Zahvaljujući obilnim kišama i geotermalnim izvorima, ova srednjoamerička država ostvarila je neverovatan ekološki uspeh.
Centralnoamerička država postigla je neverovatan uspeh u pogledu čiste energije, obezbeđujući 100 odsto svojih potrošačkih potreba obnovljivom energijom čitavih 75 dana.
"Godina 2015. je bila jedna od apsolutno električno čistih za prirodno okruženje Kostarike", naveo je u saopštenju Institut za kostarikansku električnu struju (ICE), koji je u vlasništvu države. ICE navodi da je nulta emisija države omogućena zahvaljujući obilnim kišama nad četiri hidroelektrična postrojenja u prvom kvartalu 2015. godine. Ti pljuskovi značili su da za januar, februar i za sada mart, nije bilo potrebe da se sagorevaju fosilna goriva da bi se proizvela struja.
Umesto toga, Kostarika se najviše napajala iz hidroelektrana, kao i iz mešavine geotermalne i solarne energije i energije vetra i biomase. Važno je zapamtiti da je Kostarika mala država, ima ukupnu površinu od oko 51.000 kvadratnih kilometara, što je nešto manje od susedne nam Bosne i Hercegovine, i ima samo 4,8 miliona stanovnika, što je nešto više od Hrvatske.
Pored toga, primarne industrijske grane Kostarike su turizam i poljoprivreda, a ne teške i energetski intenzivnije industrije poput rudarstva ili proizvodnje. Ipak, Kostarika je uradila odličnu stvar razvijanjem električnog sektora i dostave pouzdane energije svojim građanima.
Prema Indeksu globalne konkurentnosti predstavljenom na Svetskom ekonomskom forumu 2014. godine, Kostarika je rangirana kao druga latinoamerička zemlja iza Urugvaja u pogledu električne i telekomunikacione infrastrukture. Država obezbeđuje pokrivenost domaćinstava od 99,4 odsto uz jednu od najjeftinijih cena u regionu.
Rekord Kostarike vezan za obnovljivu generaciju se, takođe, ističe. Prošle godine, hidroelektrična energija imala je udeo od 80 odsto cele električne proizvodnje, dok je geotermalna energija 2010. godine zabeležila porast od 13 odsto u ukupnom električnom profilu zemlje. Novi geotermalni projekti pomoći će državi bogatoj vulkanima da još više iskoristi svoje podzemne energetske izvore.
Sredinom 2014. godine, vlada Kostarike odobrila je projekat geotermalne energije vredan 958 miliona dolara. Od prvih elektrana koje će biti izgrađene očekuje se da će proizvoditi oko 55 MW i koštati 333 miliona dolara, dok će druge dve elektrane od 50 MW takođe biti izgrađene nedaleko.
Dobre su vesti to što će geotermalna energija imati više udela u ukupnom sistemu, jer su očigledne mane oslanjanja na hidroelektrane, naročito na rečnim sistemima koji su pod uticajem sezonskih promena u vodenim tokovima. Suše, takođe, mogu drastično uticati na izvore energije, a postoje i ekološke mane hidroelektričnih brana, najviše u vidu uticaja na ekosisteme.
Bilo kako bilo, 100 odsto obnovljive energije u bilo kom vremenskom periodu predstavlja zavidan uspeh. Bravo, Kostarika!
Izvor: nationalgeographic.rs
Obnovljive izvore energije možemo podijeliti u dvije glavne kategorije: tradicionalne obnovljive izvore energije poput biomase i velikih hidroelektrana, te na takozvane "nove obnovljive izvore energije" poput energije Sunca, energije vjetra, geotermalne energije itd. Iz obnovljivih izvora energije dobiva se 18% ukupne svjetske energije (2006), ali je većina od toga energija dobivena tradicionalnim iskorištavanjem biomase za kuhanje i grijanje - 13 od 18%. Od velikih hidroelektrana dobiva se dodatnih tri posto energije. Prema tome, kad izuzmemo tradicionalne obnovljive izvore energije jednostavno je uračunati da takozvani "novi izvori energije" proizvode samo 2,4% ukupne svjetske energije. 1,3% otpada na instalacije za grijanje vode, 0,8% na proizvodnju električne energije i 0,3% na biogoriva. Taj udio u budućnosti treba znatno povećati jer neobnovljivih izvora energije ima sve manje, a i njihov štetni utjecaj sve je izraženiji u zadnjih nekoliko desetljeća. Sunce isporučuje Zemlji 15 tisuća puta više energije nego što čovječanstvo u sadašnjoj fazi uspijeva potrošiti, ali usprkos tome neki ljudi na Zemlji se smrzavaju. Iz toga se vidi da se obnovljivi izvori mogu i moraju početi bolje iskorištavati i da ne trebamo brinuti za energiju nakon fosilnih goriva.
