Energetska vrba (Salix Viminalis), sa svojim varijetetima prilagođenim lokalnim klimatskim i uslovima tla, predstavlja pravi odgovor na pitanja vezana za način ostvarivanja velikih prinosa drvene mase po hektaru u kratkom vremenu. Sa godišnjim prinosom od 30-40 t/ha drvene mase već nakon prve 2-3 godine, energetska vrba može da obezbedi najkvaliteniju certifikovanu sirovinu za čvrsto bio gorivo (pelet, briket), ili da se koristi u direktnom sagorevanju, kao “čips”, za proizvodnju toplotne i/ili električne energije.
Obzirom da ne zahteva posebnu ili sofisticiranu tehnologiju i budući da je vrlo prilagodljiva svim tipovima tla, sem slaninog zemljišta, energetska vrba može postati osnov održivog poljoprivrednog posla u Srbiji.
U zavisnosti od karakteristika tla i klimatskih uslova, možemo odabrati odgovarajući varijetet vrbe, između 12 trenutno certifikovanih.
Uz minimalnu podršku nadležnog ministarstva, a u skoroj budućnosti i kroz programe Evropske Unije, investicija ovog tipa se može brzo promovisati i primenti od strane farmera, posebno na površinama koje su bile zapuštene, plavne ili pak nisu davale dobre prinose jestivih kultura - žitarica ili ratarskih proizvoda. U susednim državama energetska vrba je na osnovu odluka nadležnih ministarstava stekla status energetske vrste pogodne za dobijanje subvencija: u Mađarskoj [45/2007.(VI.11.) FVM] i Rumuniji: Catalogul oficial al soiurilor de plante de cultură din România pentru anul 2012, Strana 88.
Gajenje energetske vrbe ne spada u šumarstvo već u poljoprivrednu delatnost, prema važećem razvrstavanju kultura Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srbije i delatnosti APR.
ostalo je nešto manje od mesec dana do realizacije Prvog međunarodnog sajam i konferencija o obnovljviim izvorima energije i energetskoj efikasnosti RENEXPO® BiH koji će u Sarajevu tokom 5. i 6. novembra okupiti investitore, donosioce odluka, predstavnike ministarstava i opštinskih struktura, kao i poslovne rukovodioce iz energetskih i sektora obnovljvih izvora energije.
Sa ciljem promovisanja koncepta energetski efikasne gradnje i korišćenja obnovljivih izvora energije uopšte, uz predstavljanje izazova, ali i tržišnih potencijala ovog regiona, dvodnevni događaj će povezati renomirane stručnjake na lokalnom i međunarodnom nivo. Implementacija projekata koji bi omogućili racionalniju potrošnju energenata i doprineli povećanju energetske efikasnosti u objektima javne namene i kolektivnog stanovanja, kao i kod ulične rasvete uz postizanje značajne finansijske uštede, pokretač je privrede i prilika za otvaranje novih radnih mesta uz celokupno pokretanje ekonomije.
U ova dva dana predstaviće se čak 70 izlagača iz tri oblasti:
Pored sajma na koji zainteresovani mogu doći potpuno besplatno jednostavnim REGISTROVANJEM na našem sajtu, organizujemo i sledeće konferencije:
* Nakon isteka ovog perioda cena se uvećava i iznosiće 40 EUR. Postoje popusti za grupnu kupovinu ovih kotizacija.
REGISTRACIJA ZA KONFERENCIJE
Pored sajma i konferencija, partner RENEXPO događaja Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH po prvi put će ponuditi i potpuno nov koncept diskusije o relevantnim temama - Speakers Corner o energetskoj efikasnosti. Pogledajte saopštenje na linku: Speakers Corner
Za više informacija posetite sajt www.renecpo-bih.com ili nas kontaktirajte direktno Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli.
