Cena gasa u Vršcu od 1. decembra biće niža za 3,6 odsto, što je pojeftinjenje po kubiku za oko dinar i po. Domaćinstva koja se greju na gas mogu ove zime da očekuju nešto manje račune.
U Srbiji se od 1. septembra ove godine plaća realna cena gasa po metodologiji o javnom snabdevanju, koju primenjuje Agencija za energetiku. Najavljeno pojeftinjenje je rezultat pada vrednosti dolara. Kako kažu u Srbijagasu sada tržište uređuje cenu gasa i kada padaju troškovi ovaj energent pojeftinjuje.
Stevica Deđanski, rukovodilac grejnog tela u DP "Drugi Oktobar" Vršac, kaže da je cena gasa inače velika i svaki mesec predstavlja udar na budžet, te da svako pojeftinjenje treba pozdraviti.
- Možda će gas još pojeftiniti, što bi moglo da podstakne veći broj potrošača da svoje obaveze izmiruju na vreme, kako bi sistem dobro funkcionisao, rekao je Deđanski.
Izvor: eVrsac
Ekostar Pak je privredno društvo koje posluje u skladu sa načelom održivog razvoja, a sa osnovnim ciljem smanjenja količine ambalažnog otpada u životnoj sredini, očuvanja prirodnih resursa i uspostavljanje optimalnog sistema upravljanja ambalažom i ambalažnim otpadom.
Od strane Ministarstva životne sredine i prostornog planiranja Republike Srbije Ekostar Pak je ovlašćen da kao Operater sistema upravljanja ambalažnim otpadom, u ime privrednih subjekata, organizuje prikupljanje i reciklažu ambalažnog otpada. Kao neprofitna organizacija, u obavezi je da prikupljena sredstva ulaže u razvoj sistema upravljanja ambalažnim otpadom na celoj teritoriji Republike Srbije.
Ekostar Pak deluje po principu efikasnosti, ekonomičnosti i ekološke održivosti, sklapajući ugovore sa svojim klijentima/kompanijama, kojima na taj način obezbeđuje ispunjenje Nacionalnih ciljeva, a zajednici čistiju i zdraviju životnu sredinu.
Ekostar Pak je otvoreno društvo, čiji su osnivači Fabrika Kartona Umka, Fabrika Hartije Beograd, Avala Ada, Brzan plast, Jaffa i Beohemija
Nacionalni ciljevi:
Po usvajanju Zakona o upravljanju otpadom i Zakona o ambalaži i ambalažnom otpadu država Srbija je postavila nacionalne ciljeve i donela plan smanjenja ambalažnog otpada za petogodišnji period 2010-2014 god. Nacionalni ciljevi se odnose na ponovno iskorišćenje i reciklažu 5 vrsta ambalažnog otpada: papir/karton, plastika, staklo, metal i drvo.
Naš cilj: Uspešno upravljanje efikasno održivim sistemom za prikupljanje, reciklažu i preradu ambalažnog otpada koji generišu domaćinstva, komercijalni objekti i industrija. Pružanje svim klijentima ekonomski prihvatljivo i dugoročno rešenje za postizanje ponovne upotrebe i reciklaže ambalažnog otpada u skladu sa postavljenim nacionalnim ciljevima. Smanjenje količine plasiranog ukupnog otpada u cilju zaštite životne sredine.
Misija i uloga: Misija privrednog društva je da uspostavi i razvije sistem upravljanja ambalažnim otpadom na teritoriji Republike Srbije.
Četvrti međunarodni Festival zelene kulture Green Fest održaće se u Domu omladine Beograda od 13. do 15. novembra, najavili su organizatori - Centar za unapređenje životne sredine.
Cilj Green Festa, kao manifestacije posvećene ekologiji i zaštiti životne sredine, jeste da kroz obrazovne, umetničke i angažovane programe i proizvode podstakne kulturu življenja u skladu sa "zelenim" vrednostima, navodi se u saopštenju.