Razvoj obnovljivih izvora energije (osobito od vjetra, vode, suncai biomase) važan je zbog nekoliko razloga: obnovljivi izvori energije imaju vrlo važnu ulogu u smanjenju emisije ugljičnog dioksida (CO2) u atmosferu. Smanjenje emisije CO2 u atmosferu je politika Europske unije, pa se može očekivati da će i Hrvatska morati prihvatiti tu politiku.
povećanje udjela obnovljivih izvora energije povećava energetsku održivost sustava. Također pomaže u poboljšavanju sigurnosti dostave energije na način da smanjuje ovisnost o uvozu energetskih sirovina i električne energije.
očekuje se da će obnovljivi izvori energije postati ekonomski konkurentni konvencionalnim izvorima energije u srednjem do dugom razdoblju.
GEOTERMALNA ENERGIJA (GEOTHERMAL ENERGY)
Riječ geotermalno ima porijeklo u dvjema grčkim riječima geo (zemlja) i therme (toplina) i znači toplina zemlje, pa se prema tome toplinska energija Zemlje naziva još i geotermalna energija. Toplina u unutrašnjosti Zemlje rezultat je formiranja planeta iz prašine i plinova prije više od četiri milijarde godina, a radioaktivno raspadanje elemenata u stijenama kontinuirano regenerira tu toplinu, pa je prema tome geotermalna energija obnovljivi izvor energije. Osnovni medij koji prenosi toplinu iz unutrašnjosti na površinu je voda ili para, a ta komponenta obnavlja se tako da se voda od kiša probija duboko po raspuklinama i tamo se onda zagrijava i cirkulira natrag prema površini, gdje se pojavljuje u obliku gejzira i vrućih izvora.
Vanjska kruta kora Zemlje duboka je od pet do 50 kilometara i sastavljana je od stijena. Tvari iz unutarnjeg sloja neprestano izlaze na površinu kroz vulkanske otvore i pukotine na dnu oceana. Ispod kore nalazi se omotač i on se proteže do dubine od 2900 kilometara, a sačinjen je od spojeva bogatih željezom i magnezijem. Ispod svega toga nalaze se dva sloja jezgre – tekući sloj i kruti sloj u samoj jezgri planeta. Polumjer Zemlje je otprilike 6378 kilometara, i nitko zapravo ne zna što se točno nalazi u unutrašnjosti, sve navedeno su zapravo znanstvene pretpostavke izgleda unutrašnjosti planeta. Te pretpostavke temelje se na eksperimentima u uvjetima visokog tlaka i velikih temperatura.
Spuštanjem kroz vanjski sloj Zemlje, tj. koru temperatura raste otprilike 17 °C do 30 °C po kilometru dubine (50 – 87 °F po milji dubine). Ispod kore nalazi se omotač koji je sastavljen od djelomično rastopljenih stijena i temperatura tog omotača je između 650 i 1250 °C (1200 – 2280 °F). U samoj jezgri Zemlje temperature bi po nekim procjenama mogle biti između 4000 i 7000 °C (7200 – 12600 °F). Budući da toplina uvijek prelazi sa toplijih dijelova na hladnije, toplina iz unutrašnjosti Zemlje prenosi se prema površini i taj prijenos topline glavni je pokretač tektonskih ploča. Na mjestima gdje se spajaju tektonske ploče može doći do propuštanja magme u gornje slojeve i ta magma se tada hladi i stvara novi sloj zemljine kore. Kad magma dođe do površine može stvoriti vulkane, ali većinom ostaje ispod površine te tvori ogromne bazene i tu se počinje hladiti, a taj proces traje od 5000 godina do milijun godina. Područja ispod kojih se nalaze ovakvi bazeni magme imaju visok temperaturni gradijent, tj. temperatura raste vrlo brzo povećanjem dubine i takva područja izuzetno su pogodna za iskorištavanje geotermalne energije.
