29. Aug, 2026.

Ko kaže da energetska efikasnost ne može da se primeni i u spremanju zimnice !?!

Ljutenica sa šargarepom i belim lukom je nezaobilazna zimnica za sve one koji vole ljutu hranu. Uživajte!

Sastojci:
500 g ljutih papričica
3 kg šargarepe
7-8 glavica belog luka
1 dl sirćeta
2 kašike ulja
2 vezice peršunovog lista
½ kesice konzervansa


Priprema:
Papričice i šargarepu iseckajte na kolutiće, dodajte seckan beli luk i peršunov list, prelijte sirćetom, uljem i konzervansom, pa posolite po ukusu.
Izmešajte i ostavite da odstoji 10 sati. Sipajte u tegle, stavite "reciklirane" plastične “rešetke” koje pritiskaju sadržaj i zatvorite.
I dok konzumirate ljutenicu, pogledajte novine na www.cefix.rs.


Napomena: Pripremajući ovu zimnicu niste koristili ni jedan kuhinjski električni aparat hvala Vam na tome - Vaš Centar za energetsku efikasnost "Cefix".

Novi objekti moraće od 30. septembra da imaju "energetski pasoš" da bi dobili upotrebnu dozvolu, predviđeno je Pravilnikom o energetskoj efikasnosti zgrada.

"Energetski pasoš" izdavaće samo kompanije koje imaju licencirane inženjere za energetsku efikasnost zgrada, a predviđeno je da će "pasoš" biti potreban i prilikom iznajmljivanja ili prodaje nepokretnosti.

Kompanija "Atrium Konsalting" koja je dobila licencu za to, saopštila je danas da je spremna za sertifikaciju i izdavanje dokumentacije. Izvršni direktor te firme Martin Elezović je rekao da ta firma klijentima pomaže savetima i posreduje u prometu nepokretnosti.

Izvor: EkoKuce.com

Liza i Rič su izgradili ovu neverovatno lepu malu kuću odmah pored potoka u Somersetu, Engleska. Vodili su se svim principima održive gradnje, pa su za omotač kuće koristili drveće iz lokalne šume, a za izgradnju zidova sami su pravili kob, tj materijal dobijen kombinacijom gline, peska i slame. Ovaj neverovatno jak materijal je savršen za gradnju održivih kuća. Glinu su uzimali iz potoka.

Krov je izrađen od krovnih obloga od kedra. Ovakav krov ima vek trajanja 50 - 80 godina. Zidovi na severnoj i istočnoj strani su od bala slame, a na južnoj i zapadnoj je Rič od koba napravio pravo umetničko delo. On je takođe napravio sve prozore i vrata u kući.

Liza i Rič svoje slobodno vreme provode u posetama brojnim britanskim festivalima i učenju svih zaiteresovanih tehnikama drvoreza.

Kuće od koba se mogu izgraditi sa malo novca, ali sa puno vremena i entuzijazma.

Ukoliko želite da sagradite jednu takvu kuću, Liza i Rič su dali par korisnih saveta. Kvalitet koba zavisi od grubosti peska, a pre početka gradnje mora se testirati kvalitet gline. Najjednostavnije je to uraditi na sledeći način. Pomešajte glinu i pesak u različitim proporcijama 3:1, 2:1, 3:2, 1:1, 2:3, 1:2 i 1:3. Svaku kombinaciju temeljno promešati i dodati samo toliko vode da se zrna drže zajedno. Od dobijene smese napraviti kompaktne kugle prečnika oko 6cm. Uzeti loptu izmedju palca i kažiprsta, a drugom rukom stiskati loptu pod pravim uglom. Lopta od idealne kombinacije materijala ne bi trebala da se savije više od 0.5cm. Zatim, svaku loptu treba ispustiti sa 1m visine. Ukoliko se razbije, znači da je presuva i sadrži više peska nego što je potrebno. Ukoliko se lopta deformiše, sadrži previše vode ili gline. Idealna kombinacija gline, peska i vode će održati prvobitni oblik bez obzira na spoljašnje uticaje.

Nakon što ste otkrili idealnu kombinaciju gline, peska i vode iste te materijale ćete mešati na veliko. Prvo se mešaju glina i pesak, a zatim dodaje voda malo po malo, da bi se sve grudvice razbile. Potom se dodaje slama sve dok smesa ne počne da izgleda kao čvrsta supstanca. Nije dobro ako je mekana, kao blato. I materijal za izgradnju kuće je spreman.

izvor: EkoKuce.com

Bračni par iz Vankuvera u Kanadi je počeo zidanje svog doma sa ciljem da žive u domu koji funkcioniše u skladu sa prirodom. Ovaj par je za dvadeset meseci svojim rukama podigao kuću koristeći blato, glinu, slamu i druge prirodne materijale dostupne u oblasti u kojoj žive.

