Ova edukativna interaktivna izložba imaće svoju evropsku premijeru na RENEXPO® Western Balkans sajmu, 20. i 21. aprila u Belexpo centru u Beogradu. Svetsku premijeru u Pekingu 8. aprila otvoriće ministar spoljnih poslova Frank-Walter Steinmeier. ENERGIEWENDE je jedinstvena prezentacija o tranziciji energije, koja će obuhvatiti 100m2 izložbenog prostora, što predstavlja ogromnu binu za program u okviru internacionalnog sajma RENEXPO® Western Balkans.
Putujuća izložba ENERGIEWENDE će interaktivno prezentovati prekretnice koje vode ka promeni stava o upotrebi energije. RENEXPO® učesnici i važne ličnosti, koji dolaze iz više od 17 zemalja, uvideće promene u potrošnji energije i energetskih proizvoda što vodi ka suštinskoj redukciji troškova primarne energije, iako ukupna ekonomija raste.
ENERGIEWENDE – Put ka ekološki prijateljskom okruženju i uspešnoj budućnosti
Mnogo je razloga za prelaz na obnovljivu energiju i za povećanje energetske efikasnosti: Borba protiv klimatskih promena – Smanjenje energetskog uvoza – Stimulacija inovativne tehnologije i zelene ekonomije – Smanjenje i eliminacija rizika od nuklearne moći – Energetska sigurnost – Jačanje lokalnih ekonomija i obezbeđenje socijalne pravde.
ENERGIEWENDE je nemački plan ka sigurnoj, eko-prijateljski nastrojenoj i ekonomičnoj, uspešnoj budućnosti. Predstavlja odluku o totalnom remontu snabdevanja Nemačke energijom i kreće od nuklearne moći u korist izvora obnovljive energije. Cilj je da do 2030. godine, pola energetike u zemlji bude obezbeđeno od strane sunca, vetra i ostalih zelenih resursa.
Ciljevi ENERGIEWENDE su jasno postavljeni:
✔ Teži da učini mogućim da postepeno istisne nuklearnu energiju – Poslednja nuklearna stanica biće zatvorena 2022.
✔ Teži da smanji emisije štetnih gasova koji štete klimi
✔ Teži da postane pokretačka snaga za ulaganja i modernizaciju u i da doprinese inovacijama, povišenom standardu i zapošljavanju u Nemačkoj
✔ Teži da učini Nemačku manje zavisnom od uvoza ulja i gasa na duže vreme
✔ Podiže svest potrošača i stoga teži širim razmišljanjima koja su neophodna da bi se rukovodilo energijom na odgovoran način.
Prelazak na obnovljive izvore energije je znatno ojačao mala i srednja preduzeća, i podstakao je lokalne zajednice i njihove građane da proizvode svoju sopstvenu energiju. Širom Nemačke, revolucija ruralne energije je u toku. Zajednice imaju korist od novih poslova i povećanja poreznih prihoda, koji je postao više nego važan posle dugovne krize u evro zoni.
ENERGIEWENDE može uspeti samo u bliskoj saradnji sa Evropskim i internacionalnim partnerima. Ukoliko se razvije kao novi model funkcionisanja doneće benefite, kako za napredne industrijske države, tako i za zemlje u razvoju.
ENERGIEWENDE je praktično preduslov za održivi ekonomski rast ENERGIEWENDE će na sajmu RENEXPO® Western Balkans imati priliku da pokaže da je proces smanjena emisija štetnih gasova i tranzicija iz nuklearne u obnovljivu i čistu energiju moguća bez gubitaka u konkurentnosti.
Skupina ljudi koji žele da se na malom gradskom prostoru bave baštovanstvom okupila se oko ideje gradske bašte - Baštenska. Takvi projekti postoje već godinama u Evropi i tri godine u Beogradu, dok je u Novom Sadu projekat i dalje na nivou ideje.
Jedan od inicijatora ideje Mihajlo Vujasin kaže da desetak okupljenih trenutno traži pogodnu parcelu i dobrog domaćina koji bi podržao ideju i imao razumevanja.