Unapređenje energetske efikasnosti u zgradarstvu je od izuzetnog značaja, jer je najracionalnije i dugoročno najisplativije rešenje za uštedu energije, konstatovali su učesnici CEDEF Konferencije „Održiva gradnja: savremene tehnologije i načini finansiranja energetski efikasnih objekata“, koju je organizovao Centralno evropski forum za razvoj, CEDEF, pod institucionalnim pokroviteljstvom Ministarstva energetike, razvoja i zaštite životne sredine RS, Ministarstva građevine i urbanizma RS i Pokrajnskog sekretarijata za energetiku i mineralne sirovine APV, a u saradnji sa Inženjerskom komorom Srbije, Građevinskim fakultetom Univerziteta u Beogradu i Republičkom agencijom za stanovanje.
Najčešće tipične slabe tačke na zgradama, koje mogu negativno da utiču na energetsku efikasnost su: izolacija spoljašnjih zidova, gubitak energije preko prozora, preko površine krova, sistema grejanja, podrumskih plafona i podova i gubici nepraktičnom ventilacijom. Na skupu su istaknuti primeri dobre prakse, predstavljena primenjena tehnološka rešenja koja omogućavaju izgradnju energetski efikasnih objekata odabirom adekvatnih materijala za gradnju i izolacionih materijala, kao i sistema klimatizacije, grejanja i hlađenja.
Prema rečima Jovanke Arsić-Karišić, predsednice UO CEDEF, postoji veliki potencijal za uštedu energije i širok spektar različitih mera energetske efikasnosti u sektoru zgradarstva. „Objekti izgrađeni tokom sedamdesetih godina prošlog veka, koji ujedno predstavljaju i najveći deo stambenog fonda Srbije, imaju prosečnu potrošnju oko 190kWh po metru kvadratnom na godišnjem nivou. U Srbiji se čak 65% od ukupne energije troši na grejanje domaćinstava. Ovi stanovi, pritom, nemaju gotovo nikakvu izolaciju pa je za njihovo zagrevanje potrebno mnogo više energije u odnosu na one koji su izolovani“, izjavila je Arsić-Karišić.
Dušan Mrakić, državni sekretar u Ministarstvu energetike, razvoja i zaštite zivotne sredine je podsetio da Srbija ima Zakon o racionalnom korišćenju energije kao i da su doneta sva podzakonska akta. Naglasio je da je Srbija veliki potrošač energije i pozvao je lokalne samouprave da pripreme projekte jer će kroz budžetski fond imati mogućnost da obezbede sredstva za finansiranje energetski efikasnih objekata.
Nataša Pavićević- Bajić, pokrajinski sekretar za energetiku i mineralne sirovine APV, je rekla „da se ne odnosimo ispravno prema energiji i da ne znamo koliko trošimo”. Dodala je da ne postoji sistemsko praćenje potrošnje energije i da se radi na izradi strateških dokumenata koji će povećati energetsku efikasnost i podstaći korišćenje bioenergenata. Istakla je da će država, upravo biti ta koja će najviše zaraditi kroz implementaciju energetski efikasnih projekata.
Jasminka Pavlović, načelnik Odeljenja za energetsku efikasnost i građevinske proizvode u Ministarstvu građevine i urbanizma, izjavila je da: “Kada je reč o energetskoj efikasnosti, najisplatljivije da se saniraju postojeće zgrade. Država je postavila standarde o energetskoj efikasnosti koje domaća industija može da ispuni proizvodnjom visoko kvalitetnih termo-izolacijonih materijala”.
Prof. dr Dragoslav Šumarac, predsednik Skupstine Inženjerske komore Srbije i profesor na Građevinskom fakultetu u Beogradu, rekao je da se u Srbiji najviše energije troši na grejanje i hlađenje. Zato, dodao je on, tamo ima najvećeg potencijala za uštedu energije. Prema njegovim rečima, ekonomska procena je da je potrebno uložiti 1,6 milijardi evra do 2020. godine za povećanje uštede energije.
Maja Lakićević, direktor Republičke agencije za stanovanje je napomenula da stanovi za socijalno stanovanje koje gradi Agencija, zadovoljavaju minimum C kategoriju energetskog razreda prema Pravilniku o energetskoj efikasnosti zgrada. „ Agencija za stanovaje će insistirati da se energenti naplaćuju po tačnoj količini utroška, ugrađivanjem mernih uređaja u svakom stanu“.