Organizatori navode da će posetioci festivala biti u prilici da pogledaju filmove koji su svojim kontroverznim karakterom i snažnim ekološkim porukama uzburkali festivalsku publiku širom sveta.
U revijalnom delu biće prikazan film "GMO OMG", reditelja Džeremija Sejferta, koji u ovom dokumentarcu istražuje kako će gubitak različitih vrsta semena i genetska promena hrane, kao jedan od najvećih eksperimenata današnjice, uticati na njegovu decu, kvalitet hrane i slobodu izbora širom sveta.
U nagrađenom filmu "Bačeni u đubre", autorka Kandide Brejdi, otkriva se šta se dešava sa milijardama tona otpada na plaži pored drevnog libanskog grada Sidona iza koje su planine medicinskog otpada, smeća, toksičnih tečnosti i uginulih životinja.
Umetničko ostvarenje za koji se veruje da će prikupiti najviše simpatija publike jeste film "Crna riba" rediteljke Gabriele Kaupertvajt , koji predstavlja svojevrstan nastavak Oskarom nagrađenog filma "Zaliv".
Iza zabave u morskom parku SeaWorld Entertainment u kome delfini i kitovi zabavljaju publiku, leži tragična priča o kitu ubici Tilikumu i njegovim žrtvama.
I ove godine Green Fest i kompanija Vip mobile organizuju konkurs za najbolji kratki ekološki film snimljen mobilnim telefonom na temu "Pronađi inspiraciju za ekomotivaciju".
Želja organizatora je da se afirmiše amatersko filmsko stvaralaštvo u oblasti zaštite životne sredine i neguje građanski aktivizam koji ima za cilj promenu ekološke svesti kod naših sugrađana.
Svi koji žele da svoje filmske eko ideje predstave široj javnosti, mogu da se prijave na konkurs za najbolji film snimljen mobilnim telefonom koji traje do 11. novembra na zvaničnoj internet stranici festivala, www.greenfest.rs, kao i na portalu www.vipekomotivacija.rs.
Ulaz na festival biće besplatan.
Izvor: B92
Godišnji izveštaj o stanju kvaliteta vazduha u Republici Srbiji 2012. godine predstavlja jedan od rezultata višegodišnjih aktivnosti Agencije na uspostavljanju operativnog sistema za automatski monitoring kvaliteta vazduha u Republici Srbiji. Takođe, izveštaj predstavlja najočigledniji i najpraktičniji primer implementacije odredaba Zakona o zaštiti vazduha ("Sl. gl. RS" br.36/09) u delu monitoringa i izveštavanja.
Izveštaj sadrži, saglasno postojećoj važećoj regulativi, jedine zvanične ocene stanja kvaliteta vazduha u Republici Srbiji saglasno čl. 21 Zakona o zaštiti vazduha, Uredbi o uslovima za monitoring i zahtevima kvaliteta vazduha ("Sl. gl. RS" br.11/10 i 75/10), Uredbi o utvrđivanju programa kontrole kvaliteta vazduha u državnoj mreži ("Sl. gl. RS" br. 58/11) i Uredbi o utvrđivanju zona i aglomeracija ("Sl. gl. RS" br. 58/11, 98/12 ).
Izvor: Agencija za zaštitu životne sredine http://www.sepa.gov.rs/index.php
Ministarka energetike, razvoja i zaštite životne sredine prof. dr Zorana Mihajlović pustila je danas u rad novu fotonaponsku elektranu na krovu zgrade Instituta “Mihajlo Pupin” u Beogradu.
Ova elektrana ima 180 solarnih panela ukupne snage od 50 kW i u potpunosti je realizovana sredstvima i radom stručnjaka Instituta.
Ministarka Mihajlović je na svečanom otvaranju istakla da je ovaj energetski objekat plod domaće pameti i obećala Institutu, koji je zbog svojih naučnih i stručnih rezultata poznat ne samo u Srbiji, već i na Balkanu, podršku Ministarstva u daljem radu.