Potencijal geotermalne energije je ogroman, ima je 50000 puta više od sve energije koja se može dobiti iz nafte i plina širom svijeta. Geotermalni resursi nalaze se u širokom spektru dubina, od plitkih površinskih do više kilometara dubokih rezervoara vruće vode i pare koja se može dovesti na površinu i iskoristiti. U prirodi se geotermalna energija najčešće pojavljuje u formi vulkana, izvora vruće vode i gejzira. U nekim zemljama se geotermalna energija koristi već tisućljećima u obliku toplica odnosno rekreacijsko-ljekovitog kupanja. No razvoj znanosti nije se ograničio samo na područje ljekovitog iskorištavanja geotermalne energije već je iskorištavanje geotermalne energije usmjerio i prema procesu dobivanja električne energije te grijanju kućanstava i industrijskih postrojenja. Grijanje zgrada i iskorištavanje geotermalne energije u procesu dobivanja struje, glavni su ali ne i jedini načini iskorištavanja te energije. Geotermalna energija također se može iskoristiti i u druge svrhe kao što su primjerice u proizvodnji papira, pasterizaciji mlijeka, plivačkim bazenima, u procesu sušenja drveta i vune, planskom stočarstvu, te za mnoge druge svrhe.
Glavni nedostatak prilikom iskorištavanja geotermalne energije je da nema puno mjesta na svijetu koja su izuzetno pogodna za eksploataciju. Najpogodnija su područja na rubovima tektonskih ploča, tj. područja velike vulkanske i tektonske aktivnosti. Sljedeća slika prikazuje tektonsku kartu svijeta i područja pogodna za iskorištavanje geotermalne energije.
PROIZVODNJA ELEKTRIČNE ENERGIJE
Jedan od najzanimljivijih oblika iskorištavanja geotermalne energije je proizvodnja električne energije. Tu se koriste vruća voda i para iz Zemlje za pokretanje generatora, pa prema tome nema spaljivanja fosilnih goriva i kao rezultat toga nema niti štetnih emisija plinova u atmosferu, ispušta se samo vodena para. Dodatna prednost je u tome što se takve elektrane mogu implementirati u najrazličitijim okruženjima, od farma, osjetljivih pustinjskih površina pa sve do šumsko-rekreacijskih područja.
Počeci korištenja topline Zemlje za generiranje električne energije vežu se uz malo talijansko mjesto Landerello i 1904 godinu Tamo je te godine započelo eksperimentiranje s tim oblikom proizvodnje električne energije, kada je para upotrijebljena za pokretanje male turbine koja je napajala pet žarulja, a taj se eksperiment smatra prvom upotrebom geotermalne energije za proizvodnju električne energije. Tamo je 1911 počela gradnja prve geotermalne elektrane koja je završena 1913 i nazivna snaga joj je bila 250 kW. To je bila jedina geotermalna elektrana u svijetu kroz gotovo pola stoljeća. Princip rada je jednostavan: hladna voda upumpava se na vruće granitne stijene koje se nalaze blizu površine, a van izlazi vruća para na iznad 200 °C i pod visokim pritiskom i ta para onda pokreće generatore. Iako su sva postrojenja u Landerello-u uništena u drugom svjetskom ratu, postrojenja su ponovo izgrađena i proširena te se koriste još i danas. To postrojenje i danas električnom energijom napaja oko milijun domaćinstava tj. proizvede se gotovo 5000 GWh godišnje, što je oko 10% ukupne svjetske proizvodnje struje iz geotermalnih izvora. Iako je geotermalna energija obnovljivi izvor energije, tlak pare se u Landerello-u smanjio za 30% od 1950.
Trenutno se koriste tri osnovna tipa geotermalnih elektrana:
Princip koji će se koristiti kod izgradnje nove elektrane ovisi o vrsti geotermalnog izvora energije, tj. o temperaturi, dubini i kvaliteti vode i pare u odabranoj regiji. U svim slučajevima kondenzirana para i ostaci geotermalne tekućine vraćaju se natrag u bušotinu i time se povećava izdržljivost geotermalnog izvora.
