Ne postoje nikakvi socijalni, niti ekonomski razlozi zbog kojih bi trebalo nastaviti sa podsticanjem izgradnje MHE.
Ministarstvo rudarstva i energetike je objavilo da je prestala da važi Uredba o podsticajnim merama za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora. WWF Adria, smatra da je to prilika da Vlada Republike Srbije iz buduće legislative isključi podsticaje za male hidroelektrane. Na štetnost MHE već godinama upozoravaju stručnjaci, organizacije civilnog društva i lokalne inicijative širom Srbije.
Prema analizi socio-ekonomske opravdanosti podsticajnih mera za male hidroelektrane, koju je uradio ekonomski stručnjak Damir Miljević, ne postoje nikakvi socijalni, niti ekonomski razlozi zbog kojih bi trebalo nastaviti sa podsticanjem izgradnje malih hidroelektrana.
U 85 postojećih malih hidroelektrana u Srbiji proizvodi se svega 0,76% ukupno proizvedene struje na nacionalnom nivou. U studiji se navodi da je zastupljenost struje proizvedene u 85 postojećih MHE u Srbiji svega 0,76% od ukupno proizvedene struje u 2018. godini. Iako je Srbija uložila značajne napore u izmene zakona i osigurala ceo niz podsticaja za proizvodnju električne energije u malim hidroelektranama, neće dostići ciljeve definisane Strategijom razvoja energetike do 2020. godine. U studiji se navodi da je izabrani model i način podsticanja proizvodnje iz obnovljivih izvora energije bio neefikasan. Te da je proizvodnja iz energije sunca i vetra bila ograničena godišnjim kvotama, za razliku od proizvodnje iz MHE.“
Postavlja se pitanje za koga je osmišljen ovakav sistem podsticaja? Podaci iz studije ukazuju na to da MHE nemaju značajnu ulogu, niti mogu doprineti razvoju elektroenergetskog sistema Srbije. Istovremeno, imaju veoma štetan uticaj na prirodu i biodiverzitet u odnosu na ostale obnovljive izvore energije. Analiza pokazuje kako su podsticajne otkupne cene u Srbiji daleko veće od tržišnih, po kojima se električna energija može kupiti na berzama. Ukoliko su podsticajne otkupne cene veće od tržišnih cena za 91% do čak 2,7 puta, postavlja se ozbiljno pitanje racionalnosti odluka Vlade da po ovim cenama vrši otkup električne energije iz mHE. Po ovome, ekonomski bi racionalnije bilo kupiti tu električnu energiju na slobodnom tržištu. Uz sve navedeno, jasno je da društvena korist od struje proizvedene u malim hidroelektranama nije velika. Štaviše, kada se podvuče crta, postojeći model podsticaja donosi gubitke za celo društvo. Građani Srbije prema ovom modelu su gubitnici, a dobitnici su investitori u male hidroelektrane i finansijske ustanove koje su omogućile sredstva za njihovu izgradnju. Oni ne snose nikakav finansijski rizik, jer im država garantuje otkupnu cenu struje u razdoblju od 12 godina.
Društvena korist od struje proizvedene u MHE nije velika. ,,S obzirom na to koju štetu mHE čine građanima i nepopravljive posledice koje imaju na prirodu i biodiverzitet, potrebno je trajno ukinuti postojeći model podsticaja električne energije proizvedene u malim hidroelektranama. sve buduće podsticaje treba usmeriti prema drugim obnovljivim izvorima energije, poput sunca i vetra”, poručuje Igor Vejnović iz organizacije Bankwatch.
Inicijativa nastavlja se na otvoreno pismo koje su organizacije civilnog društva krajem prošle godine uputile premijerki Ani Brnabić, a na koju do danas iz Vlade nije stigao odgovor. U njemu se poziva na izmene propisa i isključivanje MHE iz sistema podsticaja, te formiranje radne grupe koja bi bila uključena u pripremu izmena Zakona o energetici Republike Srbije.