Odgovarajući na pitanja novinara, ministar Mihajlović je odbacila proizvoljne i ničim potkrepljene optužbe koje su se pojavile u pojedinim medijima, a prema kojima ona opstruira dogovore predsednika Srbije i Rusije i početak izgradnje gasovoda „Južni tok“.
"To je pokušaj da se napravi neka nepostojeća napetost i da se destablizuju odnosi, bez ijednog argumenta. Moja je obaveza da, kao član Vlade, štitim tu Vladu i interese građana Srbije", naglasila je ona.
Ministarka Mihajlović je ocenila da je možda reč o pokušaju da se u centar priče stavi nešto što ne postoji, a da se skloni ono što jeste važno, a to su ekonomske mere vlade, reformisanje “Srbijagasa” i ostali problemi.
"Za mene su najvažnije činjenice. Ovo ministarstvo i ova vlada su za godinu i po uradili više za “Južni tok”, nego ijedna prethodna vlada", istakla je ona.
Ministarka je najavila da će u dijalogu sa ruskim investitorom biti unapređen dokument Vlade Srbije o planovima i strategiji razvoja NIS-a, usvojen 9. avgusta i negirala da postojeći vladin dokument ugrožava razvoj i primenu biznis plana NIS-a do 2015. godine.
"Mislim da se možda i namerno pravi mnogo veća priča i pokušava stvoriti konflikt koji ne postoji", istakla je ministarka Mihajlović i podsetila na činjenicu da država Srbija ima 29 odsto vlasništva u NIS-u i da želi da se "sa dužnom pažnjom" odnosi prema udelu u tom preduzeću.
”Vlada Srbije to radi na način da svako ko u ime države zastupa kapital Srbije u NIS-u, o tome vodi računa, navela je ministarka Mihajlović i naglasila da je interes Srbije da NIS radi, da bude profitabilan, da se širi, proširuje rafinerijsku preradu i da bude još bolja kompanija nego sada. "Mislim da to ne može nikome biti problem", zaključila je ona.
Izvor: merz.gov.rs
Republika Srbija je nominovala svoj deo teritorije za UNESCO prekogranični rezervat biosfere „Mura-Drava-Dunav”. Zajednička inicijativa WWF-Svetskog fonda za prirodu i EuroNatura za očuvanje „Evropskog Amazona“, kojom se uspostavlja UNESCO prekogranični rezervat biosfere „Mura-Drava-Dunav”, predstavlja prvo zaštićeno područje u svetu koje deli i kojim zajednički upravlja pet zemalja - Srbija, Hrvatska, Mađarska, Slovenija i Austrija.
Ova zajednička „zelena vizija” ostvariće se uspostavljanjem najvećeg evropskog zaštićenog područja. Uključujući delove od Srbije do Austrije obuhvatiće prostor od 800.000 hektara. Prekogranični rezervat biosfere „Mura-Drava-Dunav” biće prvi u svetu u pet zemalja, predstavlja simbol regionalne saradnje i održivog razvoja i odličan je primer inicijative koja povezuje zaštitu biodiverziteta i kulturnog nasleđa. Pokrajinski zavod za zaštitu prirode, u saradnji sa WWF-om, radio je na pripremi nominacionog formulara dve godine. U proces su bile uključene sve zainteresovane strane, posebno upravljači zaštićenih područja i lokalne uprave.
„Izuzetno mi je drago da će veliko plavno područje na severozapadu Vojvodine, koje predstavlja jednu od najočuvanijih ritsko-močvarnih celina na celom toku Dunava postati deo prekograničnog rezervata biosfere “Mura-Drava-Dunav”. Ovaj zadivljujući rečni predeo područje je izuzetne biološke raznovrsnosti i centar retkih prirodnih staništa kao što su velike plavne šume, rečne ade, šljunkovite i peščane obale, rečni rukavci i mrtvaje. Pored toga, odlikuje se kulturnom baštinom koja je dokaz žive prošlosti brojnih naroda i kultura,“ izjavila je Duška Dimović, direktorka programa WWF u Srbiji.
