Početak geotehničkih istraživanja u selu Dolovo, na teritoriji opštine Kovin, daje nadu da će vetropolje u Srbiji biti izgrađeno.
Ukoliko sve bude teklo po planu, izgradnja vetroturbina u okviru projekta vetroelektrane Čibuk 1, počeće 2013 godine.
Za izgradnju prvog vetropolja u Srbiji zadužene su Vetroelektrane Balkana i strateški partner Kontinental Vind Partners. Direktor Vetroelektrana, Dragan Rebić se nada da će iduće godine dobiti sve potrebne dozvole i već krajem 2012. godine početi izgradnju pristupnih puteva, a nakon toga i montažu vetrogeneratora.
Koliko ćemo još čekati na prvi zeleni kilovat dobijen od vetra zavisi i od inicijative nadležnih organa. Naime, Novi zakon o energetici je dobar podstrek za ulaganje u obnovljive izvore energije, ali će prednosti doći do izražaja tek kad budu doneti i podzakonski akti. Od nadležnih organa zavisi kada će na snagu stupiti ovi podzakonski akti, a samim tim i kako će teći dalji tok radova, napominje Mark Krandl direktor Kontinental Vind Partners.
"Nadležni organi imaju zakonsku obavezu da do novembra predlože podzakonske akte. Do sada nismo videli da je nešto urađeno, a činjenica da je već oktobar mesec, svakako nas zabrinjava", objašnjava Krandl.
Ukoliko dođe do odlaganja donošenja podzakonskih akta to bi značajno usporilo radove na vetropolju. Naime, evropske i svetske banke obezbeđuju kredite za projekte poput vetroelektrane Čibuk 1 koji pokrivaju skoro tri četvrtine troškova. Bez finansijske pomoći, ceo projekat bi stao.
"Nadamo se da neće biti odlaganja i da će tokom novembra biti usvojeni podzakonski akti, da bi radovi na izgradnji vetropolja počeli krajem iduće godine", ističe Mark Krandl.
Početku geoloških istraživanja prisustvovao je i šef ekonomskog odeljenja američke ambasade Daglas Apostol, koji smatra da će izgradnja vetropolja pomoći Srbiji da se približi direktivi 20-20-20.
"Kada drugi investitori budu videli da se u Srbiji ulaže u obnovljive izvore energije, svakako će se povećati njihovo interesovanje i spremnost da ulažu u Srbiju i to ne samo u energiju vetra, već i u hidro, elektrane na biomasu i druge obnovljive sirovine. "
Ispitivanje kvaliteta terena poslednja je faza Idejnog i Glavnog projekta vetroelektrane Čibuk 1, koja obuhvata pripremu geoloških podloga potrebnih za izgradnju temelja. U prvoj fazi projekta trebalo bi da bude postavljeno 57 vetroturbina, a u drugoj 43. Stubovi na kojima će se nalaziti turbine i generator biće visoki 120 metara i teški oko 50 tona.
"Stubovi su povezani u energetske krugove, koji se zatvaraju i privode do trafostanice, odakle se dalekvodom uključuju u distributivni princip EPS", objašnjava direktor Vetroelektrana Balkan, Dragan Rebić.
Geotehnička istraživanja daće uputstva i za izgradnju temelja zgrade trafostanice i upravne zgrade vetroelektrane. Vetropolje Čibuk trebalo bi snagom od 300 MW proizvodilo struju za oko 300 000 domaćinstava.
Inicijator vetropolja u Južnom Banatu bile su Vetroelektrane Banata, a 2009. godine priključuje im se strateški partner i investitor Kontinental Vind Partners. Ova međunarodna korporacija izgradila je vetropolja na nekoliko kontinenata, a u Evropi je najpoznatija po vetropolju Fantanele. Naš vetropark Čibuk zauzeće 4000 hektara i biće dug više od 12km.
Izvor: B92.net/info/vesti/
Srbija danas ima najniži stepen energetske efikasnosti u Evropi. Države zapadne Evrope
po kvadratnom metru potroše manje od 100 kilovat sati energije godišnje a u našoj zemlji
potrošnja je od 150 do 180 kilovat sati. Od ukupno potrošene električne energije u Srbiji
skoro polovinu potroše gradjani u svojim stanovima a čak 65 procenata te energije odnosi se
na grejanje. Specifična potrošnja toplotne energije u Danskoj je 96 kilovat sati po kvadratu u
sezoni, a kod nas 228 i to u poslovnim prostorima i zgradama, dok je u privatnim kućama
mnogo veća. Štednja je neophodna jer Srbija u nekim oblastima troši pet puta više primarne
energije po jedinici bruto društvenog proizvoda nego razvijene zemlje. Utrošak energije u
nekim sektorima je čak četiri do pet puta veći od zapadnih zemalja. Zbog toga privreda
proizvodi robu koja nije konkurentna, domaćinstva plaćaju veće račune, dok država daje više
para za uvoz struje, gasa i drugih energenata. Tako smo postali svetski šampioni u
neracionalnoj potrošnji energije koju, čak i za javnu rasvetu, trošimo 50 procenata više nego
zemlje Evropske Unije. Neke studije kažu da ogromni nuklearni i fosilni projekti pokrenuti
kratkoročnim političkim interesima često blokiraju potrebu za uštedama energije i povećanje
energetske efikasnosti, koja bi mogla da donese socijalne i ekonomske koristi kako
domaćinstvima tako i biznis sektoru. Na isti način, uveliko se odlaže uvođenje zakonodavnih
reformi i reformi cena što bi pomoglo ubrzanju investicija u sitne i decentralizovane
obnovljive izvore energije.
