Londonski zoološki vrt je pokrenuo potragu za ženkom Mangarahara ribe, ugrožene vrste od koje su ostala samo dva poznata primerka - ali su oba mužjaka.

Za Mangarahara cičli (Ptychochromis insolitus) ribu se veruje da je u potpunosti izumrla u prirodi kada je izgradnja brana na Mangarahara reci na Madagaskaru isušila sva njena prirodna staništa.

Jedina dva primerka za koje se zna se nalaze u Londonskom zoološkom vrtu, ali su oba muškog pola, pa je ova engleska ustanova krenula u potragu za ženskom jedinkom.

Stručnjaci nisu imali sreće da pronađu ženku u drugim zoološkim vrtovima širom sveta pa su sada uputili apel privatnim vlasnicima akvarijuma i kolekcionarima riba da se jave ukoliko poseduju ženku Mangarahara ribe.

Izvor: Blic

Priredila: Aleksandra Blitva III-4

Ekološko udruženje Avalon

Polazeći od namere da što pre nešto učinimo za prirodu oko nas odlučili smo da: svima obzanimo obližnja područja od značaja za ptice, obezbedimo preduslove za viši stepen zaštite okolnih prirodnih dobara, osnujemo manifestaciju posvećenu prirodi i o svemu tome snimimo film. Time se rukovodeći, Ekološko udruženje Avalon je realizovalo projekat „Od IBA područja ka Naturi 2000” u okviru šireg projekta pod nazivom: „Partnerske akcije za zaštitu biodiverziteta u regionu Zapadnog Balkana – podrška organizacijama i razvoj partnerstva kroz projekte” koji zajednički sprovode „Mladi istraživači Srbije”, „Sunce” iz Hrvatske i „Green Home” iz Crne Gore uz saradnju Svetskog fonda za prirodu - Dunavsko–karpatski program i uz podršku Evropske komisije.

Projekat Avalona se bavio problemom nedovoljne promovisanosti IBA područja, odnosno, Značajnih područja za ptice i evropske ekološke mreže Natura 2000, kao i boljom informisanošću javnosti o značaju ovih područja i neophodnosti promene odnosa prema njima.

Aktuelizovanje značaja IBA i Natura 2000 područja u javnosti, među stručnjacima i razvijanje koherentnosti ekoloških NVO-a uvereni smo ima puno širi i temeljniji uticaj na kvalitativnu promenu naše zajednice, kroz procese razotuđenja.

U tom cilju smo promovisali IBA područja, kontinuirano upoznavanje sa prirodnim vrednostima jugoistočnog Banata (Vršačkih planina, Deliblatske peščare, doline reke Karaš, Dunava) i ekološke mreže Natura 2000, kroz izradu plakata –IBA mapa, postavljanjem informativnih tabli na ulazu u IBA područje Vršačke planine i održavanjem manifestacije NATURA DAY na Dan zaštite životne sredine.

Izvor: avalon.org.rs

Priredila: Željana Jokić, III-2

Sove (lat. Strigidae) porodica su ptica iz reda sovovki.

Životni prostor

Šumske sove obitavaju na području srednje Europe u bjelogoričnim i miješanim šumama. Susrećemo ju i u parkovima, vrtovima, starim grobljima te u blizini čovjekovih prebivališta. Nemaju "uški".

Hrana i lov

Sove uglavnom love noću, pažljivo vrebaju svoj plijen a kada ga ugledaju gotovo nečujno se spuste i napadnu. Sovino perje je vrlo mekano, a posebno je prilagođeno perje na krilima koje na prednjem kraju imaju nazubljen rub. Sve to zajedno pomaže da sovin let bude potpuno nečujan te ju učini vještim lovcem. Ona čuje tako dobro da plijenov položaj može odrediti sluhom, tako da može loviti i u popunom mraku. Prehrana joj je raznolika, lovi male sisavce, ptice, vodozemce i kukce.

