Ploveći svetom kao oficir trgovačke mornarice, Simon Bernard je imao priliku da vidi razmere zagađenja okeana plastičnim otpadom, koji truje ekosisteme i ljude. Ovaj vizionar sada radi na tome da započne trogodišnju ekspediciju pod imenom „Plastic Odyssey“ (Plastična odiseja), što je ujedno i ime prvog broda na svetu koje će kao pogonsko gorivo koristiti otpadnu plastiku. „Krajnji cilj misije je svet bez plastike“, kaže Simon u intervjuu za Balkan Green Energy News pred učešće u Transition forumu koji se ove nedelje održava u Monaku.
Procenjuje se da zbog posledica zagađenja plastikom svake godine ugine milion ptica, 100.000 morskih sisara i kornjača i nebrojene ribe, tako što se u plastiku upetljaju ili je pojedu. Plastika se takođe raspada na mikročestice koje kontaminiraju živi svet koji dospeva u lanac ishrane ljudi. Pri svemu tome, proizvodnja plastike nikada ne prestaje, čime se smanjuju svetske rezerve nafte.
Na svojim plovidbama kontejnerskim brodovima i kruzerima oko Južne Amerike, Azije i Afrike, Simon Bernard je imao priliku da vidi razmere zagađenja okeana plastičnim otpadom. Sada njegov startap Plastic Odyssey planira da krene na novu ekspediciju tokom koje će posetiti ova tri kontinenta, najviše pogođena zagađenjem plastičnim otpadom, i lokalnom stanovništvu predstaviti jednostavna rešenja za ponovnu upotrebu i reciklažu otpada.
„Ideja je da isplovimo krajem 2020. godine“, kaže Simon. Pitamo ga nešto što su ga pitali mnogi pre nas – hoće li brod prikupljati svoje gorivo – plastični otpad – tokom plovidbe? Simon objašnjava da to nije moguće, jer se veći deo plastičnog otpada raspada na mikročestice koje tonu na dno i nije ih moguće prikupiti. Rešenje je, dakle, u zaustavljanju zagađenja plastikom na obalama, kroz smanjenje, ponovnu upotrebu, reciklažu i iskorišćenje enePlastic Odyssey razvija niskotehnološka rešenja i open-source tehnologije za iskorišćenje plastičnog otpada. Ova rešenja se zasnivaju na postojećim tehnologijama koje su se već pokazale kao uspešne kada su u pitanju sortiranje, reciklaža i piroliza.
Ipak, ove tehnologije je potrebno poboljšati i prilagoditi tako da budu mobilne i pristupačne, kao i da njihova proizvodnja i popravka bude jednostavna, navodi startap na svom sajtu.
„Ideja je da se promeni način razmišljanja koji je okrenut profitu, ka rešenjima koja mogu da se dalje razvijaju i da daju odgovor na stvarne potrebe ljudi u svakoj od zemalja“ na maršruti ekspedicije „Plastična odiseja“, kaže Simon.
Tehnologije na koje se startap fokusira se na prvom mestu tiču sortiranja plastike, zatim reciklaže i ponovne upotrebe i na kraju pirolize, kojom se dobijaju dizel i benzin iz plastičnog otpada koji nije moguće reciklirati.
Plastic Odyssey zagovara promenu potrošačkog ponašanja, prestanak upotrebe pakovanih proizvoda i biranje održivih alternativa, kao što su bioplastika i jestivo pakovanje.
Dok do te promene ne dođe, startap promoviše prelazna rešenja – ponovnu upotrebu plastike, na primer tako što će se pletenjem plastičnih kesa dobiti vrsta tkanine, kao i reciklažu plastike kojom se dobijaju materijali kao što su plastične cigle i crepovi.
Na dnu piramide je iskorišćenje energije koja je sadržana u plastici i koja onda može da se koristi umesto fosilnih goriva u sistemima daljinskog grejanja, transportu i u druge svrhe.
Piroliza kao proces ne zagađuje, ali proizvodi dizel i benzin čije sagorevanje proizvodi emisije štetnih gasova, pa svakako ostaje nada u budućnost bez plastike iz koje bi se dobijala ova goriva. U međuvremenu je ipak bolje ponovno iskorišćenje dizela i benzina iz plastike od direktne eksploatacije fosilnih goriva, kaže Simon.