U Kikindi bi uskoro mogla da nikne prva solarna elektrana u Srbiji. Kinezi će, ako se pregovori uspešno okončaju, o svom trošku realizovati ovu investiciju. Kao lokacija odabrana je Kikinda, jer je jedan od gradova u Srbiji sa najviše sunčanih dana u godini.
Sekretar Pokrajinskog sekretarijata za energetiku i mineralne sirovine Radoslav Striković i predstavnici kineske državne kompanije "CHD" potpisali su memorandum o saradnji, koji predviđa mogućnost izgradnje solarne elektrane kapaciteta 30 megavata.
Striković kaže da je parafiranje ovog dokumenta usledilo posle neprekidnih tromesečnih pregovora s Kinezima. "Pojedinosti ovog značajnog poslovnog aranžmana biće regulisane posebnim ugovorima i sporazumima, čija izrada sledi početkom naredne godine", navodi Striković.
"Verujem da će se u Kikindi podići prva solarna elektrana kod nas, što će, nadam se, biti putokaz kako da što je moguće više koristimo nove izvore energije", dodaje on. Još se ne zna gde će tačno u Kikindi biti buduća solarna elektrana. Striković napominje da će se u tu svrhu najverovatnije iskoristiti državno zemljište.
Kinezi će, kao investitori, koristiti sopstvenu opremu i tehnologiju. Okvirna cena izgradnje ovog ambicioznog poduhvata je od 75 do 105 miliona evra, odnosno od 2,5 do 3,5 miliona evra po megavatu.
Izvor: Novosti
Luksemburški investicioni fond „Sekurum ekviti partners“ već tri meseca pregovara sa predstavnicima srpskih vlasti o izgradnji najvećeg solarnog parka koji bi sa snagom od 1.000 megavata postao najveći na svetu. Vrednost ovih ulaganja je oko tri milijarde dolara i, ukoliko projekat bude realizovan, to će biti najveća investicija koja je ikada ušla u Srbiju, kaže za „Blic“ državni sekretar ministarstva za ekologiju, rudarstvo i prostorno planiranje Bojan Đurić.
Na poslednjem sastanku, održanom prošle nedelje, predstavnici EPS-a i Elektromreža Srbije, potvrdili su da je projekat izgradnje solarnog parka tehnički izvodljiv i da elektromreža Srbije može da izdrži dodatnih 1.000 megavata. Đurić kaže da je potrebno naći i zemljište na kojem bi park bio izgrađen. Za sada se zna da će potencijalni park biti smešten sigurno negde na jugu Srbije.
– Pronalaženje prave lokacije će biti najveći problem jer je njihov plan da solarni paneli budu postavljeni na oko 3.000 hektara. Takvu površinu u celini je teško naći. Zato postoji mogućnost da se napravi 30, 50 ili 100 nezavisnih solarnih plotova koji bi bili povezani u jednu celinu – kaže Đurić i dodaje da će predstavnici „Sekurum ekviti partners“ ove nedelje imati sastanak i sa predstavnicima Ministarstva odbrane, sa kojima će razgovarati o ustupanju nekog poligona koji vojska ne koristi uz nadoknadu.
Predstavnici luksemburške kompanije u izjavi za internet portal eKapija.com rekli su da su se za Srbiju odlučili jer je energetski potencijal sunčevog zračenja za trećinu veći nego u srednjoj Evropi.
– U poređenju sa Nemačkom, zemljom koja je naprednija u ovom sektoru na svetskom nivou, potencijal je veći skoro za 40 odsto, naveli su predstavnici luksemburške kompanije uz ocenu da je dobro i to što Srbija poseduje odgovarajuću elektro-energetsku infrastrukturu i dobru vezu sa susednim državama.
Oni su najavili da bi izgradnja solarne elektrane koja će biti dvostruko veća od sadašnjeg svetskog lidera – kalifornijskog solarnog parka snage 500 megavata trebalo da počne sredinom 2013. godine.
Na zvaničnom sajtu ove kompanije, nema detaljnijih podataka o njenim dosadašnjim aktivnostima, a u rubrici vesti jedini tekst odnosi se upravo na posao koji planiraju u Srbiji.