Montaža, montaža, montaža! Ceo život je jedna velika montaža :)
Email: office@vila.rs
Website: www.vila.rs
Nakon mesec dana rada uspešno je završeno snimanje svih planiranih epizoda republičkog projekta pod nazivom „Zaboravljene dečje igre“. U igrama je učestvovalo 133 učenika iz 10 osnovnih škola opštine Vršac i ŠOS „Jelena Varjaški“ Vršac, 14 nastavnika i 5 članova projektnog tima. Svi učesnici, sa kojima je prethodno dogovorena pripremna aktivnost, su se krajnje odgovorno odnosili prema projektu i dogovorenim zadacima, čime su na najbolji mogući način, svojom aktivnošću, prezentovali njihovu školu. Odabrani nastavnici i učitelji od strane škole su napravili kvalitetne pripreme po kojima se odvijala dogovorena igra i uspešno su sarađivali sa animatorom igara i ostalim članovima projektnog tima.
Pored odobrenih sredstava od strane Ministarstva za kulturu i informisanje Republike Srbije, pomoć je pružila i kompanija Swiisslion Takovo – Vršac sa njihovim proizvodima, kojoj se i ovim putem zahvaljujemo. Svim učesnicima igara date su na poklon majice sa logom igara kojom se promoviše sport u prirodi i zdravlje deteta.
Nakon montaže emisija, biće urađeni DVD sa prikazom celog serijala igara koji će se emitovati krajem kalendarske godine na 8 regionalnih TV centara i tri Internet portala.
AVP „Vila“ Vršac, zajedno sa projektnim timom, zahvaljuje se na saradnji i učešću učenika i nastavnika osnovnih škola u otežanim uslovima izvođenja nastave zbog mogućih rizika od pandemije virusa. Sve to cenimo kao veliko razumevanje uloge prosvetnih radnika koji su, pored redovnih radnih obaveza, izašli u susret da pomognu u ovom projektu.
Snimanje emisija republičkog projekta pod nazivom „Zaboravljene dečje igre“ počinje 20. septembra, a završava se 20. oktobra 2021. godine. Pre toga urađene su detaljne pripreme sa predstavnicima svih osnovnih škola grada Vršca, tako da je planirano da se snimanje različitih dečjih igara izvede na 11 lokacija, uglavnom u prirodnom ambijentu, uz pomoć nastavnika i članova projektnog tima.
Dogovoreno je da neposredne pripremne aktivnosti urade učitelji razredne nastave u četvrtom razredu sa odabranim brojem učenika, što zavisi od prirode igara. Odabrane su popularne dečje igre sa ciljem da se i na ovaj način učenici izvedu u prirodu sa što više druženja i učenja kroz igru i zabavu. Svakom učesniku i njihovom učitelju daje se na poklon majica sa odštampanim logom igara ( „Zaboravljene dečje igre“ ), a kao sponzor ovog zanimljivog projekta je, kao uvek do sada, kada se radi o deci, “Swisslion” Vršac sa odabranim proizvodima iz njihovog proizvodnog programa. Zahvaljujemo se kompaniji „Swisslion - Takovo” na dugogodišnjoj podršci.
Igre počinju u Osnovnoj školi „Olga Petrov Radišić“, a završavaju se u školi „Vuk Karadžić“, nakon čega sledi jednomesečna montaža pribavljenog audio-video materijala i njegovo pakovanje u digitalni zapis sa 11 emisija u trajanju od 10 – 12 minuta. Javno publikovanje planirano je na osam regionalnih TV centara u Srbiji i na tri Internet portala. Premijerno emitovanje planirano je na kraju kalendarske godine, a sve igre će biti zabeležene kao vredan AV materijal na DVD koji se dostavlja svim školama.
Nosilac projekta je AVP „Vila“ Vršac sa pet članova projektnog tima , 125 učenika, među kojima su i učenici ŠOSO „Jelena Varjaški“ Vršac sa najviše učesnika. Posebno pripremljene časove izvodi 12 nastavnika koje su odabrale škole, učesnice projekta koji je odobren rešenjem Ministarstva za kulturu i informisanje Republike Srbije, broj: 401-01-277/2011-04 od 05.05.2021. godine. Urađeni filmovi, kao obrazovno-zabavni sadržaj, će biti prilagođeni deci i odraslima sa posebnim potrebama, tako što će biti titlovani na srpski jezik, a veoma izgledno za jednu školu i na rumunskom jeziku.
U svakoj igri će biti evocirana uspomena jednog starijeg sugrađanina koji će izvršiti komparaciju dečjih igara nekada i danas, kada su savremene tehnologije dovele do drastičnih promena u načinu života i ponašanja dece. O dečjim igrama će u kontinuitetu, kroz sve snimljene emisije, govoriti i etnolog Gradskog muzeja Vršac, što projektu daje poseban naučno-istraživački značaj i kvalifikaciju.
