, to je oblast sa visokim dnevnim temperaturama i velikim brojem sunčanih dana, jer se u toj oblasti generiše velika temperatura, presudna za efikasan rad sistema. Na kraju, postavlja se logično pitanje: Da li se solarno-termalni sistemi mogu koristiti u Srbiji? Područje koje beleži i negativne temperature, koje ima oko 170-180 sunčanih dana predstavlja veliki izazov za solarno-termalni sistem jer je lista problema duža, a problemi su veliki. Sam fluid treba biti otporan na velike promene temperatura u toku godine, a samim tim i na temperaturu mržnjenja. Ovaj problem se može rešiti internim dogrevanjem fluida kako ne bi došlo do oštećenja celokupnog sistema u periodu kada nije operativan, npr. tokom oblačnih zimskih dana. Problem temperaturnih varijacija bi se više odnosio na mehaničke elemente sistema, jer skupljanje i širenje materijala od kojih je napravljena elektrana nije isto, što se može negativno odraziti na fokusiranje svetlosti. I, možda najveći nedostatak ovog sistema bi bio ekonomske prirode.
Sistem je znatno skuplji, i sa velikim brojem problema koji utiču na efikasnost u toku cele godine ga čine teško primenjivim u Evropi (izuzimajući Španiju). Sagledavajući sve aspekte, zaključak je da se solarna energija u Evropi, pa i u Srbiji, za sada najbolje može iskoristiti PV panelima. Ukoliko se pronađe efikasno rešenje za akutne probleme solarno-termalnih sistema, može se očekivati pojavljivanje elektrana sa ovim tipom pretvaranja solarne energije u električnu.
Pre dve godine je pruga u Belgiji koja povezuje Pariz i Amsterdam dobila tunel koji je prvobitno konstruisan sa namerom da se drveće u okolnim šumama staro više stotina godina zaštiti od vozova, kao i vozovi od mogućih padova drveća.
Iste godine, tunel je postao još više ekološki kada je na njemu instalirano 16.000 fotonaponskih panela.
Ovaj tunel je dugačak 3.4 kilometra, a fotonaponski paneli obezbeđuju dovoljno električne energije za napajanje svih vozova u Belgiji kojih je oko 4.000, i i glavne železničke stanice Antwerp jedan dan godišnje, što je oko 3.300MW/h godišnje. Ceo projekat je koštao 14.5 miliona evra.
Ovaj projekat je odličan način za smanjenje emisije ugljen dioksida, a procenjuje se da se ukupna emisija smanjila za 2.400 tone godišnje.
Izvor: E2 vesti, EkoKuće
Ministarka energetike, razvoja i zaštite životne sredine prof. dr Zorana Mihajlović pustila je danas u rad novu fotonaponsku elektranu na krovu zgrade Instituta “Mihajlo Pupin” u Beogradu.
Ova elektrana ima 180 solarnih panela ukupne snage od 50 kW i u potpunosti je realizovana sredstvima i radom stručnjaka Instituta.
Ministarka Mihajlović je na svečanom otvaranju istakla da je ovaj energetski objekat plod domaće pameti i obećala Institutu, koji je zbog svojih naučnih i stručnih rezultata poznat ne samo u Srbiji, već i na Balkanu, podršku Ministarstva u daljem radu.
Odgovarajući na pitanja novinara, ministar Mihajlović je odbacila proizvoljne i ničim potkrepljene optužbe koje su se pojavile u pojedinim medijima, a prema kojima ona opstruira dogovore predsednika Srbije i Rusije i početak izgradnje gasovoda „Južni tok“.
"To je pokušaj da se napravi neka nepostojeća napetost i da se destablizuju odnosi, bez ijednog argumenta. Moja je obaveza da, kao član Vlade, štitim tu Vladu i interese građana Srbije", naglasila je ona.
Ministarka Mihajlović je ocenila da je možda reč o pokušaju da se u centar priče stavi nešto što ne postoji, a da se skloni ono što jeste važno, a to su ekonomske mere vlade, reformisanje “Srbijagasa” i ostali problemi.
"Za mene su najvažnije činjenice. Ovo ministarstvo i ova vlada su za godinu i po uradili više za “Južni tok”, nego ijedna prethodna vlada", istakla je ona.