KORIŠTENJE GEOTERMALNE ENERGIJE U DRUGE SVRHE
Drugi zanimljivi oblik iskorištavanje geotermalne energije je grijanje. Najveći geotermalni sistem koji služi za grijanje nalazi se na Islandu, odnosno u njegovom glavnom gradu Reykjavik-u u kojem gotovo sve zgrade koriste geotermalnu energiju, te se čak 89% islandskih kućanstava grije na taj način. Iako je Island uvjerljivo najveći iskorištavač geotermalne energije po glavi stanovništva sa spomenutih 89% svih islandskih kućanstava koja se griju na taj način, nije usamljen na području iskorištavanja geotermalne energije. Geotermalna energija se uvelike iskorištava i u područjima Novog Zelanda, Japana, Italije, Filipina te i nekih dijelova SAD-a kao što je San Bernardino u Kaliforniji te u glavnom gradu Idaho-a Boise-u.
Geotermalna energija koristi se i u poljoprivredi za povećanje prinosa. Voda iz geotermalnih rezervoara koristi se za grijanje staklenika za proizvodnji cvijeća i povrća. Pod grijanje staklenika ne uzima se u obzir samo grijanje zrake, već se grije i tlo na kojem rastu biljke. Stoljećima se ovo koristi u centralnoj Italiji, a Mađarska trenutno pokriva 80% energetskih potreba staklenika geotermalnom energijom.
Toplinske pumpe su još jedna od upotreba geotermalne energije. Toplinske pumpe troše električnu energiju za cirkulaciju geotermalne tekućine, a ta tekućina kasnije se koristi za grijanje, hlađenje, kuhanje i pripremu tople vode i na taj način znatno se smanjuje potreba za električnom energijom.
Postoji još vrlo širok spektar upotrebe geotermalne energije, ali nema potrebe sve detaljno objašnjavati. Neke od tih upotreba su uzgajanje riba, razne vrste industrijske upotrebe, balneologija - upotreba za rekreaciju i lječilišta (toplice), i slično.
ZAKLJUČAK
Budući da je procijenjena totalna količina geotermalne energije koja bi se mogla iskoristiti znatno veća nego sveukupna količina energetskih izvora baziranih na nafti, ugljenu i zemnom plinu zbrojenih zajedno trebalo bi geotermalnoj energiji svakako pridati veću važnost. Naročito ako se uzme u obzir da je riječ o jeftinom, obnovljivom izvoru energiju koji je usto i ekološki prihvatljiv. Budući da geotermalna energija nije svuda lako dostupna, trebalo bi iskoristiti barem mjesta na kojima je ta energija lako dostupna (rubovi tektonskih ploča) i tako barem malo smanjiti pritisak na fosilna goriva i time pomoći Zemlji da se oporavi od štetnih stakleničkih plinova.
Tekst preuzet sa sajtova: odjeljenje86.blogspot.com i izvorienergije.com
Priredio: Stefan Gašić, III-2
Gejziri su posebna vrsta termalnih vrela, a odlikuju se time da izbacuju vruću vodu i paru u obliku vodoskoka. Naziv gejzir dolazi od islandske riječi «geysir« koja znači «brizgavac«.
KAKO NASTAJU GEJZIRI
Da bi nastali gejziri, moraju postojati posebni uvjeti koji su na Zemlji vrlo rijetki. Kao prvo, potrebno je podzemno spremište vode, zatim izvor topline koji vodu pretvara u paru i prikladan sužen otvor kroz koji se povremeno izbacuje vruća voda i vodena para.
Voda kišnica prodire kroz pukotine u podzemna spremišta i tu se sakuplja.
Vruće vulkanske stijene griju tu vodu koja se zagrijava na temperaturu iznad vrelišta tako da se volumen povećava i do 1000 puta, što čini pritisak na vodu ispod nje. Kapljice jako pregrijane vode jednostavno eksplodiraju u paru, te izazovu lančanu reakciju, što rezultira erupcijom pare ili vrele vode kroz otvor gejzira. Vrela voda i para mogu biti izbačene i preko 100 metara visoko. Nakon erupcije gejzir se smiri, da bi se u odredenom vremenskom razmaku sve opet ponovilo.
SAMO 700 GEJZIRA NA CIJELOJ ZEMLJI
U svijetu ima svega 700 gejzira. Najpoznatiji su u području mladog vulkanizma kao što su Yellowstone Park u Sjevernoj Americi, Island, Sjeverni otok Novog Zelanda, Kamčatka i Japan. Izdvojeno dolaze u čileu, Meksiku, Africi, Indoneziji, Kini, Aljasci, na Azorima i nekim pacifičkim otocima.