"Dali smo sebi rok da, zbog kalendarske godine i uspešnosti projekta, kraja marta nađemo parcelu i počnemo da sejemo, sadimo i radimo na bašti. Nadam se da neće otići daleko u april, jer ako se to desi, onda bi zaključak bio da možda sada nije vreme da se tako nešto dogodi u gradu", rekao je Mihajlo Vujasin.
Do sada su organizovana tri sastanka, na kojima su se ljubitelji baštovanstva upoznali i razgovarali o ideji. Na jednom od njih je pušten dokumentarni film "How Cuba Survived Peak Oil", priča o Kubancima prinuđenim na baštovanstvo zbog embarga, štp im je poboljšalo kvalitet života.
"Ideja mi je veoma privlačna, zato što bih mogla da svoje dete uključim u tu priču, da mu pokažem kako to izgleda kada si daleko od betona i kada možeš da uložiš nešto u zemlju, da ti ona nešto pruži nazad i da sarađujete", rekla je Nataša koja planira da se uključi u projekat urbanih bašti.
U Beogradu ideja o urbanim baštama postoji još od 2011, ali se projekat realizovao tek 2013. Za projekat urbane bašte potrebna je zdrava zemlja daleko od izvora zagađenja. Parcela treba da ima dobar prilaz za ljude iz grada, da im je zgodno i blizu u kraju. Potrebna je voda da za biljke, ali i ljudi koji će stalno raditi i razvijati baštensku zajednicu, kažu iz Beogradskog festivala cveća, pokretača projekta Baštalište.
"Inicijatori ideje treba da budu uporni, isprobaju sve mogućnosti, razgovaraju sa svim postojećim faktorima, pa da se uhvate za konkretnu lokaciju i nađu nekoga u gradskoj upravi ko vidi u tome i interes samog grada. Najbitinije je da se građani samoorganizuju i budu uporni u svojoj ideji", rekla je Sabina Kerić iz Beogradskog festivala cveća.
Novi Sad je dobio ime po "novom zasadu", odnosno baštama koje su se nekad videle sa Petrovaradinske tvrđave, a kojih sada nema. Ideja Baštenske je da se ta tradicija nastavi i ne zaboravi.
Jasna Žugić
Preuzeto sa: oradio.rs
Zajedničke bašte (“community gardens”) predstavljaju pojavu koja polako, ali sigurno zahvata ceo svet. U situaciji kada nema dovoljno hrane ili je ona u velikoj meri sumnjivog porekla ili kvaliteta logično je da ljudi koji razmišljaju o svojoj budućnosti i budućnosti svoje dece preduzimaju konkretne poteze da obezbede kvalitetnu hrane koju svakodnevno konzumiraju. Poslednjih godina je i kod nas, u Srbiji, sve bolja ponuda organske hrane (čija kupovina je logičan izbor, zar ne), ali mnoge porodice nemaju dovoljno novca da bi se hranile isključivo organski proizvedenom hranom. Pored toga život u gradu, savremeni stil gradnje stanova i sve ređi kontakt većine ljudi sa zemljom i prirodom otuđili su nas od nje. Rezultat toga je da se generacije i generacije rađaju bez osećaja za druga živa bića, za prirodu i svoje okruženje. Zbog navedenih “problema”, ali i velikog broja drugih dobrobiti koje kao rezultat ili bar nuspojava proizlaze iz ove ideje, sve više ljudi se odlučuje da se samoinicijativno udružuju i pronalaze zapuštene i neiskorišćene “parcele” kako bi ih koristili za uzgoj povrća, začina i cveća.
Ideja o zajedničkim baštama se rodila osamdesetih godina dvadesetog veka u Australiji i Americi, ali je poslednjih decenija došlo do ekspanzije njene popularnosti i širenja u celom svetu, posebno u gusto naseljenim urbanim sredinama.