Razmnožavanje

Pare se u proljeće, i parovi ostaju zajedno cijeli život. Udvaranje započinje u veljači i iskazuje se glasnim lupanjem kljunom i tihim lepetanjem krilima. Prikladna mjesta za gniježđene ženka bira u dupljama starih stabla ili praznim gnijezdima drugih grabljivica. Ženka snese 2-5 jaja te sama sjedi na njima dok joj mužjak samo donosi hranu. Mali ptići nakon izleganja u gnijezdu ostaju pet tjedana i tek onda počinju polijetati. Kada postanu samostalni majka ih tjera iz gnijezda tako da moraju potražiti svoje vlastito područje.

Oči

Imaju krupne, izbuljene i okrugle oči na prednjoj strani glave koje im omogućavaju da dobro procjene udaljenost i brzinu plijena. Imaju 100 puta bolji vid od čovjeka. Oči sova su nepokretne, kao i u većine ptica, te moraju okretati glavu da bi preusmjerile pogled. Glavu mogu okrenuti i do 180°, dok se za neke tvrdi da mogu i do 270°.

Sove mogu gledati na jako velikim udaljenostima, posebno noću. S druge strane, ne mogu vidjeti ništa što je bliže od desetak centimetara.

Sluh

Dok druge ptice imaju, po pravilu, male okrugle slušne otvore, u sova su ti otvori vertikalno izduženi i gotovo dugi skoro koliko i sama glava. Međutim, slušni otvori im nisu smješteni simetrično - desni je malo iznad lijevog. Ta asimetrija je od vrste do vrste manje ili više izražena, ali postoji kod svih. Osim toga, mnoge sove imaju upadljiv „veo“ oko očiju od paperjastog vjenca koji usmjerava zvuk prema ušima. Zajedno sa pernatim ušima, taj veo im služi za pokazivanje raspoloženja i često su upadljive boje. Ulogu slušnih školjki igraju kratka i tvrda pera koja su smještena ispred i iza slušnog otvora i pomažu pri određivanju smjera zvuka. Iz istog razloga, sove imaju širu lubanju nego većina ptica.

Utjecaj sove na kulturu

U mnogim djelovima svijeta, sove su povezivane sa smrću i nesrećom, vjerojatno zbog njihovog noćnog života i karakterističnog hukanja. Međutim, u nekim djelovima svijeta sove su bile povezivane sa mudrošću i uspjehom, često prikazivane kao božji ljubimci.

U Starom Egiptu, lik sove se koristio za označavanje slova „m“. Ovaj hijeroglif je obično bio crtan tako da bi sova izgledala polomljenih nogu „da grabljivica ne bi oživjela“.

U Keniji, pripadnici plemena Kikuju su vjerovali da je sova znak smrti i da, ako čovjek vidi sovu, netko će umrijeti.

Među urođenicima američkih kontinenata (npr. u plemenu Hopi u SAD), sove su često bile povezivane sa zlom i vještičarenjem. Poput pera orla, religijsko posjedovanje pera sove je regulirano federalnim zakonom.

Civilizacije Asteka i Maya, kao i drugi urođenici Srednje Amerike, su sovu smatrali simbolom smrti i uništenja. Čak, astečki bog smrti, Miktlantekuhtli, je obično prikazivan u obliku sove. Na španjolskom jeziku postoji izreka "cuando el tecolote canta, el indio se muere" („kada sova zapjeva, Indijanac umre“). Reč „tecolote“ znači „sova“ i koristi se u nekim djelovima Meksika, iako je ispravna riječ za sovu u španjolskom jeziku „buho“. Pripadnici plemena Mohe u starom Peruu su obožavali sovu i često je slikali u umjetnosti.

U japanskoj kulturi, na sove se gledalo kao na negativne ili pozitivne pojave. Ponekad su predstavljale božanske glasnike, dok su tipične i rogate sove predstavljale đavolske simbole.

U indijskoj kulturi, bijela sova se smatra ljubimcem Lakšmi, boginje bogatstva, i stoga se smatra vjesnikom uspeha. Tu sova, kao simbol mudrosti, predstavlja i sastavni dio grba indijske Vojne akademije. U kolokvijalnoj upotrebi, međutim, taj se simbol često koristi da označi glupost.