Za potrebe testiranja pirolize u stvarnim uslovima, povećanja vidljivosti i kredibiliteta, kao i privlačenja novih partnera, Plastic Odyssey je izgradio demonstraciono plovilo dugačko 6 metara. Ulysse je prvo plovilo opremljeno jedinicom koje proizvodi gorivo iz plastike.
Brod „Plastic Odyssey“ će takođe imati jedinicu za pirolizu, što će mu omogućiti proizvodnju između 30 i 40 litara goriva na sat.
Brodom će ploviti istraživači koji će proučavati lokalne kulture, potrebe i upotrebu plastike i pokretati izgradnju malih reciklažnih pogona, kao i inicijative za smanjenje otpada, sve sa krajnjim ciljem misije – izgraditi svet bez plastike.
L’Occitane en Provence je glavni partner startapa, a Clarins i Matmut oficijelni sponzori. Plastic Odyssey je u procesu pronalaženja preostalih sponzora koji bi podržali njegov cilj.
Danas je počeo proces obeležavanja naftnih derivata u Srbiji koji će obezbediti da se na tržištu nađe samo gorivo propisanog kvaliteta.
Takođe vršiće se i suzbijanje nelegalnog prometa naftnih derivata.
Procenjuje se da se u Srbiji godišnje na crno proda između pet i 10 odsto svih količina goriva. Obeležavanje naftnih derivata sprečiće da se u prometu nađe gorivo koje nije obeleženo na propisan način, saopštilo je Ministarstvo energetike.
To bi, prema procenama, trebalo da poveća budžetske prihode za oko 40 miliona evra.
Obavezu obeležavanja goriva imaju naftne kompanije, a cilj je da se u startu markiraju ukupne količine naftnih derivata proizvedene u Srbiji ili iz uvoza. Nadzor će obuhvatiti sve benizinske stanice u zemlji, a sam postupak obeležavanja je takav da omogućava da se na terenu u kratkom periodu utvrdi da li je bilo namešavanja nelegalnih komponenti.
Proces markirana imaće minimalan uticaj na cenu goriva, a moguće je da neće ni imati uticaja, jer će obeležavanje omogućiti naftnim kompanijama da povećaju svoj udeo u delu tržišta koji je do sada bio pod uticajem nelegalnih tokova, smatra Ministartsvo.
Uredba o obeležavanju, odnosno markiranju derivata nafte, usvojena je 29. maja 2013. godine, a na javnom tenderu za sprovođenje ove usluge raspisanom u julu, izabrani su preduzeća “SGS Beograd“, „Authentix“ i „Nanoinspekt“.
Za markiranje se koriste najsavremenije nano-tehnologije, a sam postupak podrazumeva ubacivanje posebnih hemijskih elemenata u gorivo koji ne utiču na kvalitet goriva, ali omogućavaju da se utvrdi da li gorivo potiče iz legalnog prometa.
Pored povećanja budžetskih prihoda, direktne koristi od obeležavanja goriva imaće i vlasnici automobila, jer će se u prodaji nalaziti isključivo gorivo propisanog kvaliteta, objašnjavaju u Ministarstvu.
Korišćenjem “kvalitetnog” goriva obezbeđuje se efikasniji rad motora vozila, manje kvarova, kao i bolje sagorevanje goriva u motoru, koje doprinosi smanjenju emisija štetnih gasova u atmosferu, navedeno je u saopštenju.
Izvor: B92.net (Tanjug)
Dizel D-2 i benzin BMB 95, goriva koja nisu u skladu sa standardom kvaliteta "evro 5", od 1. avgusta neće se više prodavati na benzinskim stanicama u Srbiji, najavilo je danas Ministarstvo energetike, razvoja i zaštite životne sredine.
Kako su agenciji Beta kazali u Ministarstvu, nakon 31. jula za pogon traktora, radnih mašina, vojnih vozila i železničkih vozila, kao i plovila sa dizel motorom, koristiće se gasno ulje 0,1.
"U toku je donošenje propisa kojima će biti regulisani uslovi i način stavljanja tog tečnog goriva na tržište", kazali su u Ministasrtvu.
Naveli su da će cenu novog goriva, gasnog uglja 0,1, odrediti tržište, ali su napomenuli da je u 2012. godini prosečna tone cena gasnog ulja 0,1 bila za oko 25 dolara niža od cene evrodizela.