Ministarka je najavila da će u dijalogu sa ruskim investitorom biti unapređen dokument Vlade Srbije o planovima i strategiji razvoja NIS-a, usvojen 9. avgusta i negirala da postojeći vladin dokument ugrožava razvoj i primenu biznis plana NIS-a do 2015. godine.
"Mislim da se možda i namerno pravi mnogo veća priča i pokušava stvoriti konflikt koji ne postoji", istakla je ministarka Mihajlović i podsetila na činjenicu da država Srbija ima 29 odsto vlasništva u NIS-u i da želi da se "sa dužnom pažnjom" odnosi prema udelu u tom preduzeću.
”Vlada Srbije to radi na način da svako ko u ime države zastupa kapital Srbije u NIS-u, o tome vodi računa, navela je ministarka Mihajlović i naglasila da je interes Srbije da NIS radi, da bude profitabilan, da se širi, proširuje rafinerijsku preradu i da bude još bolja kompanija nego sada. "Mislim da to ne može nikome biti problem", zaključila je ona.
Izvor: merz.gov.rs
Više od 15 godina srpski povratnici u Velikom Očijevu kod Drvara nisu imali struju i vodu, a danas je to prvo selo u BiH koje sve potrebe za električnom energijom i toplom vodom zadovoljava uz pomoć solarne energije.
Reč je o projektu elektrifikacije sela na nekoliko lokacija u BiH koji provodi Razvojni program UN-a (UNDP) i američka organizacija CWS. Veliko Očijevo je jedno od tih sela gdje se postavljaju solarni paneli koji prikupljaju solarnu energiju i proizvode struju.
Tako je u domaćinstvima donedavno obavezna sveća zamenjena sijalicom, stigla je topla voda, a u kućama se sada nalaze i frižideri, koje su meštani takođe dobili na poklon.
Oni koji su dobili struju imaju samo zadatak da solarne panele redovno čiste i peru ujutro i naveče.
Iako je vrednost celog projekta oko 15.000 KM, domaćini nemaju obavezu plaćanja, a celi paket je čista donacija. Lokalna elektrodistribucija nudila je ranije elektrifikaciju Velikog Očijeva za 720.000 KM, negde oko 360000 evra.
Solarne panele dobilo je do sada pet porodica, a u narednom periodu planirana je elektrifikacije celog sela. U Velikom Očijevu danas živi 21 srpska porodica od predratnih 75.
Izvor: BanjalukaLive
U Novom Sadu se od 10. do 12. aprila 2013. godine održava drugi Međunarodni sajam obnovljivih izvora energije SOLAR-THERM-BIOMASA 2013. Ovaj poslovni događaj međunarodnog karaktera organizuje firma ICM International iz Beograda, a održaće se na Novosadskom sajmu.
Sajam SOLAR-THERM-BIOMASA 2013 je zamišljen kao platforma za promociju proizvoda i razmenu iskustava i znanja iz područja obnovljivih izvora energije, a okupiće proizvođače, distributere opreme, mašina, kao i brojne profesionalce iz ove oblasti.
U isto vreme, na Sajmu će se održati i edukativni poslovni forum, na kome će stručna i profesionalna lica održati predavanje i obuku instalatera, a biće održane i prezentacije o gašenju požara na solarnim panelima, gorionicima i kotlovima za biomasu, geotermalnim i ventilacionim sistemima ventilacije, regulaciji temperature i raznim drugim zanimljivim temama o kojima će govoriti stručni predavači.
U okviru sajma će biti organizovani i poslovni susreti čiji učesnici mogu biti izlagači i posetioci Sajma. Učešce na Međunarodnim poslovnim susretima je besplatno, a registrovati se možete na web strani http://solartherm.talkb2b.net/
Drugog dana Sajma, održaće se zanimljiva panel diskusija na temu „Od velikog potencijala do realizacije u oblasti OIE i EE“, na kojoj će biti reči o potencijalu Srbije u oblasti obnovljivih izvora energije, šta je do sada učinjeno u ovoj oblati, koje su prepreke sa kojima se suočavamo, koliko su duge zemlje ispred nas i drugo. Na ovoj panel diskusiji, govoriće Tanja Stojanović iz Ministarstva energetike, razvoja i zaštite životne sredine, Aleksandar Car iz Instituta Mihajlo Pupin, Vladimir Katić sa Fakulteta Tehničkih nauka, Aleksandar Vlajić iz JP „Elektroprivreda Srbije“ i Tanja Knežević iz preduzeća Eco life.
