Planovi su u toku za izgradnju hajteh mini-grada van grada Pariza, Francuska. Kao i svi dobri egzibistionički arhitektonski planovi, zadatak projektovanja grada od 0,8 kvadratna kilometara sa maloprodajnim, kulturnim i poslovnim objektima je dat na konkurs. Na konkursu je pobedio tim biroa Bjarke Ingels Group (BIG), koji je predstavio svoju viziju razvoja mini grada sa zelenim krovovima nazvan EuropaCity, koji izgleda slično kao srušeni i zarasli NLO.Razvoj se planira za „izuzetno dobro povezanu“ lokaciju između Pariza i obližnjeg Ruasija, u blizini aerodroma Šarl de Gol. Lepi kompjuterski renderi koji je ustupio biro BIG sugerišu da će EuropaCity biti veliki, okrugli, zeleni i brežuljkasti. Zamislite tržni centar van grada sa ogromnim parkom na krovu i koji je ušuškan u zemlju na strateškim mestima. Uradite to i imaćete skoro savršenu viziju EuropaCity-ja na umu. (Ili prosto možete pogledati fotografije i pokvariti igru.).Taj krov se sastaje sa terenom na suprotnim krajevima ravoja i obezbeđuje da zeleni koridor povezuje zelena polja na obe strane, kao i rezbarenje jasne linije lokacije od tih polja do samog Pariza. Ovo je pametni primer urbanističkog planiranja.
Naziv EuropaCity potiče iz pet različitih zona koja će svaka biti tematska prema oblastima u Evropi. Biro BIG ih opisuje kao odgovor EuropaCity-ja na La Ramblu, Regent ulicu i Šanzelize. Plan je da svaki od pet regiona koristi drugačiji izvor obnovljive energije. Internet sajt WAN izveštava da će se kombinacija geotermalne energije, solarne energije i biogoriva koristiti na lokaciji, što svakako zvuči kao mnogo više razmatrani pristup.EuropaCity će biti obuhvaćen sa pešačkim i biciklističkim kružnim avenijama, zajedno sa nekim oblikom elektrificiranog javnog prevoza. Modeli biroa BIG ukazuju na šinski sistem sa pojedinačnim jedinicama za porodice i manje grupe.
On će takođe uključivati veliki sistem za upravljanjem toplote koji će upotrebljavati otpadnu toplotu za grejanje bazena i sličnih prostora. Slično tome, postoji namena da otpadne vode budu uhvaćene i korišćene za navodnjavanje parkova i zelenih površina.Saopštenje za javnost arhitektonskog biroa BIG navodi da EuropaCity „kombinuje gusti grad sa otvorenim pejzažom, istraživajući urbane i zelene potencijale lokacije u isto vreme.“ Tema spajanja urbanog i ruralnog javlja se više puta u saopštenju biroa, ali gledajući na projekat biroa BIG, možda i postoji opravdanje korišćenja takve terminologije.
Izvor: gradjevinarstvo.rs
Pripremila: Dragana Žarkov II - 4
Šta sve znate o vodi? Koliko podataka možete da nabrojite bez dužeg razmišljanja? Pored oznake hemijskog jedinjenja vode, ubedljivo najpopularnije hemijske formule na svetu, da li znate još nešto u vezi sa ovim čudesnim izvorom života?
Podsetimo se gradiva iz trećeg razreda osnovne škole: voda pokriva 71 odsto površine Zemlje, i svima je dobro poznato da predstavlja vitalni resurs za opstanak života. Procena je da na našoj planeti 96,5 odsto vodenih površina čine okeani, 1,7 odsto su podzemne vode, dok je isto toliko zaleđeno u glečerima i ledu na Grenlandu i Antarktiku.