U grčkoj mitologiji, sove su obično povezivane sa boginjom Atenom, boginjom pticom, koja se povezivala sa mudrošću, umjetnošću i raznim sposobnostima i, posljedično, i sove su povezivane sa mudrošću. Nezvanično, sove predstavljaju maskotu Mense.

Atenski novac, iskovan poslije 449. prije n.e. sa likom boginje Atene na prednjoj strani i predstavom sove na reversu.

Rimljani, pored toga što su nasljedili grčka vjerovanja u vezi sa sovama, su ih povezivali i sa smrću. Zbog toga, sova je predstavljala loš znak.

Poput toga, u rumunjskoj kulturi, žalosni huk sove je značio predskazanje smrti nekog u blizini. U Finskoj sova, paradoksalno, predstavlja i znak mudrosti i znak gluposti (vjerojatno zbog svoje izbuljenosti).

Izvor: wikipedia.org

Priredila: Doriana Dražila, II-1

Oči u oči sa ugroženim životinjama

Pogledajte polarnog medveda u oči i onda uradite nešto za majčicu prirodu. Doduše ovaj polarni medved je napravljen od leda a najbolji ortak mu je pingvin ali nema veze. Koncept je napravio japanski dizajner Atsuhiro Hayashi, a pored pingvina i medveda tu je i santa leda koja se polako otapa. Da li postoji bolja motivacija da ugasite svetlo, kupite štedljive sijalice i nabavite mali gradski auto? NE! Čak možete i da ih poručite, ali samo ako znate japanski.

Izvor: Domino magazin

Više od osam hiljada naučnika, članova Međunarodnih organizacija za zaštitu životne sredine, objavile su na današnjem Globalnom ekološkom forumu na južnokorejskom ostrvu Gedžu spisak životinja, biljaka i gljiva koji će u skorijoj budućnosti nestati sa lica Zemlje.

Ugrožene vrste žive u 48 zemalja širom sveta, a kako navode stručnajci iz Međunarodnog udruženja za očuvanje prirode i Londonskog zoološkog društva, njihov nestanak je moguće sprečiti ukoliko se hitno preuzmu odgovarajuće mere.

Među rizičnim vrstama, nalaze se i žuta riba kreketuša, amsterdamski albatros, tarzanski kameleon, patuljasta šljuka vrste eurynorhyncus pygmeus, vrsta monotreme "zaglossus attenboroughi", nazvana po čuvenom prirodnjaku Dejvidu Atenborouu...

Pet najugroženijih vrsta:

1. Manakin ptica

Manakin ptica spada u jednu od najugroženijih vrsta, jedino joj prija boravak u južoameričkim tropskim šumama.

Mesto staništa: Brazil

Broj preživelih primeraka: 779

2. Sumatranski nosorog

Sumatranski nosorog je zbog uništavanja njegovog prirodnog staništa označen kao kritično ugrožena vrsta. Opstaje samo u delu Malajskog arhipelaga.

Mesto staništa: Malezija i Indonezija

Broj preživelih primeraka: 250

3. Pigmejski lenjivac

Među ugroženim vrstama nalazi se i pigmejski trozubi lenjivac koji je nastanjen na ostrvu Eskudo de Veraguas, 16 kilometara udaljenom od Paname.

Mesto staništa: Panama

Broj preživelih primeraka: 500

4. Scolopacidae

Na vrhu liste nalazi se šumska ptica scolopacidae, na engleskom poznata kao "sendpajper" (sandpiper), koja živi u Rusiji. Trenutno postoji samo 100 parova ovih ptica, a njihov broj se svake godine smanji za četvrtinu.

Mesto staništa: Rusija, Bangladeš, Burma

Broj preživelih primeraka: 200

5. Majmun prćastog nosa

Iako je ova vrsta majmuna nova za naučnike, lako je prepoznatljiva. Stanovnici Azije tvrde da je majmune veoma lako naći, naročito kada pada kiša zato što majmuni imaju problema sa ovom vrstom padavina, koja im pada pravo u kratki nos, što izaziva kijanje.

Mesto staništa: Vijetnam

Broj preživelih primeraka: 200