"Prekogranični rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav je od izuzetnog značaja za Srbiju i za ceo region Jugoistočne Evrope. Smatramo da predstavlja odličan podsticaj za nastavak regionalne saradnje u oblasti zaštite prirode. Nadamo se da će nominacija naše zemlje biti pozitivno ocenjena tokom sledećeg zasedanja Međunrodnog Koordinacionog Saveta MAB programa i da će ovaj postor postati deo mreže rezervata biosfere koji čini 621 područje u 117 zemalja sveta. Osim regionalnog značaja, nominacija je takođe i dobar primer kako očuvanje prirode može da zbliži države," rekla je Jasna Zrnović, generalni sekretar Komisije Republike Srbije sa saradnju sa UNESCO-om.
U okviru „Evropskog Amazona“ u Srbiji koji se prostire na teritoriji pet opština - Sombor, Apatin, Odžaci, Bač i Bačka Palanka, na površini od 176.635 ha, nalaze se četri zaštićena područja, među kojima su izuzetno vredni Specijalni rezervati prirode „Gornje Podunavlje“ i „Karađorđevo“. Kao jedni od najznačajnijih retkih vrsta životinja ovog područja ističu se orao belorepan, crna roda, patka njorka, divlja mačka, vidra, jazavac, kao i najveća populacija evropskog jelena u Srbiji.
Izvor: WWF Srbija
Energetska zajednica Jugoistočne Evrope usvojila je listu od 35 važnih projekata, od kojih je gotovo svaki treći srpski, a ukupna vrednost investicija je 30 milijardi evra. Srpska energetika beleži rast, pre svega u naftnom sektoru, a NIS svoje poslovanje širi na region.
Ministarski savet Energetske zajednice Jugoistočne Evrope, koji zemlje regiona u sektoru energetike priprema za članstvo u Evropsku uniju, usvojio je Regionalnu energetsku strategiju. Od 35 projekata, skoro svaki treći je srpski, a ukupna vrednost investicija je 30 milijardi evra. Ministarskom savetu u Beogradu predsedavao je evropski komesar za energetiku Ginter Etinger.
I pored krize, srpska energetika beleži rast, najveće investicije su u naftnom sektoru, a Naftna industrija Srbije poslovanje je već proširila na ceo region. Otuda ne čudi to što je premijer s evropskim komesarom najpre obišao pančevačku Rafineriju.
"Koliko sam video, NIS ima savremenu tehnologiju koja će i Srbiju učiniti partnerom i razvijenom energetskom zemljom. Ovo je situacija u kojoj svi dobijaju, a razvoj NIS-a uticaće i na razvoj srpskog i regionalnog tržišta", rekao je Ginter Etinger, evropski komesar za energetiku.
Premijer Ivica Dačić ističe da je za Srbiju na evropskom putu veoma važno zajedničko planiranje s Evropskom komisijom i energetskim partnerima u zemlji.
Međutim, Dačić ističe da zemlja mora da vodi računa kako se zadužuje i da moraju da se biraju projekti koji su nacionalni prioritet.
"Ta naša želja da se ne zadužujemo, u smislu da briga naša pređe na neku buduću vladu, a da mi zadužimo zemlju da ona ne može da opstane. To ne podrazumeva to da projekti budu odloženi ili ukinuti. To podrazumeva da se napregnemo i nađemo druge načine finansiranja kao što je partnerstvo javnog i privatnog sektora kao što su koncesije", objasnio je Dačić.
Ceo region suočava se s nedostatkom energije, pa je neophodna izgradnja proizvodnih kapaciteteta, i to za čistiju energiju po prihvatljivim cenama. Zemlje regiona predložile su 100 projekata, ali je prihvaćena trećina. Računa se na 5.000 novih megavata struje, od čega će nešto više od polovine proizvoditi naša zemlja.
