Prema objavljenom Rešenju Ministarstva kulture i informisanja Republike Srbije ( broj: 401-01-219/2017-04. od 31.05.2017. godine ) o rasporedu sredstava za proizvodnju medijskih sadržaja namenjenih televiziji, Audio-video produkciji „Vila“ Vršac odobren je projekat pod nazivom „Mala škola uštede energije“- drugi ciklus. Projekat je odobren u iznosu od 600.000 dinara, a podrazumeva izradu sedam novih emisija edukativnog tipa u prosečnom trajanju po dvadeset minuta.
Prvi ciklus navedenog serijala, koji je uspešno urađen prošle godine, imao je pet obrazovnih emisija koje se još uvek emituju u nekoliko regionalnih TV centara Republike Srbije. Projektni tim je još prošle godine predložio 12 emisija, tako da niko ne krije zadovoljstvo što se u kontinuitetu ostvaruje zamisao o logičnom sledu obrazovnog serijala koji je namenjen gotovo svim uzrastima. Već se razmišlja i o trećem serijalu koji će biti iznenađenje u pravljenju obrazovnih emisija.
Drugi serijal projekta bavi se: štednjom energije u gradu, uštedom energije grejanja, gradnji objekata i uštedom energije, štedljivim sijalicama, korišćenju energije vetra, korišćenju energije Sunca i promenom svesti i ponašanja građana kod uštede energije. Zamišljeno je da sadržaji emisija budu povezani sa pozitivnim primerima iz prakse i neposrednog okruženja, sa jasnom porukom kako štedeti energiju bez narušavanja kvaliteta života. Pored brojnih građana koji su aktivno uključeni na provođenju mera uštede energije i u drugom ciklusu biće zabeležena mišljenja eminentnih stručnjaka kod nas i u svetu, sve sa ciljem da se menjaju svest i ponašanje ljudi na tom planu. Emisije su planirane u prosečnom trajanju od 20 minuta zbog mogućnosti da se koriste i u nastavi, kako u osnovnim, tako i u srednjim školama. Prošlogodišnji ciklus serijala se od prošle godine nalazi u udarnom nedeljnom terminu Srpske naučne televizije Beograd koja je među prvima podržala projekciju projekta zbog prepoznatljivog naučnog pristupa, jasne obrazovne i vaspitne transparentnosti i pristupačnosti za većinu građana.
Na kraju recimo da je na navedenom Konkursu, gde je dodeljeno 70,000.000 dinara, učestvovalo 230 kandidata za sredstva, te da je odobreno 77 , a odbijeno 153 učesnika, što znači da je i ove godine bila veoma jaka konkurencija jer su sredstva u 2017. godini odobrena jednoj trećini učesnika.
Ekološki centar „Stanište“ Vršac i Centar za evropske politike iz Beograda uspešno su izveli ( 30.05.2017. godine ) radionicu na temu “Struktura i sadržaj dokumenata koji nastaju tokom pristupnih pregovora“. Jednodnevna radionica, sa prezentacijama i razmenom mišljenja učesnika skupa, održana je u Domu Crvenog krsta na Vršačkim planinama uz aktivno prisustvo predstavnika civilnog sektora.
Nakon uvodnog dela i upoznavanja sa sadržajem radionice ( Dejan Maksimović, Ekološki centar „Stanište“ Vršac ) prisutni su upoznati sa istorijom EU, politikom proširenja i uslovima za članstvo i pregovarački proces. Druga tema radionice ( Stefan Šipka, CEP Beograd ) odnosila se na pregled ključnih dokumenata Srbije i EU u procesu pristupanja i pregovora. Radionice Banatske platforme odnose se na pregovaračka poglavlja 11 ( poljoprivreda i ruralni razvoj ), 12 ( veterina i bezbednost hrane i 27 ( zaštita životne sredine i klimatske promene ) koja su vezana za privrednu strukturu 14 opština ( 30 organizacija ) koje su uključene u ovu aktivnost. Ovo je 25-ta radionica po redu na temu osnovnog informisanja lokalnih aktera o tome šta su pregovori, ko sa kim pregovara i oko čega, koje su aktivnosti u tom procesu sa fokusom na deo pregovaračkih poglavlja. Prezentovano je više dokumenata kao rezultat određenih faza u pregovorima, kao što su: Izveštaj o skriningu, Postskrining dokument, OBAR izveštaj, Akcioni planovi za poglavlja, Izveštaj o realizaciji akcionog plana i Pregovaračka pozicija.