Rezultat je održiva kuća koja poseduje:

  • solarne fotonaponske panele i vetrogenerator koji su povezani na elektro distributivnu mrežu
  • solarne kolektore za grejanje
  • kompostnu toalet šolju
  • sistem za sakupljanje kišnice
  • sistem za preradu otpadnih voda
  • pasivan solarni dizajn

Oni definišu ekološke objekte kao “objekte izgrađene korišćenjem lokalnih i neznatno prerađenih prirodnih materijala sa sistemima korišćenja vode, energije i otpada, uz najviše moguće neutralan uticaj na životnu sredinu“. Takođe, na njihovom imanju se održavaju seminari i ture razgledanja u cilju razmene iskustava i edukacije ljudi o održivoj gradnji.

Krov je izolovan staklenom vunom (R-40) bez formaldehida, a podovi stirodurom (R-12.5). Većina unutrašnjih zidova su ispunjeni mešavinom slame i gline. Korišćen je beton sa visokim postotkom elektrofilterskog pepela (letećeg pepela), kako bi se umanjio karbonski otisak. Spoljašnji zidovi su omalterisani krečnim malterom koji je skoro u potpunosti neutralne emisije ugljenika, a za pigmentaciju su koristili okside gvožđa.

Kako su postigli pasivni dizajn?

  • na severnoj strani kuće nema ni jednog prozora, ali sa ostalih strana ih ima dosta čime je postignut visok stepen osunčanosti
  • dimnjak je napravljen od prirodnih materijala
  • postavljeni su cevasti krovni prozori kojima se obezbeđuje prirodno osvetljenje za delove kuće koji ga nemaju dovoljno
  • fiberglas prozori sa okvirom visoke izolacione efikasnosti
  • koriste se solarni paneli snage 2kW i LED rasveta
  • 60 solarnih cevi zagreva vodu za podno grejanje
  • za dodatno zagrevanje zimi se koristi peć na drva

Zidovi su napravljeni od mešavine gline, blata i slamePošto je kuća sagrađena od prirodnih materijala, kao što su zemlja za podove, prirodni malter i prirodne mlečne boje bez VOC komponenti, ona je zdrava i ne proizvodi toksične gasove.

Sakupljanjem kišnice se obezbeđuje 37.854 litara vode godišnje za navodnjavanje bašte. Ušteda vode se postiže i toaletima bez ispiranja, slavinama sa niskim protokom vode i korišćenjem tuša umesto kade. Nakon dve godine je urađena bakteriološka analiza komposta, i rezultati su pokazali da se on može koristiti za đubrenje bašte. Otpadne vode se filtriraju i koriste za navodnjavanje voćki.

U kuhinji se nalaze dva frižidera i zamrzivač koji rade na jednosmernu struju, a za kuvanje se koristi butan boca. Većina cevi je reciklirana, kao i 80% drveta korišćenog za konstrukciju.

izvor: EkoKuce.com

Danas me je prijatelj pitao "Da li znaš šta su energetski efikasni recepti?!". Prvo sam pomislio da se samnom šali ali onda je on sasvim ozbiljan rekao "To su recepti u kojima se ne koristiš električnim ili drugim aparatima da bi spremio hranu."

Izuzetno me je slatko nasmejao ali moram da priznam da je u pravu. Kada malo bolje razmislim postoji određeni broj ljudi koji sebe zovu veganima i oni svoju hranu uopšte termički ne obrađuju. Što će reće ne kuvaju, ne peku, ne prže, ne dinstaju itd... Detaljnije o tome možete pročitati ovde. Verovatno, na ovim prostorima, jedan od poznatijih vegana je i Maja Volk, koja je u nekoj od svojih emisija jasno i glasno rekla da se poprilično može uštedeti na računu za struju ukoliko se opredelite za ovakav način ishrane.

Ukoliko vas zanimaju ovakvi recepti budite sloboni i pratitte aktivnosti novog člana "Najukusnijeg internet portala" - Oklagija.rs koji se potpisuje sa CeFix.

- Energetski efikasna zimnica - kisela paprika bez kuvanja

- Energetski efikasna torta sa keksom i čokoladom

- Energetski efikasna "Bela salama"

Ubuduće sve recepte koje objavi CeFix možete pratiti ovde.