Pažljivi čitalac je zapazio da u ovoj računici nedostaje 0,01 odsto vode, a logično je pretpostaviti da se taj restl vode nalazi u vazduhu, pari, oblacima i padavinama. Od čitave ove količine vode na Zemlji, samo 2,5 procenata je pijaća voda, gde se 98,8 odsto nalazi u ledu i podzemnim vodama.Nešto manje od 0,3 odsto sve pijaće vode je u rekama, jezerima i u atmosferi, a još manja količina, svega 0,003 odsto vode čini flaširana voda, biološki testirana i fabrički upakovana. Preko milijardu ljudi nema nikakav pristup pijaćoj vodi. Preko tri milijarde nema nikakve sanitarne uslove. Zbog konstantnog nedostatke vode, svakodnevno umre skoro pet hiljada ljudi.
Svi izvori vode su povezani. Voda koja teče rekom Gang se u sledećem trenutku nalazi u reci Hadson, pada na ravnice u Africi, ili služi za pripremu čaja u Bakingemskoj palati.
Kako bi se zadovoljila prosečna potrošnja pijaće vode u Sjedinjenim Američkim Državama, nepohnodno je, u proseku, duplo više vode nego što je potrebno ostatku planete.
Bliski istok je najsuvlji deo Zemlje, sa najvećim brojem presušenih izvora. Ta činjenica, ipak, nije dovoljno snažna da spreči rasipanje vode velikih razmera u Dubaiju, pustinjskom gradu, u kom voda koja služi za navodnjavanje trave pored auto-puteva, ispari do čitavih 60 odsto pre nego što i stigne do prskalice.
Pre nekoliko godina jedna uporedna studija o stavu prema čuvanju vode među građanima Švedske i Indije dala je krajnje neočekivane rezultate: Indijci su pokazali mnogo viši nivo svesti o značaju čuvanja vode od Šveđana.Posledica ovakvog ponašanja je, pretpostavlja se, upravo u tome što su Indijci bili više puta izloženi sušama, te su samim tim više zainteresovani da sačuvaju izvore vode i racionalno je troše. Arapske zemalje, pak, iako izložene sušama, još nisu razvile svest o značaju voda.
Porast broja stanovništva ovog dela sveta prati i povećani zahtev za raskošnim životom koji podrazumeva raznovrsnu hranu i mnogo pijaće vode. Takav sve učestaliji životni stil doveo je do toga da Bliski istok praktično ima najlošiju poziciju kada je reč o upotrebi sveže vode.
Jordan je država koja zadovoljava svoje potrebe za vodom sa svega 135 kubnih metara godišnje, što je daleko od granice oskudice vode, što je 1000 kubika godišnje. Katar i Saudijska Arabija su države koje su bile prinuđene da proizvodnju hrane prebace u neke afričke zemlje kako bi smanjile potrošnju vode.
Neravnoteža između količine vode i količine sveže vode je posledica činjenice da je 97 odsto ukupne vode slano, dakle, ne može se koristiti za proizvodnju hrane niti za piće. Više od jedne petine svetskih zaliha vode odlazi na useve i proizvodnju robe.
Zagađenje i upotreba vode, direktno utiču na globalnu ekonomiju. Naime, voda se skoro nikada ne uzima u obzir kada se planiraju ekonomski i ekološki troškovi proizvodnje.
Na primer, za proizvodnju jednog kilograma govedine potrebno je 15.400 litara vode, i to samo za navodnjavanje pašnjaka. Dakle, indirektni načini upotrebe vode gotovo nikada ne ulaze u krajnju računicu troškova proizvodnje. Drugim rečima, mi smo praktično potrošili čak i zalihe vode za nekoliko generacija koje se još nisu rodile.
Izvor: ekologija.rs
Pripremila: Dragana Žarkov II - 4
Glavni grad Norveške, Oslo, ima veliki problem sa nedostatkom otpada jer se polovina grada i većina škola greju spaljivanjem otpada. Oslo je grad koji je ekološki vrlo osvešćen i veliki deo otpada u njemu se preradi, pa je počeo da "pati" od nestašice glavnog izvora energije. Otpad su počeli da uvoze iz Engleske, Irske i Švedske. "Voleo bih da uvozim i iz SAD-a. Transport morem je jeftin", rekao je šef jednog takvog pogona za preradu smeća Pal Mikelsen.