Petar Nedeljković, inženjer prodaje u kompaniji Henkel Srbija, Ceresit kaže da iz godine u godinu, neophodnost racionalne upotrebe energije postaje nezaobilazna tema od najvećeg značaja u skoro svim oblastima života. On je istakao da kompanija Henkel, zajedno sa CEDEFom, godinama posvećeno radi na povećanju svesti o uštedama i koristima koje donosi primena energetske efikasnosti u građevinarstvu u Srbiji.
„Henkelov sektor Adhezivi tehnologije sa svojim ključnim brendom Ceresit-om, primenom svojih termoizolacionih sistema (ETICS) i tehničke ekspertize, osigurava mogućnost pravilnog sagledavanja i ostvarivanja ušteda u svim faza izgradnje: od projektovanja, preko izvođenja radova do eksploatacije pojedinog objekta. Pravilna primena adekvatnih termoizolaconih sistema omogućava značajnu uštedu energije, osigurava brz povrat investicije i povećava trajnost i vrednost građevine“, rekao je Nedeljković.
Nataša Vujović, direktor prodaje i marketinga u kompaniji Bekament istakla je da je trajno rešenje za uštedu energije ugradnja termoizolacije. „Primenom toplotne zaštitne fasade koje nudi Bekament mogu se najbrže i najdelotvornije sniziti troškovi grejanja kuće u zimskom periodu, a leti sprečiti zagrevanje unutrašnjosti i sniziti troškove hlađenja. Ugradnjom fasadnog sistema, za koji Bekament nudi desetgodišnju garanciju, godišnje se može uštedeti više od 40% energije“, rekla je Nataša Vujović.
Zoran Dukić iz kompanije Kingspan, koja je deo internacionalne grupe Kingspan Group Plc. je naglasio da je Kingspan 2013. počeo sa proizvodnjom nove i revolucionarne ispune panela. Dukić je dodao da Kingspan termoizolacioni paneli su proizvedeni od materijala najboljeg kvaliteta i predstavljaju najbolje i najjednostavnije rešenje za izgradnju, termoizolaciju i postizanje energetski efikasnih objekata.
Aleksandar Đikanović, projekt menadžer u kompaniji Ytong, izjavio je da Ytong sistem podrazumeva gradnju objekta sa paletom elemenata koji su neophodni za izgradnju jedne kuće. Time se, rekao je on, obezbeđuje homogena struktura koja rešava problem termo-mostova i omogućava maksimalna ušteda energije.
Unapređenje energetske efikasnosti u zgradarstvu je od izuzetnog značaja, jer je najracionalnije i dugoročno najisplativije rešenje za uštedu energije, konstatovali su učesnici CEDEF Konferencije „Održiva gradnja: savremene tehnologije i načini finansiranja energetski efikasnih objekata“, koju je organizovao Centralno evropski forum za razvoj, CEDEF, pod institucionalnim pokroviteljstvom Ministarstva energetike, razvoja i zaštite životne sredine RS, Ministarstva građevine i urbanizma RS i Pokrajnskog sekretarijata za energetiku i mineralne sirovine APV, a u saradnji sa Inženjerskom komorom Srbije, Građevinskim fakultetom Univerziteta u Beogradu i Republičkom agencijom za stanovanje.
Najčešće tipične slabe tačke na zgradama, koje mogu negativno da utiču na energetsku efikasnost su: izolacija spoljašnjih zidova, gubitak energije preko prozora, preko površine krova, sistema grejanja, podrumskih plafona i podova i gubici nepraktičnom ventilacijom. Na skupu su istaknuti primeri dobre prakse, predstavljena primenjena tehnološka rešenja koja omogućavaju izgradnju energetski efikasnih objekata odabirom adekvatnih materijala za gradnju i izolacionih materijala, kao i sistema klimatizacije, grejanja i hlađenja.