Osnovne dobrobiti zajedničkih bašta za same “baštovane” su sveži, zdravi proizvodi, jačanje socijalnih kontakata i duha zajednice, pozitivan odnos prema ljudima i prirodi. Ali, ni ostvarena ušteda novca nije zanemarljiva, budući da sami proizvodite svoju hranu. Za “širu društvenu zajednicu” korist od zajedničke bašte je, pre svega, što povoljno deluju na kvalitet vazduha, smanjenje zagađenja i uticaj klimatskih promena, ozelenjavanje gradova, osnaživanje ekonomske nezavisnosti građana, podsticanje lokalne ekonomije i poboljšanje kvaliteta života u gradovima.
Uslova za formiranje ovakvih bašta širom Srbije ima, postoje zainteresovani ljudi i svakog dana su sve brojniji, a realizacija najviše zavisi od gradske vlasti (vreme potrebno da se odrede parcele koje se zainteresovanima daju na korišćenje i vreme potrebno za dobijanje dozvola za korišćenje). Neiskorišćenih parcela, u našim gradovima ima sasvim dovoljno. U u sadašnjem stanju predstavljaju, uglavnom “ruglo” i potencijalno opasna mesta.
U početku su građani koji žive u stambenim zgradama i koji nemaju mogućnosti da uzgajaju povrće i začine, jer nemaju zemljište ili vikendice, samovoljno zauzimali neiskorišćeno zemljište u svom okruženju i formirajli svoje mini-bašte, bez mnogo buke i dozvola. U Beogradu se “divlje bašte” prostiru na oko 100 hektara gradskog zemljišta i koriste se na sličan način kao i “legalne”.
Ljudi i organizacije koji su želeli da se ova ideja širi bili su svesni da to moraju da promene ako žele da ovu ideju učine vidljivijom, da angažuju veći broj pojedinaca i , što je najvažnije, da sve bude u skladu s lokalnim zakonima i propisima.
Kako bi privukli pažnju i širili ideju o zajedničkim baštama udruženja građana „Ama – Centar za negu čoveka i prirode“ i „Beogradski festival cveća“ su pokrenuli onlajn-peticiju kojom se od grada Beograda traži da odredi odgovarajuće zemljište za osnivanje baštenske zajednice što pre, kao i da ovaj koncept bude prepoznat od strane svih relevantnih institucija i organizacija tokom planiranja grada.
Beograd to ne košta ništa, a radi se o jačanju lokalne zajednice čime bi grad dobio novi sadržaj koji će doprineti poboljšanju kvaliteta života u gradu. Obavljeni su razgovori sa predstavnicima gradskih opština i ideja je prihvaćena dobro.
Da bi zemljišna površina bila pogodan kandidat za baštu, potrebno je da ispunjava uslove koje je moguće podeliti u dve kategorije. Primarni uslovi su teško promenljivi. Odnose se na kvalitet zemljišta i položaj u odnosu na izvore aero i drugih zagađenja u okolini. Sekundarni uslovi su promenljivi. Odnose se na bezbednost zasada i uslove održavanja. Na primer, da li je parcela sigurna, ograđena, ima li vode…
Pored Beograda, za sada u Srbiji postoje udruženja zainteresovana za koncept baštenskih zajednica u Nišu, Novom Sadu, Šapcu i Pirotu. Pokazao se kao dobar “alat” za lokalni razvoj širom sveta jer građani imaju direktan pristup hrani, smanjujući tako izdatke za istu, provode svoje slobodno vreme na kvalitetan način u prirodnom okruženju uz svima potrebne fizičke aktivnosti. To ih relaksira i bolje povezuje, a lokalna zajednica na taj način direktno jača (istraživanja u svetu pokazuju da gradske četvrti u kojima su osnovane baštenske zajednice beleže zanačajan pad kriminala). Osim toga, tu su i ekološke efekti, direktan uticaj tako ozelenjenih gradova na smanjenje uticaja klimatskih promena.
Gradske baštenske zajednice prepoznate su kao alat za kreiranje održivih gradova u mnogim svetskim metropolama poput Berlina, Pariza, Njujorka, Havane i mnogih drugih, donoseći ekološku, ekonomsku, zdravstvenu i društvenu dobrobit delovima grada u kojima se nalaze.