Na adresu Ministarstva životne sredine i prostornog planiranja do sada su iz lokalnih samouprava stigla 84 projekta za poboljšanje energetske efikasnosti škola, zgrada opštinskih uprava, biblioteka i domova kulture. Za ove namene obezbeđeno je milijardu dinara bespovratnih sredstava, a vlada i veliko interesovanje građana za subvencionisane kredite za adaptaciju i rekonstrukciju njihovih objekata.

Vladinom uredbom su obezbeđene 1,3 milijarde dinara, od čega je 300 miliona dinara namenjeno za subvencionisanje kamata za kredite koji građani budu uzimali kod banaka, a milijardu za adaptaciju javnih objekata.

Bojan Đurić, državni sekretar Ministarstva životne sredine, kaže za "Blic" da su do sada prijavljena tri projekta iz Beograda, 33 iz Vojvodine, a 48 iz ostatka Srbije.

- Uglavnom su to škole, ali ima i zgrada opština, domova zdravlja. Kada je reč o kreditima za građane, do sada su četiri banke ušle u program, a očekuje se da će ih biti 10 - kaže Đurić.

Izvor: Blic

Procenjeno je da je za poboljšanje energetske efikasnosti objekata u Srbiji, odnosno za zamenu prozora i poboljšanje izolacije svih zgrada, potrebno oko tri milijarde evra, izjavio je danas ministar životne sredine, rudarstva i prostornog planiranja Oliver Dulić.

Dulić je na simpozijumu "Životna sredina i energetika - Šta čeka Srbiju" kazao da bi nakon takvog ulaganja procenjena ukupna godišnja ušteda energije za grejanje bila veća od 10 teravata sati.

Prema njegovim rečima, ukoliko bi se uradila zamena starih prozora na svim zgradama, procena je da bi se godišnje za plaćanje energije za grejanje uštedelo više od 122 milona evra.

- U Srbiji se polovina zgrada greje na čvrsta goriva, odnosno i dalje dominiraju ruralni načini zagrevanja kuća - kazao je on i dodao da se u Srbiji 24 odsto energije potroši za grejanje u domaćinstvima.

On je istakao da je "energetska neefikasnost zgrada u Srbiji velika", odnosno da se godišnje potroši 200 kilovat sati po metru kvadratnom, dok je potrošnja u Evropi 137 kilovat sati po metru kvadratnom.

Dulić je podsetio da će tokom marta početi sprovođenje programa energetske efikasnosti u zgradarstvu za šta je iz Fonda za zaštitu životne sredine izvojeno 1,3 milijarde dinara.

- Milijarda dinara bespovratnih sredstava je namenjena adaptaciji objekata od javnog značaja i to za termoizolaciju, stolariju, zamenu kotlovskih postrojenja, nabavku peći i kotlova za biomasu, ugradnju toplotnih pumpi - rekao je on.

Dulić je kazao da je ostatak novca od 300 miliona dinara namenjen za subvencionisane kredite za unapredjenje energetske efikasnosti stambenih objekata.

Izvor: Beta

Sedmo slovo starogrčkog alfabeta.
Simbol za energetsku efikasnost.
Neka energija uvek bude u vama
I neka bi je uvek koristili efikasno.

Eta

The seventh letter of the Greek alpabet.
Symbol for energy efficiency.
May you always have energy
and may you always use it efficiently.

Početak geotehničkih istraživanja u selu Dolovo, na teritoriji opštine Kovin, daje nadu da će vetropolje u Srbiji biti izgrađeno. Ukoliko sve bude teklo po planu, izgradnja vetroturbina u okviru projekta vetroelektrane Čibuk 1, počeće 2013. godine. Za izgradnju prvog vetropolja u Srbiji zadužene su Vetroelektrane Balkana i strateški partner Continental Wind Partners.

Izvor: Energy news

Mark Krendal (Continenatal Wind Partners) govori o početku geoloških ispitivanja na terenu prvog budućeg vetropolja u Srbiji. Krendal poručuje da bi prvi vetrogeneratori kod sela Dolova u blizini Kovina mogli biti postavljeni početkom 2013. godine. Međutim, preduslov gradnje vetropolja „Čibuk 1“ su podzakonski akti koji moraju da isprate nedavno usvojen nov Zakon o energetici. Da bi gradnja išla po planu, neophodno je da podzakonski akti budu doneti u novembru jer jedino oni omogućavaju da Zakon o energetici bude primenjen, poručuje Krendal.

Izvor: Energy news

PokloniIOtpadSkloni