Učesnici ovog skupa ( nevladine organizacije, Poljoprivredna škola Vršac i lokalna samouprava ) uzeli su aktivno učešće, interesujući se o kretanjima pristupa EU, mogućim problemima i zastojima, sve sa ciljem daljeg jačanja kapaciteta lokalnih aktera za njihovo kvalitetno učešće, praćenje procesa pristupa EU i davanja preporuka organima koji neposredno učestvuju u pregovorima.
Na pokrajinskom takmičenju najboljih učeničkih kompanija, koje je održano 23.03.2017. godine u Novom Sadu, dve ekipe učenika Školskog centra „Nikola Tesla“ iz Vršca, pod stručnim rukovodstvo profesorke Zorice Pavkov, osvojile su dva finalna mesta ( drugo i treće ) od ukupno pet mesta koja se plasiraju na viši rang, republičko takmičenje. Drugo mesto osvojila je učenička kompanija „EKO-KOM“ ( sa radom „Organska đubriva“ ), dok je treće mesto pripalo kompaniji EKO-AIR sa radom „Solarni kolektor od aluminijskih limenki“.
Na pokrajinskoj smotri učestvovalo je 19 najboljih učeničkih kompanija, a ocenjivanje je vršeno komisijski sa prezentacijama i usmenom odbranom radova. Zbog velikog broja zapaženih nastupa većine ekipa učenika neizvesnost je trajala do samog proglašenja najboljih radova u kojima se najviše cenila njihova ekonomičnost upotrebe i mogućnost korišćenja, odnosno primene i bavljenja u okviru „biznis-plana“. Učenici iz Vršca nisu krili zadovoljstvo, a neposrednu tehničku pomoć ekipi koja je radila prototip solarnog kolektora pružilo je udruženje „Cefiks“ iz Vršca, koje se u prošlogodišnjem republičkom i ranijem opštinskom projektu bavilo gradnjom solarnog kolektora. Zanimljivo je da su učenici započeli rad na solarnom kolektoru još iz Osnovne škole „Mladost“ iz Vršca, da bi to finalizirali u drugom razredu srednje škole, što na najbolji način dokazuje izvanrednu saradnju „Cefiksa“, kako sa osnovnim, tako i sa srednjim školama, kao i kontinuitet programske aktivnosti.
Republičko takmičenje učeničkih kompanija održaće se u Beogradu od 14. do 16. maja 2017. godine, a evropsko takmičenje ove godine će se održati u Briselu. Naredna takmičenja će biti daleko teža zbog korespodencije na jednom od svetskih jezika, što je poseban izazov za vredne srednjoškolce iz Vršca.
Galeriju slika odabrao Branislav Vila.
Ekološka svest je veoma širok pojam o kome najviše govorimo kada shvatimo da nam je ugrožena radna i životna sredina. Njen pravilan razvoj treba da počne od malih nogu i traje čitav život, sa ciljem da nam to preraste u naviku koju ćemo ispoljavati u gotovo svakoj situaciji rada i života. Kao i svaka svest, nalazi se u nama i pita da li je postupak dobar, ili loš: kada ispružiš ruku da otkineš granu drveta, pa se trgneš; kada pomisliš da baciš kesu sa smećem kroz otvoren prozor, pa se postidiš.