Prema rečima Jovanke Arsić-Karišić, predsednice UO CEDEF, postoji veliki potencijal za uštedu energije i širok spektar različitih mera energetske efikasnosti u sektoru zgradarstva. „Objekti izgrađeni tokom sedamdesetih godina prošlog veka, koji ujedno predstavljaju i najveći deo stambenog fonda Srbije, imaju prosečnu potrošnju oko 190kWh po metru kvadratnom na godišnjem nivou. U Srbiji se čak 65% od ukupne energije troši na grejanje domaćinstava. Ovi stanovi, pritom, nemaju gotovo nikakvu izolaciju pa je za njihovo zagrevanje potrebno mnogo više energije u odnosu na one koji su izolovani“, izjavila je Arsić-Karišić.
Dušan Mrakić, državni sekretar u Ministarstvu energetike, razvoja i zaštite zivotne sredine je podsetio da Srbija ima Zakon o racionalnom korišćenju energije kao i da su doneta sva podzakonska akta. Naglasio je da je Srbija veliki potrošač energije i pozvao je lokalne samouprave da pripreme projekte jer će kroz budžetski fond imati mogućnost da obezbede sredstva za finansiranje energetski efikasnih objekata.
Nataša Pavićević- Bajić, pokrajinski sekretar za energetiku i mineralne sirovine APV, je rekla „da se ne odnosimo ispravno prema energiji i da ne znamo koliko trošimo”. Dodala je da ne postoji sistemsko praćenje potrošnje energije i da se radi na izradi strateških dokumenata koji će povećati energetsku efikasnost i podstaći korišćenje bioenergenata. Istakla je da će država, upravo biti ta koja će najviše zaraditi kroz implementaciju energetski efikasnih projekata.
Jasminka Pavlović, načelnik Odeljenja za energetsku efikasnost i građevinske proizvode u Ministarstvu građevine i urbanizma, izjavila je da: “Kada je reč o energetskoj efikasnosti, najisplatljivije da se saniraju postojeće zgrade. Država je postavila standarde o energetskoj efikasnosti koje domaća industija može da ispuni proizvodnjom visoko kvalitetnih termo-izolacijonih materijala”.
Prof. dr Dragoslav Šumarac, predsednik Skupstine Inženjerske komore Srbije i profesor na Građevinskom fakultetu u Beogradu, rekao je da se u Srbiji najviše energije troši na grejanje i hlađenje. Zato, dodao je on, tamo ima najvećeg potencijala za uštedu energije. Prema njegovim rečima, ekonomska procena je da je potrebno uložiti 1,6 milijardi evra do 2020. godine za povećanje uštede energije.
Maja Lakićević, direktor Republičke agencije za stanovanje je napomenula da stanovi za socijalno stanovanje koje gradi Agencija, zadovoljavaju minimum C kategoriju energetskog razreda prema Pravilniku o energetskoj efikasnosti zgrada. „ Agencija za stanovaje će insistirati da se energenti naplaćuju po tačnoj količini utroška, ugrađivanjem mernih uređaja u svakom stanu“.
Petar Nedeljković, inženjer prodaje u kompaniji Henkel Srbija, Ceresit kaže da iz godine u godinu, neophodnost racionalne upotrebe energije postaje nezaobilazna tema od najvećeg značaja u skoro svim oblastima života. On je istakao da kompanija Henkel, zajedno sa CEDEFom, godinama posvećeno radi na povećanju svesti o uštedama i koristima koje donosi primena energetske efikasnosti u građevinarstvu u Srbiji.
„Henkelov sektor Adhezivi tehnologije sa svojim ključnim brendom Ceresit-om, primenom svojih termoizolacionih sistema (ETICS) i tehničke ekspertize, osigurava mogućnost pravilnog sagledavanja i ostvarivanja ušteda u svim faza izgradnje: od projektovanja, preko izvođenja radova do eksploatacije pojedinog objekta. Pravilna primena adekvatnih termoizolaconih sistema omogućava značajnu uštedu energije, osigurava brz povrat investicije i povećava trajnost i vrednost građevine“, rekao je Nedeljković.