Pre dobijanja zemljišta za zajedničku baštu neophodno je definisati kriterijume, uraditi analizu prostora (planska dokumentacija i vlasnički status), utvrditi potrebe, načine finansiranja, planski definisati i, na kraju, informisati građane i institucionalizovati projekat gradskih bašti.
Najveći problem može biti što zakon ne isključuje urbane bašte ali ih nigde ne reguliše, a iskustvo govori da birokratija u Srbiji u takvim situacijama može dosta ometati realizaciju ove ideje. I za to treba biti pripremljen… nažalost…
Svetski hemijski gigant BASF pokrenuo je takmičenje za najbolje inovacije pod nazivom “Otvorene inovacije” (“Open Innovation”) na koje mogu da se prijave i učesnici iz Srbije, a koje ima za cilj da pronađe nove ideje za skladištenje energije iz obnovljivih izvora. Pobednici će dobiti nagradu od 100.000 evra.
Kontekst takmičenja podrazumeva održive tehnologije koje mogu da skladište energiju iz dalekovodne električne mreže, a da je ujedno i napajaju. Ideje se mogu predate putem interneta do 2. juna 2015. godine na internet stranici NineSights (www.ninesigma.com/), a ključnu ulogu među predatim predlozima trebalo bi da imaju inovativna hemijska dostignuća.
Komisija sastavljena kako od BASF-ovih stručnjaka tako i od ostalih specijalista iz ove oblasti izabraće najbolje predloge i nagraditi najviše pet učesnika. Imena pobednika biće objavljena u novembru 2015. godine, a svaki od njih će dobiti nagradu od po 100.000 evra. Pobednici će takođe imati priliku da sarađuju sa BASF-ovim naučnicima u istraživačkom projektu zasnovanom na njihovoj ideji.
Ovo takmičenje važan je deo programa o zajedničkom stvaranju koji je kompanija BASF pokrenula u godini jubileja kako bi došla do novih ideja i kontakata. Ovaj program pod nazivom Creator Space™ sastoji se od inovativnih formata za virtuelne diskusije, ali i diskusije uživo, a uključuje i tri naučna simpozijuma.
Putem njega se prikupljaju nove ideje i započinju pregovori na teme energije, hrane i savremenog načina života. Cilj je da se združe ljudi i ideje kako bi se radilo na iznalaženju rešenja za izazove koje nam naše društvo pruža. Takmičenje „Open Innovation“ koje se bavi skladištenjem energije predvodi BASF-ova istraživačka jedinica „Process Research and Chemical Engineering“ („Istraživanje procesa i hemijski inženjering“).
U celom svetu sve se više električne energije stvara iz obnovljivih izvora energije. Oni, međutim, nisu dostupni na svakom ćošku, budući da energija dobijena od sunca ili vetra u velikoj meri zavisi od vremenskih uslova, doba dana i godišnjeg doba. Postoje, dakle, faze tokom kojih se proizvede višak energije, ali i faze kada se ona uopšte ne proizvodi. Kako bi se osigurao stalan izvor napajanja, električna energija dobijena iz obnovljivih izvora energije mora se skladištiti pre nego što se dopremi do krajnjeg potrošača. Za sada, pak, skladištenje viška proizvedene energije nije nimalo isplativo.
Izvor: bif.rs
Pugedon, masina za reciklažu proizvedena u Turskoj, radi na veoma jednostavnom principu. Ubaci se palstična flašica na jednom kraju mašine dok na drugom "ispadne" hrana za pse ili mačke lutalice. Ukoliko u flašici postoji voda, čak i nju možete prosuti i mašina će je ponuditi životinjama. Mašina se pokazala kao veoma efikasna na ulicama Istanbula gde se preko 150.000 pasa prehranjuje na ovaj način.