GEJZIRI – SAMOOBNAVLJAJUćA EKOENERGIJA?!
Gejziri su privlačna turistička atrakcija, ali i korisni izvori tople vode. Od osobite su ekonomske važnosti gejziri s toplom, čistom i slatkom vodom. Na Islandu se ta prirodna vruća voda koristi za grijanje stanova, dvorana i staklenika. S tom vodom kuhaju hranu, peru rublje, a u njoj se i kupaju. Čovjek bi mogao iskorištavati gejzire kao ekološki čist oblik energije. U nekim se zemljama ti izvori ozbiljno koriste, osobito na Islandu, u Japanu, Novom Zelandu i SAD- u. Ta geotermalna energija mogla bi zadovoljiti 10% svjetskih potreba za energijom.
Bilo bi idealno kad bi takva energija bila i nepotrošiva, odnosno kad bi se sama obnavljala. Ipak, ako se jedan izvor neprekidno crpi 30 do 40 godina, istroši se! Zatim treba čekati deset godina da se vrelo obnovi! Medutim, kako taj tip energije ne zagaduje okoliš, veliki su izgledi da upravo geotermalnim vrelima pripadne budućnost.
Old Faithful - najslavniji gejzir na svijetu
Gejzir Old Faithful ("Stari vjerni") je najpoznatiji, najslavniji i najposjećeniji gejzir u svijetu. Prava je zvijezda NP Yellowstone. Da bi se vidjela sva njegova ljepota, žurba nije potrebna, jer Old Faithful nije nikad zakazao. Naime, njegova erupcija javlja se prosječno, najčešće točno, svakih 65 minuta. Ona ne traje dulje od 4 minute, ali za to kratko vrijeme izbaci oko pola milijuna litara vode ili 2000 l u sekundi, a mlaz vode dosegne visinu od gotovo 60 metara!
Gejziri najavljuju potres?!
Prema najnovijim istraživanjima, čini se da gejziri igraju važnu ulogu u predvidjanju potresa. Pojačana aktivnost gejzira često je jedan od njihovih ranih pokazatelja. Samo 60 sati prije velikog potresa (7,1 prema Richterovoj ljestvici) koji je pogodio San Francisco 1989. godine, Old Faithful izbacivao je puno više vode nego obično. Medjutim, još se sustavno ne prati aktivnost gejzira radi predvidjanja potresa, što ne znači da se to u skoroj budućnosti neće raditi.
Izvor: www.hrskole.com
Priredio: Milunov Tomislav, II-7
Reč geotermalna potiče od kombinacije grčkih reči geo (zemlja) i therme (toplota). Geotermalna energija odnosi se na toplotu Zemljine unutrašnosti koja u samom središtu dostiže temperaturu između 4.000 i 7.000 °C što je otprilike jednako temperaturi površine Sunca. Čak i nekoliko kilometara ispod površine, temperatura može biti preko 250 °C. U principu, temperatura poraste za jedan stepen Celzijusa svakih 30 - 50 metara dubine nezavisno od lokacije. Ova toplota se može koristiti u vidu pare ili tople vode i upotrebiti se za zagrevanje objekata ili proizvode električne energije. Najpraktičnija za eksploataciju geotermalne energije su područja gde se vrela masa nalazi blizu površine naše planete.
Geotermalna energija je obnovljivi izvor energije jer se toplota neprekidno proizvodi unutar Zemlje različitim procesima. Na prvom mestu je prirodno raspadanje radioaktivnih elemenata (prvenstveno urana, torijuma i kalijuma), koji se nalaze u svim stenama i proizvodi ogromnu toplotnu energiju. Osim radioaktivnim raspadom, toplota u Zemljinoj kori se stvara i na druge načine: egzotermnim hemijskim reakcijama, kristalizacijom rastopljenih materijala i trenjem pri kretanju tektonskih masa.
Kada je u pitanju geotermalna energija stena, današnja tehnologija je ograničena na dubina bušenja do 10 km, i samim tim je moguća eksploatacija do tih dubina. Ako se računa sa većim dubinama ta je energija višestruko veća. U neposrednoj budućnosti i do časa kada bude ostvarena tehnologija koja će omogućiti iskorišćavanje ove energije, ostaje kao energetski izvor samo hidrogeotermalna energija. Nje ima mnogo manje, ali je njena tehnička upotrebljivost velika, kao i ekonomska opravdanost eksploatacije.