Nataša Vujović, direktor prodaje i marketinga u kompaniji Bekament istakla je da je trajno rešenje za uštedu energije ugradnja termoizolacije. „Primenom toplotne zaštitne fasade koje nudi Bekament mogu se najbrže i najdelotvornije sniziti troškovi grejanja kuće u zimskom periodu, a leti sprečiti zagrevanje unutrašnjosti i sniziti troškove hlađenja. Ugradnjom fasadnog sistema, za koji Bekament nudi desetgodišnju garanciju, godišnje se može uštedeti više od 40% energije“, rekla je Nataša Vujović.
Zoran Dukić iz kompanije Kingspan, koja je deo internacionalne grupe Kingspan Group Plc. je naglasio da je Kingspan 2013. počeo sa proizvodnjom nove i revolucionarne ispune panela. Dukić je dodao da Kingspan termoizolacioni paneli su proizvedeni od materijala najboljeg kvaliteta i predstavljaju najbolje i najjednostavnije rešenje za izgradnju, termoizolaciju i postizanje energetski efikasnih objekata.
Energetska zajednica Jugoistočne Evrope usvojila je listu od 35 važnih projekata, od kojih je gotovo svaki treći srpski, a ukupna vrednost investicija je 30 milijardi evra. Srpska energetika beleži rast, pre svega u naftnom sektoru, a NIS svoje poslovanje širi na region.
Ministarski savet Energetske zajednice Jugoistočne Evrope, koji zemlje regiona u sektoru energetike priprema za članstvo u Evropsku uniju, usvojio je Regionalnu energetsku strategiju. Od 35 projekata, skoro svaki treći je srpski, a ukupna vrednost investicija je 30 milijardi evra. Ministarskom savetu u Beogradu predsedavao je evropski komesar za energetiku Ginter Etinger.
I pored krize, srpska energetika beleži rast, najveće investicije su u naftnom sektoru, a Naftna industrija Srbije poslovanje je već proširila na ceo region. Otuda ne čudi to što je premijer s evropskim komesarom najpre obišao pančevačku Rafineriju.
"Koliko sam video, NIS ima savremenu tehnologiju koja će i Srbiju učiniti partnerom i razvijenom energetskom zemljom. Ovo je situacija u kojoj svi dobijaju, a razvoj NIS-a uticaće i na razvoj srpskog i regionalnog tržišta", rekao je Ginter Etinger, evropski komesar za energetiku.
Premijer Ivica Dačić ističe da je za Srbiju na evropskom putu veoma važno zajedničko planiranje s Evropskom komisijom i energetskim partnerima u zemlji.
Međutim, Dačić ističe da zemlja mora da vodi računa kako se zadužuje i da moraju da se biraju projekti koji su nacionalni prioritet.
"Ta naša želja da se ne zadužujemo, u smislu da briga naša pređe na neku buduću vladu, a da mi zadužimo zemlju da ona ne može da opstane. To ne podrazumeva to da projekti budu odloženi ili ukinuti. To podrazumeva da se napregnemo i nađemo druge načine finansiranja kao što je partnerstvo javnog i privatnog sektora kao što su koncesije", objasnio je Dačić.
Ceo region suočava se s nedostatkom energije, pa je neophodna izgradnja proizvodnih kapaciteteta, i to za čistiju energiju po prihvatljivim cenama. Zemlje regiona predložile su 100 projekata, ali je prihvaćena trećina. Računa se na 5.000 novih megavata struje, od čega će nešto više od polovine proizvoditi naša zemlja.
"To je za Srbiju važno, jer se Srbija nalazi u centru regiona i svoj položaj u tom smislu treba da koristi. Od 14 projekata koji se tiču elektroenergetike, sedam je upravo srpskih. Druga vrlo važna odluka tiče se usvajanja direktive o postepenom sklanjanju termokapaciteta", objašnjava Zorana Mihajlović, ministarka energetike.
Ginter Etinger, evropski komesar za energetiku, ističe da je lista koju je sačinila Srbija usvojena uz odobrenje Evropske komisije.
"Projekti će stimulisati ulaganja koja su dobra za nacionalna tržišta, ali i za povezivanje tržišta u regionu, što će podići energetsku bezbednost", objašnjava Etinger.
Inače, naša zemlja je jedan od osnivača Energetske zajednice Jugoistočne Evrope, i ove godine predsedava toj organizaciji.