Koliko je značajno da stalno štitimo prirodu od otpada kojim je svakodnevno zagađujemo iznesimo interesantne podatke o trajanju razgradivosti pojedinih materijala i sirovina: žvakaća guma se razgrađuje za pet godina, limena konzerva od 10 do 100 godina, plastična kartica za 1.000 godina, staklo za 4.000 godina, cigareta i šibice za tri meseca, upaljač za 100 godina, plastični tanjir od 100 do 1.000 godina, voće i povrće od tri do šest meseci, novine od 3 do 12 meseci, plastična kesa od 100 do 1.000 godina i stiropor za 1.000 godina.
Na pravilan razvoj ekološke svesti kod mladih najviše utiču porodica i škola svojim stalnim, nenametljivim i usmeravajućim delovanjem. Nastavni planovi i programi još uvek nisu obogaćeni konkretnim sadržajima koji su u vezi sa ekologijom. U tome, pored roditelja, vaspitača, nastavnika i profesora veoma je važan lični primer starijih koji svojim svakodnevnim ponašanjem i delom potvrđuju ono što govore, jer bilo kakav drugačiji odnos dovodi do nesporazuma i opstrukcije. Podsetimo se na samo nekoliko pravilnih postupaka: nikada ne bacati otpad i sirovine na mestima koja nisu za to predviđena, posle svake aktivnosti detaljno očistiti i urediti prostor u kome smo radili, boravili, ili odmarali, voditi računa da ne zagađujemo sredinu u kojoj radimo i boravimo. Moramo se složiti da je čovek neprijatelj prirode ukoliko je svesno, ili nesvesno zagađuje. Priroda svojim povratnim odnosom može itekako da nas kažnjava ukoliko nismo pažljivi!
Zaključimo sa konstatacijom koji su to uspešni modeli razvoja ekološke svesti kod svih populacija: smanjiti potrošnju tako što ćemo je svesti na optimalne potrebe, potpuno iskoristiti materijale i sirovine pre nego što ih odbacimo, reciklirajmo i na propisan način sklanjajmo komunalni i elektronski otpad, stalno učimo na dobrim primerima iz života i prakse, stvorimo sebi udoban život i zadovoljstvo boravka u prostoru gde se nalazimo.
Kraj je kalendarske godine, kada se sumiraju rezultati rada i poslovanja, a hobisti obično prave velika spremanja radionica, materijala i opreme koju koriste. U navedeno spada i elektronski otpad koji nam često zauzima radni prostor, a obično ne znamo kako ga pravilno odložiti da ne naruši nečije zdravlje, ili životnu i radnu sredinu. U akciji PIOS pozabavimo se i ovim pitanjem koje nije zanemarljivo.
Elektronski otpad ( u daljem tekstu - EE otpad ) predstavljaju svi električni uređaji poput računara, televizora, monitora, mobilnih telefona, frižidera, a koji nisu više u upotrebi. Da bi se reciklaža EE otpada obavila na najbolji mogući način, uz poštovanje svih zakonskih propisa, potrebno ga je prvo razvrstati na osnovu vrste otpada u deset razreda ( kategorija ):