Prvi Međunarodni sajam obnovljivih izvora energije SOLAR-THERM 2012 održan je prošle godine. Udeo stručnih posetilaca ove manifestacije bio je čak 95 odsto, od čega su oko 40 odsto bili posetoci koji u svojim kompanijama imaju rukovodeća mesta, sa pravom ugovaranja i donošenja odluka o investicijama.
Оdžаci bi mоgli dоbiti sоlаrni pаrk, а Оdžаčаni nоvа rаdnа mеstа. Prеdstаvnici slоvаčkе kоmpаniје "Еnеrdži fоr fјučr", Јurај Ајhnеr i dr Аdriјаnа Šklibаvа, vоdili su rаzgоvоrе sа prеdsеdnikоm SО Оdžаci Мilоšеm Pејčićеm, člаnоm оpštinskоg vеćа Dаnilоm Šćеpаnоvićеm i Маrkоm Pеrišićеm iz kаncеlаriје zа lоkаlni еkоnоmski rаzvој. Теmа је bilа pоtеnciјаlnа invеsticiја u оblаsti prоizvоdnjе еlеktričnе еnеrgiје putеm sоlаrnih gеnеrаtоrа.
Јеdnа оd uglеdnih kоmpаniја оvе vrstе u svеtu је i "Еnеrdži fоr fјučr", kоја imа 16 sоlаrnih pаrkоvа u Slоvаčkој i 22 u Čеškој Rеpublici, а u Indiјi sе grаdi јеdаn оd 50 mеgаvаtа snаgе, kаkаv pоtеnciјаlni invеstitоri iz Slоvаčkе žеlе dа izgrаdе nа tеritоriјi оpštinе Оdžаci. Izgrаdnjа sоlаrnоg gеnеrаtоrа prеdviđа pоvršinu оd оkо 100 hеktаrа zеmlјištа, а prеdstаvnici оdžаčkе оpštinе su pоnudili lоkаciјu pоrеd putа Kаrаvukоvо – Bоgојеvо, kоја је zаdоvоlјilа pоtеnciјаlnоg invеstitоrа.
- Srbiја, а pоsеbnо Vојvоdinа, imајu vеliku pеrspеktivu u оblаsti zеlеnе еnеrgiје, а štо sе tičе kоnkrеtnе invеsticiје u оdžаčkој оpštini nа pоnuđеnој lоkаciјi i njеnа izgrаdnjа, zаvisićе isklјučivо оd brzinе dоbiјаnjа dоzvоlа zа izgrаdnju - rеkао је Ајhnеr.
Nа еvеntuаlnој izgrаdnji оvе znаčајnе invеsticiје, isklјučivо bi bilа аngаžоvаnа dоmаćа rаdnа snаgа, štо је vеоmа znаčајnо zа pоbоlјšаnjе iоnаkе vеоmа slаbе zаpоslеnоsti rаdnikа u оpštini Оdžаci. Оčеkuје sе dа nа izgrаdnji sоlаrnоg pаrkа, budе аngаžоvаnо оkо 500 rаdnikа, оd kојih bi trеbаlо pо zаvršеtku izgrаdnjе, njih оkо 50-100 dа оstаnu zаpоslеni nа еlеktrаni.
Kаkо sе čulо nа sаstаnku, prirоdnо оbnоvlјivi izvоri еnеrgiје su budućnоst i sаdаšnjоst. Struја iz prirоdе, iz suncа, је nајvеći izvоr еnеrgiје dоstupаn čоvеčаnstvu. Fоtоnаpоnskе еlеktrаnе su klјučnа tеhnоlоgiја nа putu sаmооdrživоsti i kоmеrciјаlnо prоfitаbilnоg izvоrа еnеrgiје. Sоlаrni pаrkоvi imајu visоk pоvrаt invеsticiје, štо sе vidi pо brојu kоmpаniја u svеtu, kоје sе nаlаzе nа bеrzаmа. Zа invеstitоrа kоrišćеnjе еfikаsnih mоdulа, kојi gеnеrišu čistu еnеrgiјu, prеdstаvlја аtrаktivnu i vrеdnu invеsticiјu u budućnоsti nа dvоstrаn nаčin, еkоlоški i еkоnоmski.