Ne postoje nikakvi socijalni, niti ekonomski razlozi zbog kojih bi trebalo nastaviti sa podsticanjem izgradnje MHE.
Ministarstvo rudarstva i energetike je objavilo da je prestala da važi Uredba o podsticajnim merama za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora. WWF Adria, smatra da je to prilika da Vlada Republike Srbije iz buduće legislative isključi podsticaje za male hidroelektrane. Na štetnost MHE već godinama upozoravaju stručnjaci, organizacije civilnog društva i lokalne inicijative širom Srbije.
Prema analizi socio-ekonomske opravdanosti podsticajnih mera za male hidroelektrane, koju je uradio ekonomski stručnjak Damir Miljević, ne postoje nikakvi socijalni, niti ekonomski razlozi zbog kojih bi trebalo nastaviti sa podsticanjem izgradnje malih hidroelektrana.
U 85 postojećih malih hidroelektrana u Srbiji proizvodi se svega 0,76% ukupno proizvedene struje na nacionalnom nivou. U studiji se navodi da je zastupljenost struje proizvedene u 85 postojećih MHE u Srbiji svega 0,76% od ukupno proizvedene struje u 2018. godini. Iako je Srbija uložila značajne napore u izmene zakona i osigurala ceo niz podsticaja za proizvodnju električne energije u malim hidroelektranama, neće dostići ciljeve definisane Strategijom razvoja energetike do 2020. godine. U studiji se navodi da je izabrani model i način podsticanja proizvodnje iz obnovljivih izvora energije bio neefikasan. Te da je proizvodnja iz energije sunca i vetra bila ograničena godišnjim kvotama, za razliku od proizvodnje iz MHE.“
Postavlja se pitanje za koga je osmišljen ovakav sistem podsticaja? Podaci iz studije ukazuju na to da MHE nemaju značajnu ulogu, niti mogu doprineti razvoju elektroenergetskog sistema Srbije. Istovremeno, imaju veoma štetan uticaj na prirodu i biodiverzitet u odnosu na ostale obnovljive izvore energije. Analiza pokazuje kako su podsticajne otkupne cene u Srbiji daleko veće od tržišnih, po kojima se električna energija može kupiti na berzama. Ukoliko su podsticajne otkupne cene veće od tržišnih cena za 91% do čak 2,7 puta, postavlja se ozbiljno pitanje racionalnosti odluka Vlade da po ovim cenama vrši otkup električne energije iz mHE. Po ovome, ekonomski bi racionalnije bilo kupiti tu električnu energiju na slobodnom tržištu. Uz sve navedeno, jasno je da društvena korist od struje proizvedene u malim hidroelektranama nije velika. Štaviše, kada se podvuče crta, postojeći model podsticaja donosi gubitke za celo društvo. Građani Srbije prema ovom modelu su gubitnici, a dobitnici su investitori u male hidroelektrane i finansijske ustanove koje su omogućile sredstva za njihovu izgradnju. Oni ne snose nikakav finansijski rizik, jer im država garantuje otkupnu cenu struje u razdoblju od 12 godina.
Društvena korist od struje proizvedene u MHE nije velika. ,,S obzirom na to koju štetu mHE čine građanima i nepopravljive posledice koje imaju na prirodu i biodiverzitet, potrebno je trajno ukinuti postojeći model podsticaja električne energije proizvedene u malim hidroelektranama. sve buduće podsticaje treba usmeriti prema drugim obnovljivim izvorima energije, poput sunca i vetra”, poručuje Igor Vejnović iz organizacije Bankwatch.
Inicijativa nastavlja se na otvoreno pismo koje su organizacije civilnog društva krajem prošle godine uputile premijerki Ani Brnabić, a na koju do danas iz Vlade nije stigao odgovor. U njemu se poziva na izmene propisa i isključivanje MHE iz sistema podsticaja, te formiranje radne grupe koja bi bila uključena u pripremu izmena Zakona o energetici Republike Srbije.
„Vreme je da Vlada prihvati činjenice i zaustavi štetne propise kada su u pitanju male hidroelektrane. Svedoci smo sistemske devastacije prirode i reka širom Srbije, a sve u korist malog broja pojedinaca i finansijskih institucija. WWF je pokrenuo kampanju za zaustavljanje sistema podsticaja u Srbiji, kako bi se stalo na kraj ekocidu. Svi imamo pravo na očuvanu prirodu i zdravu životnu sredinu. Međutim, sistematski se uništavaju naši prirodni resursi kojima se malo koja zemlja u Evropi može pohvaliti“, zaključuje Nataša Milivojević iz WWF Adrije.
Izvor: WWF Adria