1. Veliki kućni aparati,
2. Mali kućni aparati,
3. Oprema za IT i telekomunikacije,
4. Oprema široke potrošnje za razonodu,
5. Oprema za osvetlenje,
6. Električni elektronski aparati,
7. Igračke za rekreaciju i razonodu,
8. Medicinski pomoćni aparati,
9. Instrumenti za praćenje i nadzor i
10. Automati.
EE otpad ima karakter opasnog otpada i prema važećem Zakonu o upravljanju otpadom – „Službeni glasnik RS“, broj: 36/2009, 88/2010 i 14/2016. ( član 50. ) ne može se mešati sa drugim vrstama komunalnog otpada. Zbog toga je potrebno da se sa ovim otpadom pažljivo radi i da se njegovo odlaganje i reciklaža obavi uz apsolutno poštivanje navedenog zakona. Cilj pravilnog manipulisanja sa EE otpadom je uspostavljanje sistema za odvojeno sakupljanje EE otpada. Nakon razvrstavanja u navedene kategorije ( 1-10 ) EE otpad se može organizovano isporučiti najbližem ovlašćenom distributeru sakupljačke mreže elektronskog otpada koja se širi po celoj Srbiji. Postoji mogućnost lične dostave na određeno mesto, ili da se izvrši prijava za otkup kategorisanog otpada po cenama koje zavise od kategorije samog otpada. Ukoliko želite da i sami postanete deo sakupljačke mreže dovoljno je samo popuniti standardni formular pod nazivom „Kako da se prijavim za sakupljanje elektronskog otpada“, nakon čega će vas kontaktirati neko iz E-reciklaža tima. Brojevi telefona i ostala bliža uputstva za dostavu, ili otkup elektronskog otpada mogu se naći na Internetu ( http://www.ereciklaza.com/ee-otpad/ ), tako da, pored otkupa, postoji mogućnost besplatnog odvoženja.
Komponente koje se recikliraju u Republici Srbiji ( gvožđe, plastika, bakar, aluminijum, prohrom, staklo, guma, kablovi i dr. ) predaju se na dalji tretman u za to ovlašćena preduzeća. Komponente koje se ne recikliraju u Republici Srbiji, odlažu se u posebno označenim posudama i ambalaži u specijalizovanim prostorijama (privremenim skladištima za nereciklirane komponente) po važećoj zakonskoj regulativi. Posle sakupljenih dovoljnih količina pojedinih komponenti vrši se njihovo pakovanje i transport za izvoz, pošto u Srbiji trenutno ne postoje prerađivački kapaciteti za ove komponente.
Izvor saznanja:
http://www.ereciklaza.com/ee-otpad/,
http://www.it-recycling.biz/delatnost-reciklaznog-centra/reciklaza-elektronskog-otpada.aspx
Spojiti korisno i doprineti akciji zaštite životne sredine glavni su motivi radne aktivnosti koju do kraja novembra ove godine završavaju učenici Osnovne škole „Mladost“ iz Vršca. Odabrana ekipa od šest učenika ( Aleksa Petrović, Gorana Tomić, Filip Radak, Lazar Čanković, Nađa Belić i Nebojša Popov ) započela je akciju još početkom ove školske godine, prvo sakupljanjem praznih limenki, zatim njihovom obradom u matičnoj školi, lepljenjem i farbanjem na Eko-kampu „Vršačke planine“ i finalizacijom posla u prostorijama „Cefiksa“ u Vršcu.
Prethodno je sa predmetnim nastavnikom TiO ( Dragan Vladislav ) dogovoreno da njegova ekipa u okviru republičkog projekta Eko-škole „Vršačke planine“ uradi solarni kolektor od aluminijskih limenki koje se mogu naći kao otpad u svim kontejnerima, oko prodavnica pića, u kafićima i na drugim mestima, što narušava sliku bilo koje uređene sredine. Brzo je sakupljeno blizu 200 praznih limenki, izvršena je mehanička obrada skidanjem gornjeg poklopca i probijanjem dna limenke posebnim probojcem koji pravi krilca na mestima bušenja. Krilca služe za stvaranje vrtložnog strujanja vazduha koji odozdo prema gore potiskuje ugrađeni električni ventilator. Limenke su nakon mehaničke obrade dobro oprane i sortirane da nemaju nikakvih oštećenja.
U drugoj fazi rada izvršeno je čvrsto spajanje limenki specijalnim vatrostalnim silikonom 15 redova po 10 komada na kalupima od drveta. Limenke su posle sušenja silikona ofarbane mat-sprejom crne boje. Ovaj posao uspešno je obavljen na trodnevnom kampu Eko-škole na Vršačkom bregu koji je uspešno izveden od 26-28. septembra ove godine. U međuvremenu je napravljena drvena kutija dimenzija 180x120 cm koja je unutra obložena stirodurom debljine 2 cm i ofarbana sa mat-sprejom. Kutija će na kraju biti premazana nekoliko puta premazom sa voštanom komponentom koji je efikasno štiti od vlage i temperaturnih promena, a biće pokrivena providnom pleksi-pločom.
