U subotu, 21. februara 2015. godine, od 19 i 30 časova u NP “Sterija” pevačka grupa ISTOK X, sa gostima, održaće humanitarni koncert. Sav prikupljeni novac donira se za lečenje Jelene Stojanović koja je na terapiji u Orlandu. Cena ulaznice je 100 dinara zainteresovani ih mogu kupiti na blagajni pozorišta na dan koncerta.
Humanitarni koncert je nastavak akcije pomoći Jeleni Stojanović koja već traje. Za njeno lečenje u Americi potrebno je oko 6.000 $ mesečno, koje njena porodica bez pomoći humanih ljudi nije u mogućnosti da obezbedi.
Takođe postoji mogućnost uplate novčane pomoći na dinarski žiro račun: BANCA INTESA, Jelena Stojanović, 160-5800100361650-25 i na žiro račun za uplate iz inostranstva:
BCITITMM
Intesa San Paolo spa, Milan, Italy
Account With Institution: DBDBRSBG
Banca Intesa ad Beograd, Milentija Popovića 7b, Novi Beograd, 11070, Republic of Serbia
IBAN RS35160583020023764249
JELENA STOJANOVIĆ, DELIGRADSKA 13, VRŠAC, 26300, REPUBLIC OF SERBIA
Zajedničke bašte (“community gardens”) predstavljaju pojavu koja polako, ali sigurno zahvata ceo svet. U situaciji kada nema dovoljno hrane ili je ona u velikoj meri sumnjivog porekla ili kvaliteta logično je da ljudi koji razmišljaju o svojoj budućnosti i budućnosti svoje dece preduzimaju konkretne poteze da obezbede kvalitetnu hrane koju svakodnevno konzumiraju. Poslednjih godina je i kod nas, u Srbiji, sve bolja ponuda organske hrane (čija kupovina je logičan izbor, zar ne), ali mnoge porodice nemaju dovoljno novca da bi se hranile isključivo organski proizvedenom hranom. Pored toga život u gradu, savremeni stil gradnje stanova i sve ređi kontakt većine ljudi sa zemljom i prirodom otuđili su nas od nje. Rezultat toga je da se generacije i generacije rađaju bez osećaja za druga živa bića, za prirodu i svoje okruženje. Zbog navedenih “problema”, ali i velikog broja drugih dobrobiti koje kao rezultat ili bar nuspojava proizlaze iz ove ideje, sve više ljudi se odlučuje da se samoinicijativno udružuju i pronalaze zapuštene i neiskorišćene “parcele” kako bi ih koristili za uzgoj povrća, začina i cveća.
Ideja o zajedničkim baštama se rodila osamdesetih godina dvadesetog veka u Australiji i Americi, ali je poslednjih decenija došlo do ekspanzije njene popularnosti i širenja u celom svetu, posebno u gusto naseljenim urbanim sredinama.
Osnovne dobrobiti zajedničkih bašta za same “baštovane” su sveži, zdravi proizvodi, jačanje socijalnih kontakata i duha zajednice, pozitivan odnos prema ljudima i prirodi. Ali, ni ostvarena ušteda novca nije zanemarljiva, budući da sami proizvodite svoju hranu. Za “širu društvenu zajednicu” korist od zajedničke bašte je, pre svega, što povoljno deluju na kvalitet vazduha, smanjenje zagađenja i uticaj klimatskih promena, ozelenjavanje gradova, osnaživanje ekonomske nezavisnosti građana, podsticanje lokalne ekonomije i poboljšanje kvaliteta života u gradovima.
Uslova za formiranje ovakvih bašta širom Srbije ima, postoje zainteresovani ljudi i svakog dana su sve brojniji, a realizacija najviše zavisi od gradske vlasti (vreme potrebno da se odrede parcele koje se zainteresovanima daju na korišćenje i vreme potrebno za dobijanje dozvola za korišćenje). Neiskorišćenih parcela, u našim gradovima ima sasvim dovoljno. U u sadašnjem stanju predstavljaju, uglavnom “ruglo” i potencijalno opasna mesta.
U početku su građani koji žive u stambenim zgradama i koji nemaju mogućnosti da uzgajaju povrće i začine, jer nemaju zemljište ili vikendice, samovoljno zauzimali neiskorišćeno zemljište u svom okruženju i formirajli svoje mini-bašte, bez mnogo buke i dozvola. U Beogradu se “divlje bašte” prostiru na oko 100 hektara gradskog zemljišta i koriste se na sličan način kao i “legalne”.