Izvor: Radio Televizija Srbije
Nova solarna ćelija tankog filma dizajnirana od strane inženjera na Stanford univerzitetu može da zalepi na neku površinu i potom odlepi sa nje, zadržavajući i dalje svoju efikasnost.
Univerzitet Stanford u Sjedinjenim Američkim Državama je imao dosta pomaka u poslednje vreme po pitanju napretka tehnologije solarne energije. Nakon sveugljenične solarne ćelije o kojoj smo već pisali, profesor mašinstva na Univerzitetu Stanford, Ksiaolin Ženg (Xiaolin Zheng) je osmislila solarnu tehnologiju koja može biti lepljena i ljuštena.
Izum profesorke Ženg je dobrodošao dodatak industriji obnovljive energije, koja je već navikla na činjenicu da su solarni paneli teški, kruti uređaji sa ograničenjima u pogledu primenjivosti. „Nekonvencionalne ili 'univerzalne' substrate je teško koristiti u fotonaponskim sistemima jer oni obično imaju nepravilne površine i nemaju dobre termalne i hemijske osobine koje su neophodne za proizvodnju solarnih ćelija današnjice“, rekla je profesor Ženg.
„Mi smo zaobišli ove probleme razvojem ovog procesa lepljenja i ljuštenja, koji daje tankofilmskoj solarnoj ćeliji fleksibilnost i potencijal primene koji nikada nismo videli ranije, a takođe smanjuje njihovu opštu cenu i težinu.“
Ne samo da su nove ćelije fleksibilnije i prilagodljive, već one takođe pokazuju i isti nivo efikasnosti kao njihove rigidne kolege. Štaviše, tehnologija se može premestiti bez gubitka efikasnosti. „Takođe, tu nema otpada. Silicijumski vafer je tipično nepštećen i čist nakon uklanjanja solarne ćelije, i može se ponovo koristiti“, rekla je Ženg.
Do sada su profesorka Ženg i njen tim demonstrirali ovu tehnologiju lepljenja i odlepljivanja na prozorskom staklu, plastičnim omotačima mobilnih telefona, kao i na papirnim karticama. Iako je ožičenje i dalje neophodno kako bi se energija isporučila, skoro univerzalna primenljivost solarnih ćelija je značajna. „Sada ih možete staviti na šlemove, mobilne telefone, konveksne prozore, prenosive elektronske uređaje, zakrivljene krovove, odeću... praktično na bilo šta“, dodala je ona.
Izvor: gradjevinatsvo.rs
Realizacija četvrte faze modernizacije sistema daljinskog grejanja u Srbiji, ukupne vrednosti 66,3 mil EUR, počeće u ponedeljak, a u okviru te faze biće revitalizovano 18 toplana, saopštilo je resorno ministarstvo.
Program rehabilitacije sistema daljinskog grejanja u Srbiji odvija se kroz sufinansiranje Vlade Savezne Republike Nemačke i Republike Srbije, a realizuju ga KfW razvojna banka i Ministarstvo za infrastrukturu i energetiku.
U prethodne tri faze programa, ukupne vrednosti 45,2 miliona evra, revitalizovano je osam toplana u Beogradu, Nišu, Novom Sadu, Somboru, Zrenjaninu, Kragujevcu, Kraljevu i Pirotu.
Toplane u Srbiji čiji će proizvodni i distributivni sistemi biti modernizovani u okviru tog programa obezbediće bolje, efikasnije i ekonomičnije grejanje koje će se naplaćivati prema potrošenoj količini toplotne energije.
Potrošači će imati mogućnost da sami regulišu svoju potrošnju, a time i svoj račun za grejanje.
Zahvaljujući modernizaciji sistema daljinskog grejanja koristi će imati skoro milion potrošača u Srbiji.
Program je deo ukupne finansijske pomoći, vredne 1,18 milijardi evra, koji je do sada Nemačka Savezna Vlada obećala Srbiji za unapređenje ekonomskog razvoja naše zemlje na putu ka Evropskoj uniji.
Izvor: Efikasnost