Ne postoje nikakvi socijalni, niti ekonomski razlozi zbog kojih bi trebalo nastaviti sa podsticanjem izgradnje MHE.
Ministarstvo rudarstva i energetike je objavilo da je prestala da važi Uredba o podsticajnim merama za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora. WWF Adria, smatra da je to prilika da Vlada Republike Srbije iz buduće legislative isključi podsticaje za male hidroelektrane. Na štetnost MHE već godinama upozoravaju stručnjaci, organizacije civilnog društva i lokalne inicijative širom Srbije.
Prema analizi socio-ekonomske opravdanosti podsticajnih mera za male hidroelektrane, koju je uradio ekonomski stručnjak Damir Miljević, ne postoje nikakvi socijalni, niti ekonomski razlozi zbog kojih bi trebalo nastaviti sa podsticanjem izgradnje malih hidroelektrana.
U 85 postojećih malih hidroelektrana u Srbiji proizvodi se svega 0,76% ukupno proizvedene struje na nacionalnom nivou. U studiji se navodi da je zastupljenost struje proizvedene u 85 postojećih MHE u Srbiji svega 0,76% od ukupno proizvedene struje u 2018. godini. Iako je Srbija uložila značajne napore u izmene zakona i osigurala ceo niz podsticaja za proizvodnju električne energije u malim hidroelektranama, neće dostići ciljeve definisane Strategijom razvoja energetike do 2020. godine. U studiji se navodi da je izabrani model i način podsticanja proizvodnje iz obnovljivih izvora energije bio neefikasan. Te da je proizvodnja iz energije sunca i vetra bila ograničena godišnjim kvotama, za razliku od proizvodnje iz MHE.“
Postavlja se pitanje za koga je osmišljen ovakav sistem podsticaja? Podaci iz studije ukazuju na to da MHE nemaju značajnu ulogu, niti mogu doprineti razvoju elektroenergetskog sistema Srbije. Istovremeno, imaju veoma štetan uticaj na prirodu i biodiverzitet u odnosu na ostale obnovljive izvore energije. Analiza pokazuje kako su podsticajne otkupne cene u Srbiji daleko veće od tržišnih, po kojima se električna energija može kupiti na berzama. Ukoliko su podsticajne otkupne cene veće od tržišnih cena za 91% do čak 2,7 puta, postavlja se ozbiljno pitanje racionalnosti odluka Vlade da po ovim cenama vrši otkup električne energije iz mHE. Po ovome, ekonomski bi racionalnije bilo kupiti tu električnu energiju na slobodnom tržištu. Uz sve navedeno, jasno je da društvena korist od struje proizvedene u malim hidroelektranama nije velika. Štaviše, kada se podvuče crta, postojeći model podsticaja donosi gubitke za celo društvo. Građani Srbije prema ovom modelu su gubitnici, a dobitnici su investitori u male hidroelektrane i finansijske ustanove koje su omogućile sredstva za njihovu izgradnju. Oni ne snose nikakav finansijski rizik, jer im država garantuje otkupnu cenu struje u razdoblju od 12 godina.
Društvena korist od struje proizvedene u MHE nije velika. ,,S obzirom na to koju štetu mHE čine građanima i nepopravljive posledice koje imaju na prirodu i biodiverzitet, potrebno je trajno ukinuti postojeći model podsticaja električne energije proizvedene u malim hidroelektranama. sve buduće podsticaje treba usmeriti prema drugim obnovljivim izvorima energije, poput sunca i vetra”, poručuje Igor Vejnović iz organizacije Bankwatch.
Inicijativa nastavlja se na otvoreno pismo koje su organizacije civilnog društva krajem prošle godine uputile premijerki Ani Brnabić, a na koju do danas iz Vlade nije stigao odgovor. U njemu se poziva na izmene propisa i isključivanje MHE iz sistema podsticaja, te formiranje radne grupe koja bi bila uključena u pripremu izmena Zakona o energetici Republike Srbije.
„Vreme je da Vlada prihvati činjenice i zaustavi štetne propise kada su u pitanju male hidroelektrane. Svedoci smo sistemske devastacije prirode i reka širom Srbije, a sve u korist malog broja pojedinaca i finansijskih institucija. WWF je pokrenuo kampanju za zaustavljanje sistema podsticaja u Srbiji, kako bi se stalo na kraj ekocidu. Svi imamo pravo na očuvanu prirodu i zdravu životnu sredinu. Međutim, sistematski se uništavaju naši prirodni resursi kojima se malo koja zemlja u Evropi može pohvaliti“, zaključuje Nataša Milivojević iz WWF Adrije.
Izvor: WWF Adria
Tim projekta "Podrška malim i srednjim preduzećima razvojem infrastrukture elektronskog poslovanja u Županiji Timiš i susednom srpskom okrugu" danas je raspisao Javni poziv za prikupljanje ponuda za posao "Uredjenje terena i izgradnja puta" u Biznis Inkubator Centru.
Opština Vršac namerava da dodeli ugovor o radu za uređenje terena i izgradnju puta u okolini Biznis Inkubator Centra u Vršcu, uz finansijsku pomoć IPA programa prekogranične saradnje Rumunija -Srbija. Tenderska dokumentacija je objavljena na sajtu Opštine Vršac i dostupna za preuzimanje i pregled na www.vrsac.com.
Rok za dostavljanje ponuda je 29. januar 2015. u 10 časova po lokalnom vremenu. Moguće dodatne informacije ili pojašnjenja/pitanja biće objavljeni na sajtu Opštine Vršac.
Opština Vršac i ADETIM iz Temišvara (Agentia de Dezvoltare Economico-Sociala Timis), sprovode projekat vredan 1.791.152 evra "Podrška malim i srednjim preduzećima razvojem infrastrukture elektronskog poslovanja u Županiji Timiš i susednom srpskom okrugu". Projekat se sprovodi u okviru IPA programa prekogranične saradnje Rumunija - Srbija.
Opština Vršac će, u sklopu Tehnološkog parka, izgradi Biznis Inkubator Centar (BIC). Od 1.000m2 starog skladišnog prostora, u vlasništvu Opštine Vršac, napraviće se novih 8 proizvodnih modula (od 60 do 150 m2). Omogućiće se poslovni proces podrške koji će ubrzati uspešan razvoj start-up i već afirmisanih kompanija, pružajući preduzetnicima niz ciljanih sredstava i usluga. Glavni cilj je proizvesti uspešne firme, koje će, kada napuste program, biti finansijski održive i samostalne.
Ministarstvo energetike, razvoja i zaštite životne sredine i Kancelarija za saradnju sa civilnim društvom pozivaju organizacije civilnog društva koje deluju u oblasti zaštite životne sredine da se prijave za učešće na konsultativnom sastanku koji je zakazan za ponedeljak, 14. oktobar 2013. godine u Beogradu sa početkom u 11:00 časova, u Palati Srbija, sala Beograd (centralni ulaz), Bulevar Mihajla Pupina 2.
Pozivaju se udruženja i druge OCD koje se aktivno bave pitanjima zaštite životne sredine da se najkasnije do srede, 09. oktobra 2013. godine, prijave za učešće na ovom skupu na i-mejl adresu: Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli., ili na broj telefona: 011/311-3859.
Napomena: Zbog ograničenog broja mesta u sali mole se organizacije civilnog društva da prijave samo jednog predstavnika za prisustvo. Putni troškovi za učesnike neće biti pokriveni.
Vest je preuzeta sa sajta Kancelarije za saradnju sa civilnim društvom Vlade Republike Srbije http://civilnodrustvo.gov.rs/