„Vreme je da Vlada prihvati činjenice i zaustavi štetne propise kada su u pitanju male hidroelektrane. Svedoci smo sistemske devastacije prirode i reka širom Srbije, a sve u korist malog broja pojedinaca i finansijskih institucija. WWF je pokrenuo kampanju za zaustavljanje sistema podsticaja u Srbiji, kako bi se stalo na kraj ekocidu. Svi imamo pravo na očuvanu prirodu i zdravu životnu sredinu. Međutim, sistematski se uništavaju naši prirodni resursi kojima se malo koja zemlja u Evropi može pohvaliti“, zaključuje Nataša Milivojević iz WWF Adrije.
Izvor: WWF Adria
WWF – Svetski fond za prirodu u Srbiji vas sa zadovoljstvom poziva da se i ove godine uključite u najveću globalnu akciju Sat za našu planetu (Earth Hour).
U subotu, 29. marta 2014. godine u 20:30h, gradovi širom sveta će po osmi put isključiti svetla na sat vremena i time još jednom poslati snažnu poruku da ipak možemo nešto preduzeti kako bi ublažili klimatske promene, ali i kako bi skrenuli pažnju na posledice prekomerne potrošnje ograničenih prirodnih resursa.
Ovaj sat je samo mali podsetnik da zajedno možemo uticati na to da se stvari promene i da su male stvari koje svakodnevno obavljamo te koje nam mogu pomoći da stvorimo humaniju budućnost.
Prošle godine akciji se priključilo oko 7000 gradova iz 154 zemlje, uz više stotina miliona pojedinaca sa svih 7 kontinenata. Sat za našu planetu se u Srbiji održava po šesti put. Prošle godine ostvarili smo rekord - 60 gradova i opština, 37 škola i preko 40 organizacija civilnog društva učestvovalo je u akciji. Kao i prethodnih godina resorna republička ministarstva, pokrajinski i opštinski sekretarijati, veliki broj organizacija, kompanija, pojedinaca podržali su Sat za našu planetu.
Ove godine, biće postavljena i digitalana platforma za učešće putem društvenih mreža sa naglaskom na Facebooku i Instagramu. Uključi se – isključi se na: www.facebook.com/WWFSerbia i wwf.panda.org/serbia
Budite i vi deo globalne ekipe!
Ukratko o akciji „Sat za našu planetu”
Akcija „Sat za našu planetu” je globalna akcija u koju se uključuju pojedinci, organizacije, institucije i preduzeća sa zajedničkim ciljem - slanje snažne poruke da je moguće nešto preduzeti za ublažavanje klimatskih promena i da je moguće promeniti svoje svakodnevne navike za dobrobit planete i samih nas koji na njoj živimo (više informacija na: www.panda.org/serbia i www.earthhour.org/)
WWF - Svetski fond za prirodu
WWF je jedna od najvećih, širom sveta priznatih, nezavisnih organizacija, koja se bavi zaštitom prirode i ima skoro 5 miliona pristalica i aktivnu globalnu mrežu u više od 100 zemalja. Misija WWF-a je da zaustavi uništavanje životne sredine i da stvori budućnost u kojoj ljudi žive u skladu sa prirodom putem očuvanja svetske biološke raznovrsnosti, održivog korišćenja prirodnih resursa i smanjenja zagađenja i preterane potrošnje.
Dodatne informacije: www.panda.org/serbia, @WWFinSerbia, www.facebook.com/WWFSerbia
Republika Srbija je nominovala svoj deo teritorije za UNESCO prekogranični rezervat biosfere „Mura-Drava-Dunav”. Zajednička inicijativa WWF-Svetskog fonda za prirodu i EuroNatura za očuvanje „Evropskog Amazona“, kojom se uspostavlja UNESCO prekogranični rezervat biosfere „Mura-Drava-Dunav”, predstavlja prvo zaštićeno područje u svetu koje deli i kojim zajednički upravlja pet zemalja - Srbija, Hrvatska, Mađarska, Slovenija i Austrija.