Želja Centra za energetsku efikasnot CEFIX je da ovakav sistem implementira i na ulicama Vršca kao pilot projekat tako da je proizvođač kontaktiran i sa nestroljenjem očekujem odgovor.
Pogledajte video u kojem možete videti kako mašina radi uz zanimljive komentare voditelja.
Organska bašta na krovu zgrade 300x200 Organska bašta na krovu zgrade
U svakom gradu postoje napušteni, neiskorišćeni, zapušteni, zaboravljeni prostori. Grupa entuzijasta iz Bruklina je na vrhu jedne takve zgrade napravila staklenu baštu, i napravila dobar posao.
Kada je ar zemlje previše skup, može i krov zapuštene zgrade. Na krovu stare zgrade u industrijskom delu Bruklina nalazi se moderna staklena bašta. Unutra, bujaju biljke pod nadzorom kompjuterski kontrolisane mreže senzora, motora i vodovoda.
Gotham Greens je staklena bašta na 15 hiljada kvm, navodno prvi te vrste u SAD. Jennifer Nelkin i Viraj Puri sanjaju o ovakvoj bašti od 2008. Posao su započeli sa Ericom Haleyom. Ove neobične bašte napajaju se solarnom energijom, ne koriste pesticide – svaki aspekt zelenog je ispoštovan.
Hiljade sadnica bosiljka i zelene salate su posađene u maju. Od tada, tri lokalna preduzetnika kupuju njihove proizvode. Kada su počeli sa proizvodnjom, nisu znali šta će sa gotovim proizvodima. Sada ne mogu da proizvedu dovoljno da zadovolje tražnju.
Naredne godine nadaju se da će proširiti proizvodnju na paradajz, krastavac, jagode, papriku i plavi patlidžan – sve naravno organsko.
Mladi preduzetnici su već u potrazi za novim prostorima – u gradu postoji veliki potencijal praznih krovova na koje mogu da presele svoje hi-tech operacije. Svaka zgrada, pa čak i napuštena ima svog vlasnika. A najteži posao je ubediti vlasnike zgrada da je iskorišćavanje njihovih krovova dobra ideja.
Krov je inače, specifična ’podloga’ – na njega ne možete posaditi stvari, to zahteva pametnu tehnologiju. Inteligentne organske staklene bašte koriste struju za lampe, pumpe i kompjutere.
Solarni paneli zadovoljavaju skoro polovinu potreba Gotham Greens-a, što je prosečna potrošnja 12 domaćinstava u Njujorku. Kontrolor na kompjuteru prati klimatsko stanje, održava idealnu temperature za svaku biljku, koliko je to moguće. Kada preskoči određenu temperaturnu granicu kontrolor automatski navlači roletne, otvara ventilaciju, uključuje grejanje itd.
Izvor: zemlja.rs
Priredila: Tamara Horti III- 2
SadržajSrbija je ove godine dobila prvu sertifikovanu farmu za organsku proizvodnju jaja na Balkanu. U Dupljaji kod Bele Crkve oko 1.800 kokica Stevice Kračunjela pušteno je da se potpuno slobodno kreću okolo, kljucaju, čeprkaju i hrane se osim žitaricama i sa onim što nađu u prirodi. Mlado jato koje još nema osamnaest nedelja sastoji se isključivo od starih autohtonih rasa živine i hrani se samo sertifikovanom organskom hranom. To je bio jedini put da se za proizvedena jaja dobije sertifikat da su organska. Stevica Kračunjel, odgajivač koka, pionir u ovom poslu, očekuje da jato pronese uskoro. Organska jaja biće 50 odsto skuplja od standarnih.
Izvor: zemlja.rs
Priredila: Tamara Horti III- 2
Ovakve slike se sve češće mogu pronaći na socijalnim mrežama. Da li je takozvana "zapadna civilizacija" zapravo civilizovana ili okrenuta čistom profitu i samodestrukciji. Primeri zagađenja mogu da se vide svuda oko nas. Od gradova preko reka, šuma pa sve češće i zemljišta na kojem se uzgajaju namirnice za široke narodne mase. Da li je potrebno da moderna civilizacija doživi potpuni ekološki krah, kao u scenama iz filmovima osadesetih, da bi se naučila lekcija?! Da li tehnološki razvoj neminovno vodi u ekološko katastrofu ili samo i isključivo težnja ka što većem profitu vodi tome?!