"To je za Srbiju važno, jer se Srbija nalazi u centru regiona i svoj položaj u tom smislu treba da koristi. Od 14 projekata koji se tiču elektroenergetike, sedam je upravo srpskih. Druga vrlo važna odluka tiče se usvajanja direktive o postepenom sklanjanju termokapaciteta", objašnjava Zorana Mihajlović, ministarka energetike.
Ginter Etinger, evropski komesar za energetiku, ističe da je lista koju je sačinila Srbija usvojena uz odobrenje Evropske komisije.
"Projekti će stimulisati ulaganja koja su dobra za nacionalna tržišta, ali i za povezivanje tržišta u regionu, što će podići energetsku bezbednost", objašnjava Etinger.
Inače, naša zemlja je jedan od osnivača Energetske zajednice Jugoistočne Evrope, i ove godine predsedava toj organizaciji.
Izvor: Radio Televizija Srbije
22. oktobra u Medija centru, četiri organizacije civilnog društva iz regiona predstavile su izveštaj baziran na sprovedenom istraživanju u kojem su se zapitale koliki su zdravstveni troškovi upotrebe uglja u proizvodnji energije, koji se mogu izbeći i tim povodom izdale sledeće saopštenje:
Ministarski savet Energetske zajednice, kojim trenutno predsedava Srbija, zasedaće u Beogradu u četvrtak, 24. oktobra, kako bi odlučio o pristupu čišćenju zagađenja prouzrokovanog sagorevanjem uglja u skladu sa svojim težnjama ka članstvu u Evropskoj uniji. Grupa nevladinih organizacija objavila je izveštaj kako bi doprinela ovoj diskusiji. Vreme je za postepeno ukidanje prljavog uglja u Jugoistočnoj Evropi: Skriveni trošak koji možemo izbeći , izveštaj predstavljen danas u Beogradu, svedoči o potrebi zaštite građana i građanki Jugoistočne Evrope od zdrastvenih poteškoća koje su rezultat sagorevanja uglja. Regionalna organizacija SEE Change Net, u saradnji sa organizacijama Centar za zastupanje građanskih interesa – CPI (Bosna i Hercegovina), Fraktal i CEKOR (Srbija) i MANS (Crna Gora), pozivaju Energetsku zajednicu da izbegne bilo kakve zastoje pri implementaciji direktiva Evropske unije koje regulišu smanjenje zagađenja vazduha od strane termoelektrana na ugalj.
Grupa zemalja potpisnica Ugovora o uspostavljanju Energetske zajednice – predvođena Srbijom – pokušava da blokira predlog Evropske komisije za podsticanje što brže implementacije direktiva koje kontrolišu zagađenje od strane termoelektrana na ugalj. Snaga odluke ministara regiona o dve ne toliko poznate ali jako važne direktive (Direktiva o velikim ložištima (LCPD) i Direktiva o industrijskim emisijama (IED)) će jasno pokazati da li im je više stalo do profita ili zdravlja i zaštite prava građana.
Zasad, zemlje regiona nisu uspele da se pripreme za strožije standarde za emisije, i dok se rokovi približavaju, u potrazi su za izgovorima. “Srpska vlada predlogom odlaganja implementacije ovih ključnih direktiva želi da osudi svoje građane na život u zagađenju tokom narednih godina.
Ne želimo da nas u Evropi tretiraju kao građane drugog reda”, rekao je Zvezdan Kalmar iz CEKOR-a.
Jernej Stritih, autor izveštaja, nezavisni konsultant i bivši direktor Kancelarije za klimatske promene u Vladi Slovenije, kaže: “Ako uporedimo opcije investiranja u izgradnju novih elektrana na ugalj ili instaliranje opreme za kontrolu zagađenja u postojeće elektrane, sa trenutnim godišnjim troškovima kojima se ekonomija izlaže zbog korišćenja uglja (zdravstveni troškovi i subvencije), jasno je da ugalj treba izbaciti iz upotrebe što je pre moguće.”