U trećoj fazi rada, koja se izvodi u prostorijama „Cefiksa“, učenici su postavili pripremljene limenke, čvrsto ih upakovali u kutiju sa dva unutrašnja nosača i odredili mesta bušenja otvora za ulaz hladnog i izlaz toplog vazduha. Završnu aktivnost učenici će obaviti u njihovoj školi, gde su i započeli svoj deo projekta, a ona se odnosi na finalnu obradu kolektora, postavljanje elektronike za automatsko upravljanje ( ventilator sa diferencijalnim termo-prekidačem ) i merenje temperature na ulazu i izlazu kolektora, protoka i brzine vazduha, čime se na najbolji način povezuju teorija i praksa iz gradiva fizike VII ( termodinamika ), što i jeste cilj ovog radnog zadatka.
Učenici su grupno i pojedinačno pokazali veliko interesovanje za ovu akciju, a sve aktivnosti obavljaju van redovne nastave, uglavnom u popodnevim časovima. Posebno im je drago što se korisno upotrebio otpad limenki i što će solarni kolektor služiti za dogrevanje prostorije udruženja “Cefiks” koje je nosilac ovog republičkog projekta. Sve faze rada se pažljivo snimaju što će biti ugrađeno kao video-materijal u nekoliko obrazovnih emisija za učenike osnovne škole.
Tehnički podaci: Kutija unutrašnjih dimenzija 180x120 cm sa ukupno 150 limenki zapremine 0,5 litara, ukupna zapremina 75 litara vazduha, količina toplote ( Q ) se izračunava po formuli: Q = m*c* d(T), gde je m masa vazduha ( m = ρ*V, gustina vazduha iznosi 1,29 kg/m3 ), c - specifična toplotna kapacitivnost vazduha koja iznosi 786,9 J/kg*K, a d(T) promena temperature ( t2-t1 ) koja se izražava u stepenima Celzijusovim , ili u kelvinima ( K ). Na količinu oslobođene toplote utiče i brzina ( v ) protoka vazduha koja se izražava u m/s. Na kraju se, merenjem svih navedenih fizičkih veličina, računski dobija ukupna količina toplote ( Q ), izražena u džulima ( J ). Dobivena toplota služi za uspešno dogrevanje manjih prostora u uslovima da su limenke obasjane Sunčevim zracima. Regulaciju temperature vrši elektronika sa diferencijalnim temperaturnim prekidačem.
Takozvana „Furda“ u Vršcu godinama radi četvrtkom i subotom, kada mnogi sitni trgovci i preprodavci različite sitne i krupne robe iz grada i šire okoline dođu da prodaju sve i svašta, od delova koji nam u životu nikada neće zatrebati do delova koji su retki, a često u kući nasušno potrebni. Ima ljudi koji se po prirodi stide da prodaju na “buvljaku”, a najinteresantniji su vešti i ubedjivi trgovci koji na sve načine hvale svoju robu, do te mere da će, recimo po njima, bušilica “raditi” bez četkica, ili rotora, samo joj treba struja, koje nema na “Furdi”. Za one nepopravljivo stidljive, eto prave prilike da se preko akcije PIOS-a oslobode stvari i opreme koja im uopšte ne treba, ili smeta u stanu, kući, vikendici, garaži.