Verujemo da je na većinu ovih pitanja odgovor relativno jednosstavan i može se iskazati samo jednom rečju: SAMOODRŽIVOST! Nije teško to zamisliti ali je očigledno veoma teško sprovesti u delo i praksu.
Beograd će od 27. februara do 1. marta biti domaćin međunarodnog Sajma i konferencije zelene gradnje koji će okupiti preko 50 eminentnih kompanija iz celog sveta. Ovim povodom danas je javnosti predstavljen značaj zelene gradnje za domaći građevinski sektor i privredu.
Beograd će po drugi put u Belexpo centru u Novom Beogradu na tri dana okupiti sam svetski vrh u oblasti zelene gradnje, a posetioci će biti u prilici da se upoznaju sa svetskim trendovima u održivoj gradnji iz oblasti arhitektonskog i injžinjerskog održivog projektovanja, upravljanja zelenim investicijama, energetske efikasnosti i korišćenja obnovljivih izvora energije, upravljanja otpadom, racionalnog korišćenja vode...
Ostatak članka pročitajte ovde.
Izvor: Blic.rs
Liza i Rič su izgradili ovu neverovatno lepu malu kuću odmah pored potoka u Somersetu, Engleska. Vodili su se svim principima održive gradnje, pa su za omotač kuće koristili drveće iz lokalne šume, a za izgradnju zidova sami su pravili kob, tj materijal dobijen kombinacijom gline, peska i slame. Ovaj neverovatno jak materijal je savršen za gradnju održivih kuća. Glinu su uzimali iz potoka.
Krov je izrađen od krovnih obloga od kedra. Ovakav krov ima vek trajanja 50 - 80 godina. Zidovi na severnoj i istočnoj strani su od bala slame, a na južnoj i zapadnoj je Rič od koba napravio pravo umetničko delo. On je takođe napravio sve prozore i vrata u kući.
Liza i Rič svoje slobodno vreme provode u posetama brojnim britanskim festivalima i učenju svih zaiteresovanih tehnikama drvoreza.
Kuće od koba se mogu izgraditi sa malo novca, ali sa puno vremena i entuzijazma.
Ukoliko želite da sagradite jednu takvu kuću, Liza i Rič su dali par korisnih saveta. Kvalitet koba zavisi od grubosti peska, a pre početka gradnje mora se testirati kvalitet gline. Najjednostavnije je to uraditi na sledeći način. Pomešajte glinu i pesak u različitim proporcijama 3:1, 2:1, 3:2, 1:1, 2:3, 1:2 i 1:3. Svaku kombinaciju temeljno promešati i dodati samo toliko vode da se zrna drže zajedno. Od dobijene smese napraviti kompaktne kugle prečnika oko 6cm. Uzeti loptu izmedju palca i kažiprsta, a drugom rukom stiskati loptu pod pravim uglom. Lopta od idealne kombinacije materijala ne bi trebala da se savije više od 0.5cm. Zatim, svaku loptu treba ispustiti sa 1m visine. Ukoliko se razbije, znači da je presuva i sadrži više peska nego što je potrebno. Ukoliko se lopta deformiše, sadrži previše vode ili gline. Idealna kombinacija gline, peska i vode će održati prvobitni oblik bez obzira na spoljašnje uticaje.
Nakon što ste otkrili idealnu kombinaciju gline, peska i vode iste te materijale ćete mešati na veliko. Prvo se mešaju glina i pesak, a zatim dodaje voda malo po malo, da bi se sve grudvice razbile. Potom se dodaje slama sve dok smesa ne počne da izgleda kao čvrsta supstanca. Nije dobro ako je mekana, kao blato. I materijal za izgradnju kuće je spreman.
izvor: EkoKuce.com