Ova zajednička „zelena vizija” ostvariće se uspostavljanjem najvećeg evropskog zaštićenog područja. Uključujući delove od Srbije do Austrije obuhvatiće prostor od 800.000 hektara. Prekogranični rezervat biosfere „Mura-Drava-Dunav” biće prvi u svetu u pet zemalja, predstavlja simbol regionalne saradnje i održivog razvoja i odličan je primer inicijative koja povezuje zaštitu biodiverziteta i kulturnog nasleđa. Pokrajinski zavod za zaštitu prirode, u saradnji sa WWF-om, radio je na pripremi nominacionog formulara dve godine. U proces su bile uključene sve zainteresovane strane, posebno upravljači zaštićenih područja i lokalne uprave.
„Izuzetno mi je drago da će veliko plavno područje na severozapadu Vojvodine, koje predstavlja jednu od najočuvanijih ritsko-močvarnih celina na celom toku Dunava postati deo prekograničnog rezervata biosfere “Mura-Drava-Dunav”. Ovaj zadivljujući rečni predeo područje je izuzetne biološke raznovrsnosti i centar retkih prirodnih staništa kao što su velike plavne šume, rečne ade, šljunkovite i peščane obale, rečni rukavci i mrtvaje. Pored toga, odlikuje se kulturnom baštinom koja je dokaz žive prošlosti brojnih naroda i kultura,“ izjavila je Duška Dimović, direktorka programa WWF u Srbiji.
"Prekogranični rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav je od izuzetnog značaja za Srbiju i za ceo region Jugoistočne Evrope. Smatramo da predstavlja odličan podsticaj za nastavak regionalne saradnje u oblasti zaštite prirode. Nadamo se da će nominacija naše zemlje biti pozitivno ocenjena tokom sledećeg zasedanja Međunrodnog Koordinacionog Saveta MAB programa i da će ovaj postor postati deo mreže rezervata biosfere koji čini 621 područje u 117 zemalja sveta. Osim regionalnog značaja, nominacija je takođe i dobar primer kako očuvanje prirode može da zbliži države," rekla je Jasna Zrnović, generalni sekretar Komisije Republike Srbije sa saradnju sa UNESCO-om.
U okviru „Evropskog Amazona“ u Srbiji koji se prostire na teritoriji pet opština - Sombor, Apatin, Odžaci, Bač i Bačka Palanka, na površini od 176.635 ha, nalaze se četri zaštićena područja, među kojima su izuzetno vredni Specijalni rezervati prirode „Gornje Podunavlje“ i „Karađorđevo“. Kao jedni od najznačajnijih retkih vrsta životinja ovog područja ističu se orao belorepan, crna roda, patka njorka, divlja mačka, vidra, jazavac, kao i najveća populacija evropskog jelena u Srbiji.
Izvor: WWF Srbija
Obrazovanje, centralna tema na Supernatural festivalu!
Sedmo izdanje Supernatural festivala doneće nam bogat obrazovni program. 21. aprila u Supernatural parku na Adi Huji.
U “Rosa Zelenoj učionici”, centralnom mestu edukativnog programa, predstaviće se domaći i međunarodni eksperti iz oblasti biodiverziteta, menadžmenta otpadnih voda, Eko turizma na Dunavu i kulture hrane.
