Gasovi termoelektrana na ugalj na području Evropske unije godišnje usmrte više od 18.000 ljudi, a ako bi se uračunale Turska, Hrvatske i Srbija u EU, ta brojka bi mogla skočiti na 23.000, piše u danas objavljenom izveštaju Udruženja za zdravlje i okolinu (Health and Environment Alliance, HEAL) iz Brisela.
Šteta po zdravlje i okolinu od termoelektrana na ugalj u EU godišnje iznosi 42,8 milijardi evra, a uz još tri navedene zemlje, skače na 54,7 milijardi.
Izveštaj na 46 strana pod nazivom "Neplaćeni račun za zdravlje" ukazuje da termoelektrane na ugalj ključno doprinose zagađenju vazduha. One su "nevidljive ubice" i bitna opasnost po javno zdravlje, kažu zdravstveni stručnjaci.
Termoelektrane na ugalj izazivaju preranu smrt po 18.200 ljudi godišnje, oko 8.500 novih slučajeva hroničnog bronhitisa i oko četiri miliona izgubljenih radnih dana svake godine. S Hrvatskom, Srbijom i Turskom, broj potencijalnih žrtava tih centrala raste na 23.000.
- Naročito zabrinjava što korišćenje uglja raste posle godina opadanja - rekao je Dženon Jensen, šef Udruženja.
Nemačka, na koju, zajedno s Poljskom i Rumunijom otpada gotovo polovina zdravstvenih troškova EU, ponovo pokreće termoelektrane na ugalj pošto je odlučila da zatvori nuklearne centrale.
Po Jensenu, zaprepašćujuće visoke posledice po ljudsko zdravlje morale bi da podstaknu reviziju energetske politike EU.
Žan-Pol Sulije iz Evropskog društva za respiratorna oboljenja ukazuje da bi otklanjanje zagađenja vazduha iz termoelektrana na ugalj donelo značajnu uštedu novca koji se sada izdvaja za lečenje, tim više što je prosečan vek termoelektrana duži od 40 godina.
Naučnici su potvrdili da deca koja su izložena zagađenju imaju niži koeficijent inteligencije. Deca iz nižih socijalnih statusa čije su majke za vreme trudnoće živele u zagađenim delovima New Yorka poput severnog Menhetna i južnog Bronksa i koja su izložena tipičnom urbanom zagađenju od automobila, autobusa i kamiona imala su lošije rezultate na testiranju. Razlika je u četiri-pet bodova, a naučnici kažu da je to velika razlika koja može vrlo loše uticati na dostignuća i uspeh dece u školi. "Ovo će mnogima otvoriti oči", kaže pedijatar Michael Msall sa Univerziteta Čikagu.
Izvor: Domino magazin