Naučnici sa Univerziteta Waterloo iz Ontaria, stvorili su novi prah koji može da uhvati ugljen-dioksid, i to bi mogao da bude novi alat u borbi protiv klimatskih promena. Prah može da filtrira i ukloni co2 iz elektrana i fabrika, koje se napajaju fosilnim gorivima, pre nego što se ispusti u atmosferu, i mnogo je efikasniji od konvencionalnih metoda.
Njihov cilj je bio da poboljšaju adsorpciju kroz manipulaciju veličine i koncentracije pora u ugljeničnim materijalima.
Na kraju su razvili tehniku koja koristi so i toplotu kako bi izuvkli crni ugljeni prah iz biljne materije. Prah se sastoji od karbonskih sfera, koje imaju brojne pore prečnika manjeg od milionitog dela metra.Poroznost ovog materijala je izuzetno velika. I zbog njihove veličine, ove pore mogu efikasno da uhvate co2. Kada se prah zasiti ugljen-dioksidom iz velikih izvora, kao što su elektrane na fosilna goriva, može da se transportuje, skladišti i zakopa u podzemne geološke formacije, kako bi bilo sprečeno njegovo dalje ispuštanje u atmosferu.
E2 portal (Inhabitat)
Dijalog o klimatskim promenama je postao manje teorijski i više praktičan, a ljudi bolje razumeju šta je sve dovedeno u pitanje, te šta oni mogu da urade, i koristi od delovanja i gubitke od nedelovanja, kaže Kristin Moro, ambasadorka Francuske u Srbiji. Ona je u intervjuu za Balkan Green Energy News govorila o očekivanjima u svojoj zemlji vezanim za nastupajuću Konferenciju Ujedinjenih nacija o klimatskim promenama u Parizu i za mogućnost globalnog dogovora.
„Evropska unija je godinama bila jedna od najaktivnijih i najambicioznijih strana u dijalogu, preduzimala je poteze i za sebe (što znači i za države članice) određivala ambiciozne ciljeve, i već je u globalu smanjila ispuštanje štetnih gasova u skladu s Protokolom iz Kjotoa. Ali mi znamo da delovanje protiv klimatskih promena može biti efikasno samo ukoliko svi učestvuju, i stoga Francuska, kao i EU i Ujedinjene nacije, očekuju da se postigne univerzalni sporazum“, istakla je. Takođe je neophodno da on bude pravno obavezujući, kao i da se redovno prilagođava, svakih pet godina, da se uzme u obzir šta je sve poboljšano – i kojih problema ima – i da se prave, korak po korak, ambiciozniji planovi za niskougljeničnu privredu, u cilju postizanja neutralnog nivoa emisija do kraja veka, kaže Moro.
Ostatak pročitajte na: Balkangreenenergynews.com
Komora za šumarstvo i poljoprivredu Štajerske, partner SERBIO na BioRES projektu objavila je kratak edukativni film o energetskom potencijalu i planskom te odgvoornom korišćenju šuma.
Ako Vam se film svidi, molimo Vas podelite ovaj članak na socijalnim mrežama.
Izvor: serbio.rs
Komora za šumarstvo i poljoprivredu Štajerske, partner SERBIO na BioRES projektu objavila je kratak edukativni film o klimatskim promenama prouzrokovane sagorevanjem fosilnih goriva.
Ako Vam se film svidi, molimo Vas podelite ovaj članak na socijalnim mrežama.
Izvor: serbio.rs
U trenutku kada UN upozoravaju na klimatske promene kao na jednu od najvećih pretnji, a najveće svetske ekonomije klimatske akcije stavljaju u fokus svojih politika, koliko je Balkan spreman da se suoči s realnošću promena u prirodi?
Naučnici upozoravaju: uticaj klimatskih promena već je primetan, a globalno otopljavanje donosi posledice kao što su glad, bolesti, siromaštvo, sukobi. Usled povećanja temperature na Zemlji (procenjuje se da bi u ovom veku rast temperature na planeti mogao da iznosi od 0,3 do 4,8 stepena Celzijusovih), Evropu očekuju suše, toplotni talasi, poplave, nešto sa čime smo već imali priliku da se suočimo, a predviđa se da će ove pojave biti sve ekstremnije i češće.