Dа li ćе zаistа оvај ispit biti uspеšnо pоlоžеn, оstаје dа sе vidi u nаrеdnih nеdеlјu dаnа, kаdа su pоtеnciјаlni invеstitоri iz Slоvаčkе nајаvili slеdеću pоsеtu Оdžаcimа.
Bоlјi dаni
Vеć sklоplјеni ugоvоri sа prеdstаvnicimа "Маgnа sitingа", о izgrаdnji prоizvоdnоg pоgоnа u Оdžаcimа i "Grајnеrа" iz Аustriје, nоvоg vlаsnikа "HIPОL plаstа" iz Оdžаkа, uz оvаkо znаčајnu invеsticiјu u оblаsti еnеrgеtikе, bi bili vеliki pоdsticај i drugim еvеntuаlnim invеstitоrimа zа оživlјаvаnjе оdžаčkе privrеdе kоја је u vеоmа tеškој situаciјi.
- Nа ispitu ćе biti оrgаni i službа оpštinskе uprаvе Оdžаci, kаdа sе tičе brzinа rеšаvаnjа pоtrеbnih dоzvоlа zа pоčеtаk izgrаdnjе sоlаrnоg pаrkа nа tеritоriјi nаšе оpštinе. Vеruјеm dа ćеmо оvај znаčајаn ispit uspеšnо pоlоžiti, prеgоvоrе sа еvеntuаlnim invеstitоrimа iz Slоvаčkе, tаkоđе uspеšnо privеsti krајu kао i u prеdhоdnim slučајеvimа "Маgnа sitingа" i "Grајnеrа" - rеči su Мilоšа Pејčićа, prеdsеdnikа Skupštinе оpštinе Оdžаci.
Izvor: Dnevnik
Luksemburški investicioni fond “Sekurum ekviti partners” odlučio je da u Srbiji izgradi solarni park, najveći na svetu, vredan 1,7 milijardi evra. Ugovor sa državom biće potpisan sledeće nedelje, posle čega će MX grupa, treći najveći proizvođač solarne opreme u Evropi, početi sa izgradnjom fabrike, otkriva za “Blic” menadžer fonda Ivan Matejak.
Odmah nakon potpisivanja ugovora, zbog ovog posla kompanija MX grupa će iz Milana preseliti svoje sedište u Beograd i izgraditi dve fabrike u Srbiji. O tačnom mestu fabrike koja će proizvoditi opremu za solarni park koji će se prostirati na 3.000 hektara još se razmišlja, ali je, kako saznaje “Blic”, reč o lokaciji 50 kilometara od Beograda prema jugu, jer su to prostori sa dovoljnim brojem sunčanih sati tako da se može proizvoditi struja.
- Ugovorom koji će biti potpisan do petka država se obavezuje da investitoru da zemljište “koje neće biti poljoprivredno, niti na ekskluzivnim lokacijama“ - kaže za “Blic” Bojan Đurić, državni sekretar u Ministarstvu životne sredine, rudarstva i prostornog planiranja koje će u ime Vlade Republike Srbije potpisati ugovor sa investicionim fondom.
Pored toga, “Sekurum ekviti partners” će dobiti i priključenje na visokonaponske električne vodove od parka do prenosne elektromreže. Prema Đurićevim rečima, dobro za Srbiju je što investitor nije tražio da mu država plati podsticajne tarife za proizvodnju jer su one dosta visoke i za solarnu energiju iznose 23 evrocenta po kilovatu, skoro četvorostruko više od cene običnih kilovata.
- Sva energija koja se proizvede u ovom parku biće namenjena izvozu, mahom u zemlje Evropske uniju, i zato Srbija nema obavezu da proizvođačima plaća takozvane podsticajne (feed in) tarife - objašnjava Bojan Đurić.
Upravo potencijal sunčevog zračenja koji je u Srbiji za trećinu veći nego u srednjoj Evropi bio je jedan od ključnih razloga da se luksemburška firma odluči da baš u našoj zemlji gradi solarnu elektranu dvostruko veću od sadašnjeg svetskog lidera - kalifornijskog solarnog parka snage 500 megavati.