Ljudi i organizacije koji su želeli da se ova ideja širi bili su svesni da to moraju da promene ako žele da ovu ideju učine vidljivijom, da angažuju veći broj pojedinaca i , što je najvažnije, da sve bude u skladu s lokalnim zakonima i propisima.
Kako bi privukli pažnju i širili ideju o zajedničkim baštama udruženja građana „Ama – Centar za negu čoveka i prirode“ i „Beogradski festival cveća“ su pokrenuli onlajn-peticiju kojom se od grada Beograda traži da odredi odgovarajuće zemljište za osnivanje baštenske zajednice što pre, kao i da ovaj koncept bude prepoznat od strane svih relevantnih institucija i organizacija tokom planiranja grada.
Beograd to ne košta ništa, a radi se o jačanju lokalne zajednice čime bi grad dobio novi sadržaj koji će doprineti poboljšanju kvaliteta života u gradu. Obavljeni su razgovori sa predstavnicima gradskih opština i ideja je prihvaćena dobro.
Da bi zemljišna površina bila pogodan kandidat za baštu, potrebno je da ispunjava uslove koje je moguće podeliti u dve kategorije. Primarni uslovi su teško promenljivi. Odnose se na kvalitet zemljišta i položaj u odnosu na izvore aero i drugih zagađenja u okolini. Sekundarni uslovi su promenljivi. Odnose se na bezbednost zasada i uslove održavanja. Na primer, da li je parcela sigurna, ograđena, ima li vode…
Pored Beograda, za sada u Srbiji postoje udruženja zainteresovana za koncept baštenskih zajednica u Nišu, Novom Sadu, Šapcu i Pirotu. Pokazao se kao dobar “alat” za lokalni razvoj širom sveta jer građani imaju direktan pristup hrani, smanjujući tako izdatke za istu, provode svoje slobodno vreme na kvalitetan način u prirodnom okruženju uz svima potrebne fizičke aktivnosti. To ih relaksira i bolje povezuje, a lokalna zajednica na taj način direktno jača (istraživanja u svetu pokazuju da gradske četvrti u kojima su osnovane baštenske zajednice beleže zanačajan pad kriminala). Osim toga, tu su i ekološke efekti, direktan uticaj tako ozelenjenih gradova na smanjenje uticaja klimatskih promena.
Gradske baštenske zajednice prepoznate su kao alat za kreiranje održivih gradova u mnogim svetskim metropolama poput Berlina, Pariza, Njujorka, Havane i mnogih drugih, donoseći ekološku, ekonomsku, zdravstvenu i društvenu dobrobit delovima grada u kojima se nalaze.
Pre dobijanja zemljišta za zajedničku baštu neophodno je definisati kriterijume, uraditi analizu prostora (planska dokumentacija i vlasnički status), utvrditi potrebe, načine finansiranja, planski definisati i, na kraju, informisati građane i institucionalizovati projekat gradskih bašti.
Najveći problem može biti što zakon ne isključuje urbane bašte ali ih nigde ne reguliše, a iskustvo govori da birokratija u Srbiji u takvim situacijama može dosta ometati realizaciju ove ideje. I za to treba biti pripremljen… nažalost…
Dragi posetioci, molimo Vas izdvojite jedan tren i ako ste u mogućnosti pošaljite SMS kao znak podrške akciji koja je organizovana od strane PARAKVAD VŠ - Udruženja paraplegičara i kvadriplegičara iz Vršca. Takođe Vas molimo "lajkujete", "šerujete" i prosledite ovu informaciju na što više adresa. Hvala!
Na internet prezentaciji udruženja www.parakvadvs.rs objavljen je sledeći tekst:
"Sada je sve na društvenoj zajednici, koliko će se uključiti u našu akciju i pomoći Jeleni da ostvari svoj san. Detalje pogledajte dole u brošuri. Na sajtu je brojčanik koji će prikazivati prikupljena sredstva, donatori nas mogu kontaktirati na mail: Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli. ili dolaskom u prostorije Udruženja.
Napomena:
(Kako operateri mobilne telefonije nisu umreženi, izveštaje sms poruka i prikupljen novac udruženje dobija na mesečnom nivou, tako da će i brojčanik na sajtu biti ažuriran mesečno)."
Detaljnije o akciji pročitajte ovde ili pogledajte slike iz priloga.
Centar za energetsku efikasnost će i ubuduće pratiti aktivnosti i obaveštavati posetioce u vezi ove humanitarne akcije PARAKVAD VŠ.