Zbog ovakvih gotovo katastrofalnih upozorenja međunarodna zajednica sve više insistira na smanjenju emisije štetnih gasova, kako bi se zaustavile i ublažile klimatske promene, ali i na prilagođavanju i pripremi za već neizbežne posledice promena u prirodi.
„EU je od svog budžeta za period od 2014. do 2020. izdvojila 20 odsto sredstava upravo za klimatske akcije, između ostalog za ublažavanje klimatskih promena i strategiju adaptacije na suše, poplave ili šumske požare. Ideja je da države prilikom planiranja svih ekonomskih sektora u obzir moraju da uzmu klimatske promene. U pitanju je, dakle, strateško planiranje energetike, poljoprivrede, turizma, a sve radi stvaranja sistema otpornog na klimatske promene“, kaže za Dojče vele Dragana Mileusnić iz evropskog ogranka Mreže za klimatske akcije.
Okrenuti se čistim izvorima energije
U briselskom sedištu ove najveće evropske mreže koja se bavi pitanjima klime i energetike navode da je planirano da države Zapadnog Balkana, prema obavezama Energetske zajednice, obezbede u proseku trećinu ukupne potrošnje energije iz obnovljivih izvora do 2020. godine, dok EU namerava da do 2050. godine smanji emisije gasova staklene bašte čak do 95 odsto i pređe na čiste izvore energije.
„Ako Zapadni Balkan tada bude deo EU, kao što namerava, energetika u regionu neće moći da izgleda onako kako izgleda danas. Zato je najbolje i najisplativije da se odmah počne s prilagođavanjem“, poručuju iz evropske Mreže za klimatske akcije (CAN Europe).
Na svaki uloženi evro vraća se šest puta više
I dok se svet i EU trude da smanje efekat staklene bašte, upravo je sagorevanje fosilnih goriva, na prvom mestu uglja, dominantan oblik dobijanja energije na Balkanu. Nedavne poplave u regionu pokazale su osetljivost tamošnjeg elektroenergetskog sistema i neodrživost u vremenu koje dolazi:
„Ako u Srbiji postoji TENT kao termoelektrana koja obezbeđuje polovinu struje za čitavu zemlju, onda to, pri sličnom incidentu, predstavlja veliki rizik za državu, i nije u skladu sa onim što sledi tokom procesa pridruživanja EU. Sad se već mora otvoriti pitanje da li će se novac koja će stići kao pomoć iz evropskih fondova iskoristiti za skupu i neodrživu rehabilitaciju postojećih termoelektrana i rudnika uglja ili će se razmisliti o decentralizaciji energetskog sistema i alternativnim izvorima. A u regionu ih je, srećom, mnogo, počev od vetra, preko sunca i biomase“, navodi Mileusnićeva.
Novca ima dovoljno?
U Briselu dodaju i da je deo novca iz pretpristupnih IPA fondova namenjen upravo borbi protiv klimatskih promena i usklađivanju s evropskim standardima na tom polju i da više ne sme biti izgovora da za zaštitu klime nema novca.
„EU i međunarodna zajednica imaju jasnu računicu: troškovi uloženi u zaštitu klime i ublažavanje klimatskih promena nisu veći od dobiti. Svaki uloženi evro u prevenciju vraća se kao šest ušteđenih u slučaju štete“, kaže Dragana Mileusnić, zadužena za energetsku politiku Jugoistočne Evrope u CAN Evropa.
S klimom se menjaju biljni i životinjski svet
Evropski stručnjaci za klimatska i energetska pitanja insistiraju na informisanju javnosti i komunikaciji s političarima zarad boljeg strateškog planiranja i koordinacije u stvaranju sistema otpornog na klimatske promene i odgovarajuće infrastrukture. Predviđeni klimatski modeli, koji govore o kretanju temperature, padavina i nivoa mora u narednih 100 godina, govore o naročitoj izloženosti južne Evrope klimatskim promenama. Dok se na severu Evrope očekuje sve umerenija klima, na jugu će postajati sve ekstremnija, toplija i s više padavina. Takva smena klimatskih zona uticaće na biodiverzitet, smenu, ali i izumiranje pojedinih biljnih i životinjskih vrsta. Tako će, pored energetskog sistema, i poljoprivreda morati da prođe kroz prilagođavanje i smenu kultura. Već su poznata istraživanja koja predviđaju „pomeranje“ plantaža maslina i vinove loze s juga ka severu Evrope. Do kraja ovog veka, usled klimatskih promena region Balkana bi mogao da pretrpi i značajne gubitke u prinosima kukuruza. Istovremeno, predviđeni rast nivoa mora od 26 do 82 centimetra do 2100. godine u regionu bi uticao na promenu slike Jadranske obale, pri čemu bi mnoge plaže nestale pod vodom, a talasi ekstremnih vrućina uticali na smanjenje broja turista. Širom sveta se, na celu sa vodećim ekonomijama EU i SAD, već vodi bitka za obuzdavanja rasta temperature na Zemlji do prihvatljivih plus dva stepena do kraja ovog veka.