Akcija PIOS, pored korisne namene, ima i onu humanu, jer ćemo nekoga itekako obradovati sa starom memorijskom karticom za kompjuter, koju nema gde kupiti, ili sa hard-diskom i DVD plejerom koji su sa zastarelim napajanjem, ili sa delom za kućnog ljubimca od automobila. Ako se malo bolje pozabavimo percepcijom šta na buvljaku sve ljudi kupuju, izgleda da ih posebno zanimaju fenjeri, stari radio-aparati, burgije za metal i drvo, brusilice, bušilice, kompjuterska oprema, radio-aparati za kola i polovna garderoba. Kada nešto posebno zapadne za oko, ima tu cenkanja, obilaženja u nekoliko krugova, a ponekad i svađe sa rečima „Hoćeš li da ti to poklonim“, što je manir onih koji ne psuju. Psovači samo što ne pokazuju zube, pa ih je najbolje kulturno zaobići. Ima i druga varijanta, sedneš za računar, pa preko našeg sajta uletiš u akciju PIOS. Prošli put smo objasnili da se prvo morate registrovati, a onda, prema uputstvu, ponuditi stvari koje vam uopšte ne trebaju. Pored komunikacije koja popravlja psihičko stanje i trgovine gde nema zarade, mi se jednostavno oslobađamo nepotrebnih stvari koje nekome trebaju. Podrumi mnogih stambenih zgrada su prepuni odbačene robe, delova automobila, nameštaja, a sve to može nekome poslužiti, posebno ljudima koji su slabijeg imovnog stanja. Zašto im ne pomoći ako nas to ni malo ne osiromašuje? I oni su ljudi kojima će stvari koje ne koristimo dobro doći.
Na kraju, kakve veze imaju “Furda” i akcija PIOS? I jedna i druga imaju protok robe, korisnu razmenu, zdravu komunikaciju među ljudima, ali PIOS i humanu stranu. Pomažemo ljudima kojima to treba. Mnogi će se obradovati kao malo dete željenoj skupoj igrački, posebno ljubitelji tehnike i starih automobila. Da ne bude zabune, ova akcija, zbog sličnosti naziva ( PIO i PIOS ), nema posebne povezanosti sa penzionerima, već je dostupna svim ljudima dobre volje. Zato još jednom pozivamo, POKLONIMO I OTPAD SKLONIMO !
Udruženje „Cefiks“ iz Vršca počinje sa akcijom projektne aktivnosti pod nazivom POKLONI I OTPAD SKLONI - „PIOS“ koja obuhvata populaciju stanovništva od najmlađih do najstarijih sugrađana. Cilj akcije je da se, pre svega, otarasimo nepotrebnih stvari i opreme koja se nalazi u stanu, podrumima, garažama. Time ćemo pomoći svima onima koji ne mogu da nađu, ili kupe deo za računar, za automobil, uređaj u stanu, kao i za druge uređaje kojima nedostaje neki od vitalnih delova.
Sve planirane aktivnosti podizaće svest da stare stvari još uvek mogu biti od koristi, što podrazumeva manje otpada na deponijama i racionalna, odnosno efikasna upotreba proizvoda. Tako će biti manje otpada na deponijama, više reda u podrumima, na tavanima i po stanovima, gde nam nepotrebne i nagomilane stvari smetaju. Sprečavanje da se stvari koje se još uvek mogu upotrebiti bace kao smeće, ili da dalje propadaju i omogući pristup zainteresovanim građanima kojima su te stvari potrebne će biti svakome od koristi.
Svako ko želi da se uključi u akciju, a time da pomogne kako sebi tako i drugima, treba da proceni šta mu treba, a šta ne treba, pa da se uključi u sistem, svojim korisničkim nalogom. Ukoliko nema nalog , treba da se uključi u postupak registracije. Nakon registracije i prijave pod izabranom šifrom potrebno je samo posetiti stranicu PIOS i kliknuti na „Novi oglas“, a onda pratiti odgovarajuće smernice.
Pored pomoći drugima poklanjanjem nama nepotrebnih stvari, delova, mašina (ispravnih, ili neispravnih) i opreme, ovom akcijom aktivno doprinosimo merama zaštite i uređenja radnog i životnog prostora, uređenju stana, vikendice, garaže i drugih prostora koji treba da budu urednii, sređeni i čisti. Pozivamo Vas da se uključite u akciju!