Isti problem imaju i neke druge zemlje i gradove Severne Evrope, koji su poslednjih godina toplotnu energiju počeli da proizvode spaljivanjem otpada. "U toj regiji se godišnje proizvede samo 150 miliona tona otpada, što je veoma malo da zadovolji apetite svih postrojenja koja na taj način proizvode toplotnu energiju. Potrebno je više od 700 miliona tona, a Švedska gradi još takvih postrojenja, kao i Austrija, Nemačka...", rekao je Mikelsen. Stokholm je čak uverio neke norveške preduzetnike da otpad prodaju Švedskoj, tako da mnogobrojni kamioni i brodovi s otpadom putuju tamo.
S obzirom na to da je Norveška jedan od deset najvećih izvoznika nafte i plina, ima ogromne rezerve uglja i vrlo razgranatu mrežu hidroelektrana, činjenica da se greje na otpad nekima je potpuno bizarna. Međutim, Mikelsen objašnjava da je spaljivanje otpada "igra obnovljivom energijom, kako bi se smanjila upotreba fosilnih goriva".
Iako su u Evropi neka područja preplavljena otpadom, poput Napulja, Oslo ipak ne prihvata bilo kakav otpad. Radije uzima "čistiji i sigurniji" engleski otpad.
Izvor: ekokuce.com
Pripremila: Dragana Žarkov II - 4
U petom krugu izjašnjavanja za nagradu Radio Beograda 2 „Zeleni radio – ekološki podvig godine“ sa urednicom i voditeljem Ljiljanom Mentus razgovarali su 28.04.2013. godine, u emisiji Čekajući vetar, članovi velikog novinarskog žirija Vladimir Vukasović, novinar „Politike“, i Milisav Pajović, novinar u elektronskom glasilu „Eko-NEC“ iz Kragujevca. Za priznanje „Zeleni radio – ekološki podvig godine“ Vladimir Vukasović je kandidovao akciju Vojvođanske zelene inicijative Zelena patrola na delu. Patrola je izlazila na teren, angažovala se u slučajevima kao što su zagađenje olovom dece u Zajači i spaljivanje animalnog otpada u ciglani u Gornjoj Rogatici, pisala prijave, uspevala da se zatvore pojedini pogoni- zagađivači i imala važnu edukativnu funkcuju, koju je obavljala putem televizijske emisije. Milisav Pajović predložio je za nagradu „Zeleni radio“ Udruženje „Prijatelji Brodareva“. Oni su se suprotstavili izgradnji hidroelektrana Brodarevo 1 i Brodarevo 2 na reci Lim i u kampanji „Stop branama“ preduzeli niz akcija. Ukazivali su da bi priroda bila znatno oštećena, a da bi koristi od izgradnje imale druge države, ne naša. Zainteresovani privatni kapital odgovorio je čak i fizičkim nasrtajima. Svojim delovanjem, usklađenim sa organizacijama u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini, budući da je problem regionalni, povećali su šanse da do podizanja brana ne dođe. Za „Zeleni list“, zajedničko priznanje Radio Beograda 2 i Pokreta gorana Vojvodine, Vladimir Vukasović je predložio Sektor za vanredne situacije MUP-a Srbije, a Milisav Pović Ekološki pokret Odžaka. „Crni list“, po mišljenju Vladimira Vukasovića, zaslužio je ministar Milan Bačević, zbog inicijativa za istraživanje i potencijalnu eksploataciju nikla, za izgradnju kanala od Dunava do Egeja i zbog pokrenute eksploatacije malih preostalih količina bakra iz jalovišta Bor. Milisav Pajović smatra da bi „Crni list“ trebalo da dobije Vlada Republike Srbije zbog skandalozne odluke da se ukine Fond za zaštitu prirodne sredine.
Papir koji je brzi, jeftiniji i visestruko primenjiv
Američki naučnici uspjeli su da razviju način ugradnje radio frekvencijskih čipova na papir za koji tvrde da je brži, jeftniji i višestruko primjenljiv, za razliku od postojećih metoda.
Ova nova tehnika bi mogla prvenstveno biti korišćena u proizvodnji papirnog novca kako bi se sprečavale prevare, pranje novca, finansijski prekršaji kao i za lakšu aplikaciju kompjuterskih čipova na papir za neke druge potrebe.