Među govornicima i gostima festivala nalaze se Goran Trivan, sekretar Sekretarijata za životnu sredinu grada Beograda, Dragana Milovanović, Republička direkcija za vode i koordinator sa Međunarodnom komisijom za zaštitu reke Dunav (ICPDR), Stojan Nikolić, predsednik opštine Palilula, Mandl Benedikt, tehnički ekspert za učešće javnosti i komunikacije Međunarodne komisije za zaštitu reke Dunav, Duška Dimović, WWF, Branislav Božović, inžinjer geologije, Aleksandar Ložajić, Dekonta, Sabine Meigel , direktor „Donau Buro-a“, Ulm, Nemačka, Gordana Plamenac, direktor Turističke organizacije Srbije, Dejan Veselinov, direktor Turističke organizacije Beogradav i Boris Čamernik, generalni sekretar „Danube Competence Center“.
U okviru programa Kultura hrane biće predstavljen međunarodni filmski festival „Kinookus“ iz Hrvatske, koji kroz sedmu umetnost i koncept zdravog užitka u hrani želi da očuva, valorizuje i razvija filmsko i ekološko obrazovanje mladih kao i holističku ekološku svest.
Za najmlađe posetioce, u „Rosa Zelenoj učionici“ biće orgnizovana kreativna radionica “Mjuziklaža“ gde će deca imati priliku da od ambalažnog otpada prave muzičke instrumente.
Supernatural Green Community je poseban deo festivala koji je posvećen promociji zelenih projekata, ljudi, ideja, proizvoda, područja i svih zelenih inicijativa i pojekata koje dele ljubav i poštovanje prema Majci Zemlji, a sa ciljem da se ovakvi projekti promovišu u medijima i javnosti, kao i da se stvori partnerska mreža. Supernatural Green Community radi na mapiranju, razvoju i promociji autentične proizvoda i područja, institucija za očuvanje životne sredine, zelenih akcija i inicijativa kako bi se uspostavile istinski održive zajednice. Ove godine na Supernatural festivalu predstaviće se sledeće organizacije: LOA (Liga za ornitolosku akciju), WWF, IDO( inicijativa za društvenu odgovornost), Mjuziklaža, Centrala – (centar za promociju energetske efikasnosti), „I Bike Belgrade“, „Ulice Za Bickliste“, Biološki i Geografski fakultet, FUTURA fakultet za primenjenu ekologiju, „Daj daj“, „Hug Bug“, „Remake“, Botanička bašta, Beogradski Festival Cveća i mnogi drugi.
Sedmi po redu Supernatural festival održaće se 21. aprila u Supernatural parku na Adi Huji u Beogradu. Svi posetioci koji ove godine ponesu garderobu koja im više nije potrebna, moći će na festival da uđu besplatno. Tako ove godine, pored ekološkog, festival ima i humanitarni karakter, budući da će sva prikupljena garderoba biti donirana Crvenom krstu Beograda. Za sve koji odluče da ne recikliraju, na kapijama festivala ulaznica će iznositi 400 dinara.
Festival počinje u 12h programom za najmlađe u okviru kojeg će nastupiti Minja Subota, Dobrica Erić i Hor Čarolija. U okviru muzičkog programa festivala nastupiće bendovi Kanda Kodža i Nebojša, Block Out, ZAA i DJ DJ Javier Reyes.
Prošlogodišnji festival, na kome su nastupili Zemlja Gruva, Gušti, Sharks, Snakes & Planes i Duško Gojković, posetilo je preko 7000 posetilaca. Festival Supernatural nastao je 2007. godine sa ciljem da se obeleži svetski dan Planete zemlje i podigne svest građana o bitnim ekološkim pitanjima. U međuvremenu festival je prerastao u vodeći ekološki pokret u zemlji, koji se tokom čitave godine bavi projektima iz ekologije, kulture i edukacije. Više o festivalu možete saznati iz nedavno objavljenog filma „Supernatural park, od deponije do parka“ http://www.youtube.com/watch?v=edbk1Z674ow&;
Za sve dodatne informacije posetite www.supernatural.rs i www.facebook.com/supernaturalfestival.
Svetski fond za prirodu (WWF) pozvao je danas zainteresovane u Srbiji da se kao volonteri priključe akciji lokalne edukacije stanovništva o klimatskim promenama, a u okviru svetske kampanje "Arktik houm" (Arctic Home) sprečavanja razaranja arktičkih staništa belih medveda, koji su na ivici opstanka.