Ukoliko se računa sa iskorišćavanjem do dubine od 3 km, rezerve hidrogeotermalne energije su oko 2.000 puta više nego rezerve uglja. Najveći deo nosilaca energije ima temperature niže od 100 °C (oko 88%), a tek mali deo ima temperature iznad 150 °C (oko 3%). Procenjeno je da zalihe geotermalne energije daleko prevazilaze energetske zalihe uglja, nafte, prirodnog gasa i uranijuma zajedno.
Prednosti korišćenja geotermalne energije su:
Izvor: www.obnovljiviizvorienergije.rs
Pripremila: Andrijana Dragodan, I-4
Sistem za grejanje pomoću leda
SadržajNemačka kompanija Isocal razvila je jedinstven koncept iskorišćavanja sunčeve i geotermalne energije kroz ukupan hladni rezervoar ispunjen vodom, u kome se temperatura spušta sve dok ne iskoristi energija kristalizacije i u rezervoaru ne stvori led.
Ovaj inovativni koncept nemačke kompanije Isocal pod nazivom SolarEis omogućava efikasnije iskorišćavanje toplotnih pumpi i solarnih kolektora za klimatizaciju prostora.
Sistem se sastoji od običnog rezervoara za toplu vodu, toplotne pumpe koja kao hladni rezervoar koristi posebno izgrađen rezervoar za vodu, solarnih kolektora i sistema upravljanja. Tajna čitavog sistema je u načinu iskorišćavanja tog posebnog hladnog rezervoara s obzirom da se iz njega izvlači toplota ne samo dok se voda hladi, već dok ne dođe do njenog smrzavanja odnosno kristalizacije, čime se do maksimuma iskorišćava energija koja se skladišti u njemu.
Višak sunčeve energije koju sakupe solarni kolektori se skladišti u hladnom rezervoaru. Ona se u rezervoaru skladišti zahvaljujući činjenici da se u njemu nalazi velika količina vode i da je ukopan u zemlju u kojoj na dubini ispod otprilike pola metra vlada približno konstantna temperatura.
Iz hladnog rezervoara se izvlači toplota kojom se pomoću toplotne pumpe osigurava grejanje rezervoara za toplu vodu koja se dalje može koristiti kao potrošna topla voda, a i za grejanje domaćinstva.
Pošto led ima veći volumen nego voda, sistem je izrađen tako da izvlači toplotu iz centralnog dela rezervoara, pa do smrzavanja vode dolazi prvo u središnjem delu i na taj način se sprečava pucanje rezervoara.
Ovaj rezervoar nije izolovan, i s obzirom da se u njemu nalazi medijum koji je hladniji od okolnog zemljišta koje je približno konstantne temperature, osim solarne, u jednom delu ovog sistema se koristi i geotermalna energija.
Još jedna prednost ukopavanja rezervoara u zemlju je i sprečavanje rasta mikroorganizama. Ovom zatvorenom sistemu je onemogućen priliv dnevnog svetla, razmena vazuda, a i ono malo prisutnih mikroorganizama je izloženo stalnom smrzavanju čime se sprečava njihov nekontrolisani razvoj.
Prema informacijama proizvođača, kako bi se za jednu tipičnu porodičnu kuću pokrile potrebe grejanja i potrošnje tople vode, dovoljan je sistem sa hladnim SolarEis rezervoarom od 12 kubnih metara, kao i kombinovana toplotna pumpa i sistem solarnih kolektora ukupne snage 7.5kW.
Pripremio: Stefan Gašić, III-2
Izvor: ekokuce.com
Pogledajte video ovde.
Pokrajinski Sekretarijat za energetiku i mineralne sirovine je tokom dužeg niza godina aktivno radio na promociji upotrebe potencijala geotermalne energije u APV i na stimulisanju investicija u ovom segmentu. Jedan od vidova aktivnog delovanja jeste i finansiranje studija o potencijalima koje možete preuzeti i koristiti za potrebe informisanja i razvoja novih projekata.
Studiju "Istraživanje i definisanje geotermalnog potencijala na području opštine Bečej" možete pregledati i preuzeti ovde.
Studiju "Istraživanje i definisanje geotermalnog potencijala na području opštine Inđija" možete pregledati i preuzeti ovde.
Prilozi:
Izvor: Pokrajinski sekretarijat za energetiku i mineralne sirovine