Projektovani godišnji zdravstveni troškovi se kreću u rasponu od 2.3 do 6.5 milijardi evra u zemljama regiona – Srbiji, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori. “Još jedna alarmantna činjenica je da čak i ako se zagađenje smanji za 90% u odnosu na sadašnje vrednosti, godišnji zdravstveni troškovi će ostati na nivou između 250 i 650 miliona u ove tri zemlje”, rekla je Lidija Kesar iz NVO Fraktal.
S druge strane, ulaganje u kontrolu zagađenja, a zatim zatvaranje postojećih elektrana u narednih 10 godina koštalo bi 1 milijardu investicija, te uzrokovalo oko 40 milijardi eksternih troškova do njihovog zatvaranja, ali bi negativni efekti na zdravlje bili smanjeni mnogo pre nego u slučaju izgradnje novih postrojenja koja bi radila u narednih 50 godina.
Javnost regiona zaslužuje bolje, objasnio je Dejan Milovac iz NVO MANS iz Crne Gore. “Ako standardni životne sredine Evropske unije ne budu odlučno nametnuti, naći ćemo se u situaciji u kojoj će naša vlada profitirati od prodaje energije Italiji, a mi ćemo plaćati zdravstvene troškove i troškove zagađenja.”
Evropska komisija i Sekretarijat Energetske zajednice se moraju odupreti pokušajima odgađanja implementacije ključnih direktiva o zagađenju koje će pomoći smanjenju smrti izazvanih sagorevanjem uglja. Ministarski savet Energetske zajednice treba da odluči u korist primenjivanja mehanizama koji mogu spasiti ljudske živote. Ključno je da bilo koji mehanizam jačanja obaveza ugovornih strana Energetske zajednice kada su u pitanju direktive LCP i IE bude obavezujući, a ne u formi “preporuka” ili “smernica”.
Irma Filipović iz Centra za zagovaranje građanskih interesa – CPI kaže: “Odluka koja će biti donesena u četvrtak će pokazati čiji se interesi štite – interesi industrije ili interesi građana.”
Izvor: Centar modernih veština
Vlada Srbije usvojila je u ponedeljak Uredbu o energetski zaštićenom kupcu, odnosno ugroženom kupcu toplotne energije kojom se štite najugroženije kategorije stanovništva i stvaraju uslovi za reforme energetskog sektora, saopštila je vladina Kancelarija za saradnju s medijima.
Tom uredbom su propisani kriterijumi, način zaštite, uslovi, rokovi i postupak za utvrđivanje statusa energetski zaštićenog kupca i ugroženog kupca toplotne energije, koji stiču pravo na umanjenje mesečnih računa za električnu energiju, prirodni gas i toplotnu energiju.
Uslov za sticanje statusa energetski zaštićenog kupca je ostvaren mesečni prihod do 13.222 dinara za domaćinstva s jednim članom, do 19.251 dinar za domaćinstva sa dva i tri člana, do 25.276 dinara za domaćinstva sa četiri i pet članova i do 31.786 dinara za domaćinstva sa šest i više članova.
Izvor: Beta
Direktor Direkcije EPS-a za trgovinu električnom energijom Dragan Vlaisavljević je najavio danas da će sledeće godine biti uspostavljena berza električne energije gde će se organizovano trgovati ovim energentom.
On je na konferenciji za novinare u okviru sajma „Ecofair“, kazao da će se u okviru berze biti omogućeno davanje ponuda za prodaju i kupovinu, a cena će zavisiti od ponude i potražnje, ali i stabilnosti i likvidnosti tržišta.
Kada je reč o prekograničnim tokovima, Vlaisavljević je kazao da veličina energije koja može da uđe i izađe na godišnjem nivou, uz tranzite preko naše zemlje, iznosi 10 milijardi kilovat časova, a naša proizvodnja oko 35-36 kilovat sati.