Eko-školu je organizovalo i uspešno izvelo udruženje građana “Cefiks” Vršac realizacijom republičkog projekta koji je finansiralo Minstarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine, a izvedena je na Vršačkom bregu sa 30 učenika, pet nastavnika i pet članova projektnog tima. Neposrednu pomoć u projektu pružile su sve gradske osnovne škole obezbeđenjem učenika i predmetnih nastavnika. Učesnici kampa bili su smešteni u dečijem odmaralištu Crvenog krsta. Prevoz u odlasku i povratku obezbedio je, kao partner u projektu, grad Vršac. Nakon uspešne realizacije ovog projekta sumiraju se utisci, rezultati i dalji efekti planskog rada sa školskom omladinom koju treba odvojiti od sumorne slike svakodnevnice, politike, porodičnih i drugih problema i usmeriti ka nečemu što je za njihovo dobro. U tom smislu opravdano je govoriti o vaspitnim, obrazovnim i drugim efektima projekta kojih je malo takvog tipa, a višestruko i dugoročno se isplate.
Trodnevni kamp predstavljao je zanimljivo druženje učenika približnog uzrasta ( peti i šesti razred osnovne škole ), druženje sa nastavnicima na obaveznoj jutarnjoj fiskulturi, u trpezariji, na predavanju, u radionici, na pešačkim stazama, Vršačkoj kuli i u akciji čišćenja delova zaštićene zone Vršačkog brega. Na jutarnjim vežbama nije bilo izuzetaka, niti poštede, a smisao takve aktivnosti je da učenici jednostavnim primerom shvate koliko im znači samo pet minuta jutarnje fiskulture. Oni su umesto pet imali petnaest minuta, ali su zato imali prijatan osećaj treperenja mišića i kostiju tokom čitavog radnog dana. Zajednički obroci u trpezariji i mogućnost da preko nastavnika naruče šta da jedu izražava njihovu slobodnu volju i potrebu za različitim ukusima i izborom kvalitetne hrane koja se donekle razlikuje u odnosu na kuću. Iako se dešava, ovaj put nije bilo primedbi na ishranu, a posebno zadovoljstvo bile su poslastice iz proizvodnog programa kompanije „Swisslion“ Takovo koja ima istančan sluh da podrži sve akcije udruženja „Cefiks“ kada je u pitanju rad sa omladinom. Isto se odnosi i na JKP „Drugi oktobar“ iz Vršca koje je obezbedilo dovoljne količine flaširane vode „Moja voda“ u plastičnim flašicama pogodnim za nošenje u prirodi. Namerno je izabran jedan obrok u prirodi. Možda je malo ko od prisutnih zapazio da posle ručka u prirodi iza učenika nije ostao ni jedan papirić, najlon-kesa, ili flašica od vode. Sve su uredno smestili u kante, ili vreće za smeće, pošto su pre toga očistili celu „Stazu zdravlja“. Bilo je oko staze svega i svačega, bačenih kesa, plastičnih i staklenih flaša i namerno gurnutih nastrešnica, delova kućnog nameštaja i čepova od flaša. Kao odgovor takvoj neodgovornosti čoveka prema prirodi učenici su, zajedno sa animatorom, od preostalog otpada napravili veliko strašilo na ulazu staze koje će stalno da opominje ljude kako moraju biti odgovorniji prema prirodi. Čovek najviše zagađuje prirodu, opšti je zaključak prigodnih predavanja održanih prvog radnog dana. Predavanja su bila iz ekologije i uštede energije u domaćinstvu.
Sve aktivnosti na Bregu vredno su pratili lokalni štampani i elektronski mediji, a diretno uključenje u program uživo “Srpska naučna televizija” iz Beograda koja se preko kablovskih emitera prenosi u Makedoniji, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Srbiji. Obezbeđeno je direktno javljanje sa Vršačke kule.