Takav “pametan papir” bi onda mogao biti korišćen i za pavljenje ličnih dokumenata i raznih vrsta karata, saopštio je tim koji je radio na ovom izumu.
Neke vrste papira koji i sebi imaju radio frekvencijske čipove se već nalaze na tržištu, ali su oni deblji što dovodi do izbočina na papiru i onemogućava bilo kakvo štampanje po njemu.
Proces koji je usavršio tim sa Univerziteta Sjeverna Dakota su nazvali Leap (Laser Enabled Advanced Packaging) i njime se čipovi prvo tanje bakarnom plazmom, a nakon toga se laserskim zrakom precizno nanose na papir zajedno sa minijaturnm antenama.
Rukovodidilac projekta profesor Talas Marinov saopštio je da je proces dvostruko brži nego što je to slučaj sa sadašnjim metodama, jeftiniji je jer se koristi manje materijala, a i oprema za njihovu proizvodnju manje košta.
Osim primarne namjene za proizvodnju novčanica i dokumenata, ova tehnika bi mogla da se koristi i za proizvodnju različitih vrsta karata poput voznih ili za koncerte, kao i za praćenje papirnih dokumenata, ali tek kada ovaj američki tim pronađe komercijalne partnere koji bi bili spremni da uđu u zajednički posao.
Izvor: tacno.net
Priredila: Kristina Ristic, II-2
Poznato je da ima biljaka koje uklanjaju ugljen-dioksid iz vazduha i oslobađaju kiseonik kroz proces fotosinteze. Novije studije su pokazale da biljke takođe uklanjaju zagađivače vazduha koje stvaraju ljudi i industrija. Praktično svaki list i cvet tropskih biljaka radi na uklanjaju zagađivače iz životne sredine, a posebno određenih toksina.
Studije su utvrdile da će samo saksija biljaka pomoći čišćenje vazduha u prostoriji od 100 metara kvadratnih.
Na osnovu tih studija je napravljen spisak biljaka koje su najefikasniji prečišćivači vazduha. Među njima su orhideja, aloja, fikus bendžamin, biljke sa naših prostora – svekrvin jezik i đavolji bršljan.
Orhideja je odlična za prostor u kome ima isparenja od acetone, amonijkaka, metil alkohola, formaldehida ili ksilena.
Aloja je odlična za pročišćavanje formaldehida.
U prostorijama u kojima su bili svekrvin jezik i đavolji bršljan, kod zaposlenih je smanjena glavobolja, iritacija očiju, a bilo je i manje respiratornih problema.
Izvor: kakopedija.com
Priredila: Milica Trajilovic II-7
Sume kao pluca planete
Posledice klimatskih promena za koje je kriv samo čovek, trpe sva živa bića na planeti, ali su reakcije biljaka posebno važne jer su one glavni regulatori globalne klime kao kamen temeljac kruženja ugljen-dioksida.
Teško je precizno predvideti sve posledice za ekosistem planete, ali je realno pretpostaviti da će posledice globalnog zagrevanja biti pogubne za mnoge biljne vrste.
Najviše će stradati one izolovane kao što su arktičke, alpske i islandske koje „nemaju gde da odu“ kao i primorske biljke koje će biti potopljene zbog podizanja nivoa mora.
Najgori scenario se ostvaruje:
Istina, povećanje temperature i promena vremenskih prilika samo po sebi neće dovesti do potpunog uništenja prašume. Međutim, i česte suše i požari su već ozbiljna pretnja, a prema nekim naučnicima, u dvadeset prvom veku bi se mogao desiti najgori scenario – nestanak šuma u istočnoj Amazoniji.
Izvor: kakopedija.com
Veliki deo komunalnog otpada bi mogao da se koristi za dobijanje energije. Predloženo da se pored deponije u Vinči napravi postrojenje u kome bi se iz otpada dobijala energija.
U SRBIJI se godišnje proizvede oko 2,5 miliona tona komunalnog otpada, koji bi mogao da zameni nekoliko stotina hiljada tona ekvivalentne nafte i da omogući značajnu uštedu energije.