Govoreći o kupcima na slobodnom tržištu, oni za sada iznose 10 odsto potrošnje električne energije u Srbiji, a iduće godine će se otvoriti 40 odsto, dok će se posle toga sukcesivno liberalizovati. Vlaisavljević je objasnio da to znači da će izgubiti pravo na javno snabdevanje, po regulisanim cenama koje nisu proizvod tržišta.
U cilju otvaranje tržišta u većem procentu primeniće se obim potrošnje na godišnjem nivou, pa oni koji imaju mali biznis ostaju mali kupci, dok oni koji imaju veći biznis gube pravo na javno snabdevanje, dodao je on, ali nije mogao da precizira tačnu granicu posle koje neko gubi pravo na javno snabdevanje.
Da bi se tržište učinilo likvidnije potrebno je odvajanje snabdevanja od mreže i uspostavljanje javnog snabdevanja za domaćinstva i male kupce, koji će od 1. januara 2015. godine moći da izađu na tržište, kazao je Vlaisavljević.
Prema njegovim rečima, konkurentnost proizvodnje omogućava zatvaranje neefikasne i skupe proizvodnje, niže cene za krajnjeg kupca, uz neophodnu izgradnju zamenskih kapaciteta.
Kada je reč o problemima, nedovoljno je izgrađeno prekograničnih kapaciteta, pogotovo za glavne tranzitne pravce u regionu, ali i postojanje izvoznih i uvoznih taksi u nekim zemljama regiona.
Govoreći o budućim planovima, on je istakao da je neophodna harmonizacija pravila operatora transportnih sistema, ali i izgradnja novih dalekovoda. On je izrazio nadu da će izmenama Zakona o energetici, biti data veća prava za regulatornu agenciju, koja će moći ne samo da obavlja nadzor, nego i da kažnjava.
Vlaisavljević je takođe ocenio da je naše tržište dosta zapušteno i kontaminirano činjenicom da se ne izmiruju dugovanja, za šta je potrebno delovanje pravne države.
„Put koji vodi do podizanja likvidnosti tržišta jeste da glavni kupac svoju cenovnu politiku približi tržišnim cenama usled čega dolazi do tržišne utakmice. To je proces koji će potrajati neko vreme i dovesti to inicijative da domaćinstva svojom voljom izađu na tržište“, naveo je Vlaisavljević.
Prema njegovim rečima, za devet meseci ove godine proizvedeno je i kupljeno 2,8 milijardi kilovat časova i ona je u najvećoj količini otišla preko osam granica u regiona, a gde tačno zna samo Elektromreža Srbije.
Što se tiče cene električne energije ona je u 2013. godini imala tendenciju pada, a na veletrgovačkom trzištu se može očekivati blagi rast, ako se pokažu tačnim optimištičke prognoze da će privreda glavnih zemalja EU krenuti napred, jer će potom te velike povući male privrede kao što je srpska, naveo je Vlaisavljević.
Direktor Direkcije za obnovljive izvore energije Vladimir Đorđević je kazao da su osnovni razlozi za ulaganje u ovu oblasti podizanje energetske efikasnosti i bezbednosti. Osim toga, kako je naveo, liberalizacija tržišta električne energije je od velikog značaja za izgradnju hidroelektrana, dok fid-in tarife predstavljaju stimulaciju ulaganja u obnovljive izvore energije, a komercijalni aranžmani za izvoz bazirani su na međudržavnim sporazumima.
Đorđević je kazao da su prioriteti EPS-a završetak revitalizacije velikih HE, kao što su Đerdap, Vlasnina, Bajina Bašta…, ali i izgradnja novih kapaciteta – HE Ibarska, Morava, Đerdap 3, Gornja Drina, Donja Drina.
U planu je i revitalizacija 15 malih hidroelektrana, za šta je izdvojeno 26 miliona evra investicija, dok je u izgranju novih planirano da se uloži 73 miliona evra, dodao je Đoriđević.
Izvor: Tanjug