Nije dovoljno da se evropske smernice samo kopiraju, jer one predstavljaju samo okvir za tumačenje i prilagođavanje za dobrobit pojedinačnih zemalja, izjavio je za Balkan Green Energy News Johanes Ele, odlazeći menadžer GIZ-ovog Otvorenog regionalnog fonda za Jugoistočnu Evropu za oblast energetske efikasnosti (GIZ ORF-EE). „Lično bih voleo da vidim više sebične politike na polju energetske efikasnosti i održive energetike u ovim zemljama. Kada kažem sebične, mislim prilagođene slučaju, s raznim pozitivnim efektima po određenu zemlju“, rekao je. Ele je vodio fond od 2009. godine. On kaže da jedan od najvećih potencijala zemalja Zapadnog Balkana leži u građevinskom sektoru, te da tom industrijom obično dominiraju domaće kompanije i zanatlije.
Ele ističe da je mnogo uzbudljivih, uspešnih i isplativih projekata i da se u javnom sektoru svaki poduhvat privede kraju ukoliko se volja za to održi. „Odmah se setim postrojenja za grejanje i proizvodnju struje u Kliničkom centru Srbije; i sistema za daljinsko grejanje na bio-masu u Livnu u Hercegovini; rekonstruisanih vrtića i javne rasvete u mnogim opštinama“, istakao je. Ipak, skupe i ambiciozne projekte, po njegovom mišljenju, najbolje je pokretati posle iskustva s onima manjeg obima. „Voleo bih da bude više jeftinih kredita za energetsku efikasnost na nacionalnom nivou, za javne projekte ili omogućavanje kofinansiranja. Ovde hrvatski Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost može biti izvor inspiracije“, poručio je Ele.
Upitan za nivo profesionalnih veština na tržištima u regionu, on kaže da taj izazov još nije vidljiv, jer da je potražnja još uvek relativno skromna, ali da su Hrvatskoj, na primer, potrebni stručnjaci i napredne veštine. „Posebno bi obrazovne ustanove na Zapadnom Balkanu već trebalo da se usredsrede na nadolazeće potrebe da se podignu nove generacije inženjera, planera, zanatlija, bankara... Uzgred, u idealnom slučaju tu bi bile uključene profesionalne veštine za saradnju na multidisciplinaran način“, kazao je naš sagovornik.
Pročitajte ostatak članka na egleskom na: balkangreenenergynews.com
Organizacija Inženjeri zaštite životne sredine pozvala je Novosađane da donesu stari papir i zamene ga za sadnice cveća i drveća.
Svi koji donesu 10 kilograma starog papira dobiće sadnicu cveća, a oni koji donesu 60 kilograma starog papira dobiće sadnicu drveta, navodi se u saopštenju za javnost.
"Želja nam je da promovišemo i podstaknemo sugrađane na reciklažu starog papira. Svakom tonom recikliranih novina sačuva se 17 stabala starosti između 15 i 20 godina. Da bi se zadovoljile potrebe za papirom prosečnog domaćinstva godišnje se poseče šest stabala", piše u saopštenju.
Inženjeri zaštite životne sredine tu akciju organizovaće tokom "Novosadske jeseni" od 20. do 24. oktobra na Spensu.
Izvor: rtv.rs
Poslanička grupa Socijaldemokratske stranke i Zelenih Srbije zahteva da se Predlog zakona o nacionalnim parkovima povuče iz procedure do usvajanja novog Zakona o zaštiti prirode kao krovnog zakona koji definiše zaštitu. Narodni poslanik i predsednik Zelenih Srbije Ivan Karić istakao je na današnjem zasedanju da je evidentno da se zbog propusta u zakonima zaštićena prirodna područja u Srbiji apsolutno zloupotrebljavaju. Na taj način je Stara planina uništena a Kopaonik sve više liči na Kaluđericu. Te probleme ne rešava ni ovaj predlog zakona.
Predlog Zakona o nacionalnim parkovima ne definiše, u pogledu zabrane, aktivnosti koji se ne smeju obavljati u nacionalnim parkovima. Umesto preciznih odredbi zakona ova pitanja se rešavaju planovima posebne namene koje donosi Vlada i planovima upravljanja koja donose upravljači nacionalnih parkova. Jasno je da se tako ne štiti javni interes i javno dobro, već se olakšava procedura za dobijanje dozvole za gradnju u zaštićenim područjima.
Neki od problema su i neadekvatno obučene čuvarske službe, nedostatak stučnog kadra i nepostojeći naučno istraživački i stručni rad. Veliki problem predstavlja i monitoring vrsta flore i faune, pri čemu se podaci o brojnosti popualcija često paušalno daju.
U predlogu zakona nisu predviđene kaznene mere koje će sankcionisati prekršaje i koje garantuju sprovođenje zakona. Zato je ovaj predlog zakona više deklarativan i podseća na spisak lepih želja. Imajući u vidu da je Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine postavilo sebi ambiciozne ciljeve zaštite i unapređenja nacionalnih parkova, zabrinjava to što nije predvidelo i na koji način će se doći do tih ciljeva.
Izvor: www.zelenisrbije.org