- U Srbiji je intenzitet sunčeve radijacije među najvećima u Evropi. U poređenju sa Nemačkom, zemljom koja je najnaprednija u ovom sektoru na svetskom nivou, potencijal je veći skoro za 40 odsto. Sem toga, geografski položaj zemlje je odličan, što je od velikog značaja budući da nam je cilj izvoz električne energije - objašnjava Matejak.
Ako dobiju sve dozvole za gradnju na vreme, od januara 2013. godine bi trebalo da počne izgradnja solarnog parka koja bi se po fazama odvijala do kraja 2015. godine. Kako se očekuje, prvi zeleni kilovati izaći će na tržište Srbije, ali i Evropske unije u drugom tromesečju sledeće godine, jer je italijanska MX grupa obećala isporuku opreme za proizvodnju 40 megavata mesečno u parku sa panelima ukupne instalisane snage 1.000 megavata. U fabrici za izradu solarne opreme bi trebalo da radi 200 ljudi, mahom projektanata, inženjera građevine i arhitekture, radnika, dok bi solarni park trebalo da zaposli još 1.000 ljudi, zaključuje Matejak.
Isplativ biznis
Obaveza zemalja članica Evropske unije je da do 2020. povećaju udeo obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji na 20 odsto, što mnoge ne mogu da postignu proizvodnjom u svojoj zemlji. Pritom je tamo cena kilovata 18 evrocenti, trostruko viša nego kod nas. Zato je proizvodnja solarne energije prilično isplativ biznis i razlog što će investitori po fazama uložiti dve milijarde evra, uključujući poreze, u solarni park u Srbiji, kaže Ivan Matejak.
Izvor: Blic
Luksemburški investicioni fond „Sekurum ekviti partners“ već tri meseca pregovara sa predstavnicima srpskih vlasti o izgradnji najvećeg solarnog parka koji bi sa snagom od 1.000 megavata postao najveći na svetu. Vrednost ovih ulaganja je oko tri milijarde dolara i, ukoliko projekat bude realizovan, to će biti najveća investicija koja je ikada ušla u Srbiju, kaže za „Blic“ državni sekretar ministarstva za ekologiju, rudarstvo i prostorno planiranje Bojan Đurić.
Na poslednjem sastanku, održanom prošle nedelje, predstavnici EPS-a i Elektromreža Srbije, potvrdili su da je projekat izgradnje solarnog parka tehnički izvodljiv i da elektromreža Srbije može da izdrži dodatnih 1.000 megavata. Đurić kaže da je potrebno naći i zemljište na kojem bi park bio izgrađen. Za sada se zna da će potencijalni park biti smešten sigurno negde na jugu Srbije.
– Pronalaženje prave lokacije će biti najveći problem jer je njihov plan da solarni paneli budu postavljeni na oko 3.000 hektara. Takvu površinu u celini je teško naći. Zato postoji mogućnost da se napravi 30, 50 ili 100 nezavisnih solarnih plotova koji bi bili povezani u jednu celinu – kaže Đurić i dodaje da će predstavnici „Sekurum ekviti partners“ ove nedelje imati sastanak i sa predstavnicima Ministarstva odbrane, sa kojima će razgovarati o ustupanju nekog poligona koji vojska ne koristi uz nadoknadu.
Predstavnici luksemburške kompanije u izjavi za internet portal eKapija.com rekli su da su se za Srbiju odlučili jer je energetski potencijal sunčevog zračenja za trećinu veći nego u srednjoj Evropi.
– U poređenju sa Nemačkom, zemljom koja je naprednija u ovom sektoru na svetskom nivou, potencijal je veći skoro za 40 odsto, naveli su predstavnici luksemburške kompanije uz ocenu da je dobro i to što Srbija poseduje odgovarajuću elektro-energetsku infrastrukturu i dobru vezu sa susednim državama.
Oni su najavili da bi izgradnja solarne elektrane koja će biti dvostruko veća od sadašnjeg svetskog lidera – kalifornijskog solarnog parka snage 500 megavata trebalo da počne sredinom 2013. godine.
Na zvaničnom sajtu ove kompanije, nema detaljnijih podataka o njenim dosadašnjim aktivnostima, a u rubrici vesti jedini tekst odnosi se upravo na posao koji planiraju u Srbiji.