U Srbiji se kampanja Arktik houm prvi put sprovodi i posvećena je edukaciji stanovništva o klimatskim promenama i načinima kojima može da se utiče na zaštitu životne sredine što se odnosi i na sam arktički biodiverzitet i bele medvede pošto stanje na Severnom polu indirektno ostavlja posledice i na životnu sredinu u Srbiji.
WWWF pozvao je volontere da se prijave u Beogradu od 1. do 12. februara, u Novom Sadu od 15. do 17. februara i Nišu od 22. do 24. februara.
Kako je saopšteno iz te organizacije poželjno je da volonteri budu stariji od 18. godina, da imaju iskustvo u angažovanju na polju zaštite životne sredine i prirode, iskustvo u radu sa nevladinim organizacijama i iskustvo pri organizaciji različitih dogadjaja.
Prijave za učešće u kampanji mogu se poslati na e-mail: Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli. najkasnije do 22. januara.
Svetski fond za prirodu je jedna od najvećih svetskih, nezavisnih organizacija, koja se bavi zaštitom prirode i ima skoro pet miliona pristalica i aktivnu globalnu mrežu u više od 100 zemalja.
Izvor : (Beta)
U okviru projekta koji, pod pokroviteljstvom Opštine Vršac i Pokrajinskog sekretarijata za sport i omladinu, realizuje Ekološko udruženje „Avalon“, u subotu, 22. septembra na prostoru Planinarskog doma, EKO DAN-om obeležena je ravnodnevnica (prvi dan jeseni) kao i Svetski dan bez automobila.
Programu EKO DAN-a, koji je sadržao radionice ekološkog sadržaja s akcentom na reciklažu, prisustvovali su učenici vršačkih osnovnih i srednjih škola, sa nastavnicima i profesorima, kojima su se pridružili učenici iz Gudurice kao i zainteresovani građani. Pored radionica na kojima su učesnici imali priliku da kroz igru i eko kviz nauče o životinjama i biljkama koje žive u njihovoj okolini - Vršačkim planinama kao i o pravilnom razvrstavanju otpada, prisutnima su se svojim projektima predstavile nevladine organizacije „Cefix“ i „Transform“.
Takođe, ovom prilikom predstavljena je kampanja " ADAPTIRAJ SE" koja se organizuje u okviru projekta "Forum jugoistočne Evrope za adaptaciju na klimatske promene" finansiran od Evropske Unije preko IPA programa, a vode ga Centar za unapređenje životne sredine i ostale članice klimatskog foruma, među kojima je i Avalon, a u saradnji sa Goethe-Institutom iz Beograda, u aktivnosti je uključen i Svetski fond za prirodu (WWF).
Zanimljivo je da su učesnici radionica koji su pokazali najbolje znanje iz poznavanja svog prirodnog okruženja dobili prigodne nagradice dok su učesnici radionice koja se bavila izradom muzičkih predmeta od reciklabilnog materijala imali priliku da „zasviraju“ na mini koncertu kojim se i završila ova manifestacija. Osim toga, svim učesnicima podeljeni su edukativno-osvežavajući paketići koji su sadržali „Eko vodič“, „Eko kalendar“ (dar Štamparije Tuli), voda, sendviči i slatkiši koje je darovala kompanija Swisslion Takovo. Projekat Eko dan podržali su i „Domino“ fast food, “Keramika”, „Moto star“, Pokret gorana - Vršac, Kulturni centar Vršac, Književna opština Vršac i Planinarsko-smučarsko društvo „Vršačka kula“.
Projekat EKO DAN nastavlja se konkursom za najbolje likovne i literarne radove učenika osnovnih i srednjih škola vršačke opštine, pod nazivom, “U ravnici, planina”, dok će kraj projekta biti obeležen “Sadnjom drveta generacije”.