- Jedna od najvećih energana u kojima bi se iz otpada dobijala energija, mogla bi biti izgrađena u Beogradu, s obzirom na to da se u glavnom gradu Srbije proizvede oko 1.080 tona otpada dnevno ili 1,14 kilograma po stanovniku - kaže Srećko Šević, načelnik odeljenja za energetsku efikasnost grada Beograda. - Najbolje bi bilo da to postrojenje bude izgrađeno u blizini velike deponije u Vinči, rekao je Šević i naveo da grad Beograd ima lokalni plan upravljanja otpadom i da su za te projekte u Beogradu potrebna ulaganja od 130 do 160 miliona evra, zavisno do kog nivoa će se obrađivati otpad.
Izvor: novosti.rs
Priredila: Sladjana Knezevic, II-7
Korišćenje energije deluje na životnu sredinu
Proizvodnja, transport i korišćenje energije u velikoj meri utiču na okolinu i ekosisteme. Kod energije uticaj na okolinu je gotovo uvek negativan, od direktnih ekoloških katastrofa do indirektnih posledica (kao što je globalno otopljavanje) Kako će energetske potrebe čovječanstva rasti u budućnosti neophodne su mere kojima bi se uticaj eksploatacije i korišćenja energije na okolinu i zdravlje ljudi smanjio na najmanju moguću meru.
Racionalno korišćenje energije
Izvor: www.rgf.rs
Upustvo priredio: Tomislav Milunov, II-7
Kako zaštititi, očuvati, održivo koristiti i upravljati svetskim šumama u 21. veku?
Tokom 2011. godine, koja je proglašena Međunarodnom godinom šuma, WWF je objavio "Izveštaj o živim šumama" kao rezultat jednogodišnjih razgovora s partnerima, donosiocima odluka i poslovnim sektorom o tome kako zaštititi, očuvati, održivo koristiti i upravljati svetskim šumama u 21. veku.
Ukoliko ništa ne preduzmemo i nastavimo da krčimo šume kao što to činimo danas, do 2100. godine ostaće nam ovoliko šuma.
WWF je predložio novu metodu krčenja šuma kojom bi razlika između količine šuma koje se iskrče ili degradiraju i pošumljenih područja bila jednaka nuli (ZNDD – zero net deforestation and forest degradation).
To bi bila osnovna svetska referentna tačka za izbegavanje opasnih klimatskih promena i zaustavljanje gubitka biološke raznovrsnosti.
ZNDD: Što to zapravo znači?
Da biste razumeli šta ZNDD znači u praksi, WWF je u saradnji s Međunarodnim institutom za primenjene analize sistema (IIASA International Institute for Applied Systems Analysis) razvio Model šuma. Taj model dozvoljava nam da istražujemo različite scenarije korišćenja zemljišta u svetu. On računa efekat raznih faktora poput porasta stanovništva ili potrošačku potražnju i opisuje moguće posledice na ključna područja poput proizvodnje hrane, klimatske promene, biološku raznovrsnost, cene proizvoda ili poljoprivredni razvoj.
WWF želi budućnost u kojoj globalni ekološki otisak čovečanstva ostaje unutar Zemljinih ekoloških kapaciteta i gde su prirodni resursi planete jednako raspodeljeni.
Ljudi svuda mogu da imaju srećan i zdrav život, koristeći svoj deo Zemljinih resursa, ostavljajući dovoljno prostora za biljni i životinjski svet i prirodne krajolike. Verujemo da šume čine vitalan doprinos toj našoj viziji. Zbog toga moramo zaustaviti prekomerno krčenje i degradaciju šuma.
Zaštita šuma je moguća i hitna!
Međutim, ona neće biti jednostavna. Suočavamo se s nekim neprijatnim izborima i kompromisima, a WWF ne zna sve odgovore. Pitanja postavljena u Izvještaju o šumama mogu poslužiti nekoj drugoj generaciji, a na nama je da počnemo odmah da delujemo.
Izvor: panda.org
Priredio: Tomislav Milunov, II-7