Obrađeni evaluacioni listovi po grupama iz škola pokazuju veliko interesovanje učenika, sve pohvale organizatoru, nastavnicima i timu “Cefiksa” za stručan i odgovoran rad na kampu. Kritike su se odnosile na količinu zatečenog otpada na Vršačkom bregu, a od strane nastavnika izostanak zasluženih dnevnica. Nastavnici su pre odlaska znali da, prema ugovoru sa pomenutim Ministarstvom, nemaju odobrene dnevnice, ali su pristali da vode i tri dana brinu o grupama iz njihovih škola, da učestvuju u predavanjima, radionicama i doprinose kolektivnom radu na kampu. Na kraju se opravdano pitamo da li je bilo ko drugi odgovorniji, ili da zaslužuje bilo kakvu dnevnicu, od fakultetski obrazovanog nastavnika koji je lično potpisao da odgovara za učenike škole u prirodi? Pošto realno ne možemo uticati na promenu stanja u ovoj oblasti, ostaje nam samo jedno veliko neskriveno zadovoljstvo da su učenici, a posebno njihovi roditelji i nastavnici, zadovoljni sa izvedenim kampom.
U organizaciji „Cefiksa“ iz Vršca veoma uspešno je završen trodnevni kamp u okviru republičkog projekta Eko-škola „Vršačke planine“. Kamp je finansijski podržan od strane Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine Republike Srbije. U radu kampa učestvovalo je 30 učenika iz pet gradskih osnovnih škola sa predmetnim nastavnicima: Dragan Vladislav, Ana Avramović, Slobodan Trajković, Dragana Mohora i Vukan Vukov. Kampom je timski rukovodilo pet članova projektnog tima koji su imali posebna zaduženja za sva tri radna dana.
Prvi radni dan održana su dva predavanja sa prezentacijama i jednim nastavnim filmom na temu ekologije i uštede energije u domaćinstvu. Drugi radni dan organizovano je čišćenje dela Vršačkog brega, poseta Vršačkoj kuli i likovna radionica sa tematikom upotrebe otpada za izradu jednog strašila koje opominje ljude da čuvaju životnu sredinu. Sav prikupljeni otpad propisno je sortiran i smešten na predviđena mesta. Treći radni dan učenici su proveli u prirodi, razgledajući zaštićene zone Vršakog brega, zatim posetom Planinarskom domu, sve u pratnji Milivoja Vučanovića, vodiča-rendžera.
Tokom sva tri dana ugodnog boravka u dečijem odmaralištu „Crvenog krsta“ na Vršačkom bregu grupa iz Osnovne škole „Mladost“, predvođena sa Draganom Vladislavom ( profesor TiO ), radila je na izradi solarnog kolektora od aluminijskih limenki, koje su zalepljene i ofarbane, a završni deo izrade koloktora obaviće se u prostorijama „Cefiksa“ u Vršcu, gde će kolektor imati namenski primenjenu fukciju. Služiće za efikasno dogrevanje radnog prostora u jesenjem i prolećnjem periodu.
U radu kampa sponzori su bili grad Vršac ( prevoz učenika ), JKP „Drugi oktobar“ Vršac ( obezbeđenje flaširane vode „Moja voda“ ), kompanija „Swisslion“ Takovo ( slatkiši iz njihovog proizvodnog programa ), a sva tri dana bila su medijski zastupljena od strane lokalnih elektronskih i štampanih medija i regionalne TV „Banat“ iz Vršca. Drugog radnog dana, pored šetnje, čišćenja i razgledanja Brega, ostvaren je direktan TV prenos sa Vršačke kule na „Srpskoj naučnoj televiziji“ iz Beograda preko SBB kablovske mreže. Uspešan rad kampa poželelo je i pomenuto republičko Ministarstvo koje će na kraju realizacije projekta i izrade odgovarajućeg filma imati kompletan izveštaj. Svi učesnici kampa izrazili su lično i kolektivno zadovoljstvo sa organizacijom, smeštajem i raznovrsnim oblicima aktivnostima sa učenicima petog i šestog razreda kojima je ovo bila zanimljiva nastava u prirodi.