„U svetu i dalje postoji optimizam i mnogo nade se polaže u globalni klimatski dogovor, koji se očekuje 2015. godine. To bi značilo smanjenje emisije gasova staklene bašte do 2050. i ublažavanje ovakvih ekstremnih dešavanja. Trenutno, za to nam nisu neophodne drastične promene u kvalitetu života i navika ili odricanje od ekonomskog rasta i prosperiteta. Međutim, ukoliko dogovor izostane, a emisije štetnih gasova se nastavi, budućnost regiona Balkana, Evrope i sveta u celini neće biti svetla“, poručuju iz evropske Mreže za klimatske akcije u Briselu.
Izvor: DW.de
Autor: Marina Maksimović
U 43. idanju emisije Energija na pametan način pogledajte da li su klimatske promene realnost ili zabluda i na koji način globalno zagrevanje utiče na poljoprivrednu proizvodnju. Zatim pogledajte kako funkcionišu toplotne pumpe i zašto za njih kažu da su najefikasniji način grejanja i hlađenja. A saznajte i zašto je važno smanjiti potrošnju energije u stambenom zgradarstvu i na koji način to možemo uraditi.
Takođe Vas obaveštavamo da emisiju "Energija na pametan način" možete pogledati i na B92 Info kanalu, i to u 7 termina: ponedeljak 18:30h, sreda 07:30h i 20:10h, četvrtak 10:00h, subota 11:15h i 17:10h, i nedelja 14:40h, kao i na još 75 lokalnih i regionalnih TV stanica u Srbiji i regionu.
Nedostatak resursa će dovesti do novog svetskog rata i ekološke katastrofe u bliskoj budućnosti, upozoravaju naučnici
Naučnici su upozorili da ubrzane klimatske promene pod hitno moraju da se zaustave. Ukoliko ne uspemo u tome one će predstavljati pretnju za celokupno čovečanstvo, istaknuto je na stručnoj konferenciji koja se ove nedelje održala u Londonu. Eksperti britanske vojske su upozorili da će cene hrane i energenata skočiti a da će klimatske promene i nedostatak resursa izazvati nove ratove. Globalno otopljavanje i emisija štetnih gasova je dostigla alarmantan nivo.
Najteže će biti pogođene siromašne zemlje u tropskim predelima, gde će uslovi postati nemogući za život. Istovremeno Evropa i Amerika su veoma zavisne od uvoza energije i drugih resursa a biće izložene pritiscima zbog toga.
Admiral Neil Morisetti, zadužen za klimatsku i energetsku sigurnost u britanskom Ministarstvu obrane kaže da su sukobi sasvim mogući. “Cene energije će porasti, cene na benzinskim pumpama, kao i cene dobara koja se proizvode u jugoistočnoj Aziji, a koje mi uvozimo”, kaže Neil.
Istraživanja su pokazala da će se takva situacija verovatno pretvoriti u globalni sukob kao borbu za retke resurse, vodu i hranu. Moguće su čak i masovne migracije stanovništva i katastrofe širih razmera širom planete.
Čak i bez sukoba cena hrane će drastično porasti u bliskoj budućnosti, zaključuju naučnici.
Izvor: Domino magazin
Ovaj video je uradilo 24 umetnika sa različitih strana sveta, a na osnovu ideje Tima Raynera. Produkciju i režiju je odradio Knife party. Tema su klimatske promene i vreme posle konferencije u Kopenhagenu, ali i stanje u društvu u celini. Pogledajte kako Internet pomaže u edukaciji i održivom razvoju, ali i novoj revoluciji koja može da se dogodi ukoliko se svi angažujemo kako bismo napravili lepši novi svet.
Projekat se zove Coalition Of The Willing, a mi vam savetujemo da pogledate ovaj odlični i poučni film.
Izvor: Domino magazin