Predstavnici Centra za energetsku efikasnost - "CEFIX" Marinel Cuculj, Branislav Vila i Miroslav Cuca su na štandu udruženja zainteresovane građane upoznali sa radom udruženja, aktivnostima koje su u toku, i ujedno delili promotivni materijal. Miroslav Cuca je prisutnima predstavio video igricu "Word Of Recycle" sa kojom učenici Poljoprivredne škole "Vršac" učestvuju u nacionalnom SMS takmičenju "Green Games", i objasnio im na koji način mogu glasati za ovu igru. U okviru manifestacije prikazan je promotivni film projekta "Vršnjačkom edukacijom do održivog razvoja" koji je udruženje "CEFIX" sprovelo pod pokroviteljstvom Opštine Vršac i Pokrajinskog sekretarijata za urbanizam, graditeljstvo i zaštitu životne sredine.
Međunarodna organizacija za zaštitu životne sredine WWF je uradila ovu jezivu kampanju koja poziva na očuvanje prirode. Grafiti ispisani na životinjama izgledaju tako morbidno, ali je poruka sasvim jasna.
Ukoliko ne promenimo naše ponašanje mnoge ugrožene vrste će izumreti, zbog prevelike urbanizacije i zagađenja. Kampanju je uradila agencija Ogilvy iz Francuske na čelu sa kreativnim direktorom Chris Garbuttom.
Izvor: Domio magazin
Svetska ekološka organizacija World Wildlife Fund (WWF) napravila je ovaj video kako bi upozorila sve stanovnike Zemlje na probleme sa kojima se suočavaju. Reklama je nastala kao saradnja World Wildlife Fund (WWF), muzičara Ben Lee-a i agencije Leo Burnett.
Spot je napravljen na osnovu priče o prvom primatu koji je ikada poslat u svemir – bio je to majmun Albert drugi, koji je 14. Juna 1949, u raketi V2 poleteo u svemir. Nesrećni Albert je doduše poginuo prilikom sletanja, ali u ovoj priči on se vraća na zemlju i zatiče ne baš lepu sliku...
Izvor: Domio magazin
Prevelika potrošnja, eksploatacija prirodnih resursa i sve veće stanovništvo su sve ozbiljniji problem za Zemlju.
Svetski fond za zaštitu prirode, cenjeni WWF u novom izveštaju upozorava da smo u opasnosti.
Svet živi kao da imamo još jednu planetu u zalihama, jer koristimo 50 posto više izvora od onih koje zemlja može trajno da proizvodi. Ako se ništa ne promeni do 2030. neće nam biti dovoljne čak ni dve dodatne planete. Koje nemamo niti ćemo imati!
"Naša zemlja je veoma bolesna. Zanemarivanje ove dijagnoze imalo bi teške posledice po čovečanstvo. Da, možemo da povratimo zdravlje planete, ali samo ako se usresredimo na rast stanovništva i prekomernu potrošnju, kaže Jonathan Baillie.
Vreme je da razmišljamo o spašavanju jedine kuće koju imamo, upozoravaju naučnici!
Izvor: Domio magazin
Ekologija i očuvanje životne sredine na prvom mestu.
Do sada ste potpisivali vaše mejlove porukom u kojoj molite ljude da ne štampaju dokumente ako baš ne moraju, a sada je vreme za sledeći korak.
Međunarodna organizacija WWF predstavlja novi PDF format za dokumenta koji pruža sve blagodeti kao i klasični dokumenti uz jednu posebnu - on neće dozvoliti da se odštampa.
Ceo koncept je besplatan a dovoljno je da instalirate program koji će vam omogućiti da snimate dokumente u novom .wwf formatu. Ako želite to da uradite, onda posetite zvaničnu prezentaciju projekta, a pre toga pogledajte i poučni film o tome.
Izvor: Domio magazin