Gradjani koji su do sada koristili D2 za pogon automobila od 1. avgusta neće moći da koriste to gorivo, istakli su u Ministarstvu energetike. Godišnja prodaja dizel goriva D2 u Srbiji bila je oko 450.000 tona.
Dodaje se da će se aktima Ministarstva spoljne i unutrašnje trgovine i telekomunikacija i Ministarstva energetike, razvoja i zaštite životne sredine precizno definisati uslovi za prodaju gasnog ulja 0,1 i to tako da može da se koristiti samo za traktore, radne mašine, vojna vozila, železnička vozila i plovila sa dizel motorom.
U Ministarstvu energetike su kazali i da će kontrolu poštovanja Pravilnika o tehničkim i drugim zahtevima za tečna goriva naftnog porekla kojim je predvidjen prestanak prodaje dizela D2 i benzina BMB 95 odnosno sprovoditi inspekcija.
Domaći dizel D2 i benzin premijum BMB od 95 oktana, koji ne odgovaraju evro 5 kvalitetu, trebalo je pre dve godine da budu povučeni sa tržišta, ali je dogovoreno da se njihova proizvodnja i prodaja produže do završetka modernizacije Rafinerije Pančevo.
Izvor: Beta
Korišćenje biomase u energetske, ekološke, agrohemijske, industrijske, tehnološke, ekološke i druge svrhe je vrlo rašireno u Evropskoj zajednici i propraćeno je mnogobrojnim zakonskim i podzakonskim propisima. Cena toplotne i električne energije dobijene iz biomase je regresirana u zemljama EU. Fond za ovaj regres formiran je iz povišenih cena klasičnih izvora energije i naplate taksi za one firme i lica koja zagađuju životnu sredinu i okolinu.
Naša država još uvek nema pravnih, niti tehničkih propisa, za optimalno korišćenje biomase u energetske svrhe. Imamo donet samo jedan jedinstven Zakon o energetici, koji nema propratnih propisa. Naše propise treba unaprediti i prilagoditi propisima Evropske Unije, u kojoj je korišćenje biomase u energetske svrhe zastupljenije i ima dužu tradiciju. U nedostatku naših propisa treba koristiti propise Evropske Unije.
Potrebno je imati u vidu da korišćenje biomase u toplotne svrhe ne povećava sadržaj CO2 u atmosferi, ne stvara efekat staklene bašte te ona ne utiče na globalnu promenu klime. Biomasu treba ubaciti u Strategiju razvoja energetike Srbije, tj. uključiti je u energetski bilans Srbije.
Energetska efikasnost postojećih peći i kotlova na biomasu je još uvek niska i kreće se od 50 do 70 %. Na termičkim postrojenjima nema odgovarajuće merne, kontrolne i regulacione opreme. Ručno se lože, pošto nema dovoljno sredstava za nabavku opreme za automatsko loženje. Zbog toga, ovakva postrojenja sporo nalaze primenu u praksi.
Izvor: microma.co.rs
Priredio: Albert Mesaros, II-7
Ulja i masti koja ostanu nakon kuvanja se masovno bacaju u kanalizaciju. Ta praksa je stvorila velike probleme u Londonu, gde se svakog meseca potroši milion funti na čišćenje zapušenih odvoda.
Komunalne kompanije Temza vode (Thames Water) i 20C su predstavile plan za korišćenje tog masnog otpada za proizvodnju električne energije.
Svakog dana 30 tona otpadne masti će biti sakupljano iz restorana širom grada, a posebnim postupkom će se izvlačiti i mast iz odvoda. Otpadna biljna ulja i životinjska mast će dodatno doprineti radu buduće elektrane za koju očekuju da će na godišnjem nivou proizvoditi 130GWh električne energije, što je dovoljno za 40.000 domaćinstava.
U planu je da se elektrana gradi u istočnom delu Londona. Kompanija Temza vode će kupovati 75GWh elekrične energije koju će koristiti za napajanje kanalizacionih postrojenja i sistema za preradu voda. Sva električna energija koja preostane će se iskoristiti za napajanje fabrike za desalinizaciju vode. A ako i nakon snabdevanja te fabrike ostane viška električne energije, ona će ići u nacionalnu elektrodistributivnu mrežu.
Izvor: EkoKuće