U Korisničkom servisu, u gornjem meniju, možete pogledati ono što vas interesuje kao kupca električne energije. U zavisnosti od toga da li ste kupac iz kategorije domaćinstvo ili privreda, birajte servise namenjene vama. Ako ste kupac iz kategorije domaćinstvo, pored servisnih informacija koje se odnose na usluge vaše Elektrovojvodine, možete postati naš novi kupac, a ako ste postojeći kupac vama su namenjeni servisi kao što su prijava kvara, prijava stanja, registracija za korišćenje SMS i E-Mail servisa, kao i mogućnost prijave neovlašćene potrošnje. Ukoliko ste kupac iz kategorije privreda, imate mogućnost korišćenja uvida u Tarifni sistema za obračun električne energije za tarifne kupce.
Nije dovoljno da se evropske smernice samo kopiraju, jer one predstavljaju samo okvir za tumačenje i prilagođavanje za dobrobit pojedinačnih zemalja, izjavio je za Balkan Green Energy News Johanes Ele, odlazeći menadžer GIZ-ovog Otvorenog regionalnog fonda za Jugoistočnu Evropu za oblast energetske efikasnosti (GIZ ORF-EE). „Lično bih voleo da vidim više sebične politike na polju energetske efikasnosti i održive energetike u ovim zemljama. Kada kažem sebične, mislim prilagođene slučaju, s raznim pozitivnim efektima po određenu zemlju“, rekao je. Ele je vodio fond od 2009. godine. On kaže da jedan od najvećih potencijala zemalja Zapadnog Balkana leži u građevinskom sektoru, te da tom industrijom obično dominiraju domaće kompanije i zanatlije.
Ele ističe da je mnogo uzbudljivih, uspešnih i isplativih projekata i da se u javnom sektoru svaki poduhvat privede kraju ukoliko se volja za to održi. „Odmah se setim postrojenja za grejanje i proizvodnju struje u Kliničkom centru Srbije; i sistema za daljinsko grejanje na bio-masu u Livnu u Hercegovini; rekonstruisanih vrtića i javne rasvete u mnogim opštinama“, istakao je. Ipak, skupe i ambiciozne projekte, po njegovom mišljenju, najbolje je pokretati posle iskustva s onima manjeg obima. „Voleo bih da bude više jeftinih kredita za energetsku efikasnost na nacionalnom nivou, za javne projekte ili omogućavanje kofinansiranja. Ovde hrvatski Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost može biti izvor inspiracije“, poručio je Ele.
Upitan za nivo profesionalnih veština na tržištima u regionu, on kaže da taj izazov još nije vidljiv, jer da je potražnja još uvek relativno skromna, ali da su Hrvatskoj, na primer, potrebni stručnjaci i napredne veštine. „Posebno bi obrazovne ustanove na Zapadnom Balkanu već trebalo da se usredsrede na nadolazeće potrebe da se podignu nove generacije inženjera, planera, zanatlija, bankara... Uzgred, u idealnom slučaju tu bi bile uključene profesionalne veštine za saradnju na multidisciplinaran način“, kazao je naš sagovornik.
Pročitajte ostatak članka na egleskom na: balkangreenenergynews.com
Energetska zajednica Jugoistočne Evrope usvojila je listu od 35 važnih projekata, od kojih je gotovo svaki treći srpski, a ukupna vrednost investicija je 30 milijardi evra. Srpska energetika beleži rast, pre svega u naftnom sektoru, a NIS svoje poslovanje širi na region.
Ministarski savet Energetske zajednice Jugoistočne Evrope, koji zemlje regiona u sektoru energetike priprema za članstvo u Evropsku uniju, usvojio je Regionalnu energetsku strategiju. Od 35 projekata, skoro svaki treći je srpski, a ukupna vrednost investicija je 30 milijardi evra. Ministarskom savetu u Beogradu predsedavao je evropski komesar za energetiku Ginter Etinger.
I pored krize, srpska energetika beleži rast, najveće investicije su u naftnom sektoru, a Naftna industrija Srbije poslovanje je već proširila na ceo region. Otuda ne čudi to što je premijer s evropskim komesarom najpre obišao pančevačku Rafineriju.
"Koliko sam video, NIS ima savremenu tehnologiju koja će i Srbiju učiniti partnerom i razvijenom energetskom zemljom. Ovo je situacija u kojoj svi dobijaju, a razvoj NIS-a uticaće i na razvoj srpskog i regionalnog tržišta", rekao je Ginter Etinger, evropski komesar za energetiku.
Premijer Ivica Dačić ističe da je za Srbiju na evropskom putu veoma važno zajedničko planiranje s Evropskom komisijom i energetskim partnerima u zemlji.
Međutim, Dačić ističe da zemlja mora da vodi računa kako se zadužuje i da moraju da se biraju projekti koji su nacionalni prioritet.
"Ta naša želja da se ne zadužujemo, u smislu da briga naša pređe na neku buduću vladu, a da mi zadužimo zemlju da ona ne može da opstane. To ne podrazumeva to da projekti budu odloženi ili ukinuti. To podrazumeva da se napregnemo i nađemo druge načine finansiranja kao što je partnerstvo javnog i privatnog sektora kao što su koncesije", objasnio je Dačić.
Ceo region suočava se s nedostatkom energije, pa je neophodna izgradnja proizvodnih kapaciteteta, i to za čistiju energiju po prihvatljivim cenama. Zemlje regiona predložile su 100 projekata, ali je prihvaćena trećina. Računa se na 5.000 novih megavata struje, od čega će nešto više od polovine proizvoditi naša zemlja.
"To je za Srbiju važno, jer se Srbija nalazi u centru regiona i svoj položaj u tom smislu treba da koristi. Od 14 projekata koji se tiču elektroenergetike, sedam je upravo srpskih. Druga vrlo važna odluka tiče se usvajanja direktive o postepenom sklanjanju termokapaciteta", objašnjava Zorana Mihajlović, ministarka energetike.
Ginter Etinger, evropski komesar za energetiku, ističe da je lista koju je sačinila Srbija usvojena uz odobrenje Evropske komisije.
"Projekti će stimulisati ulaganja koja su dobra za nacionalna tržišta, ali i za povezivanje tržišta u regionu, što će podići energetsku bezbednost", objašnjava Etinger.
Inače, naša zemlja je jedan od osnivača Energetske zajednice Jugoistočne Evrope, i ove godine predsedava toj organizaciji.
Izvor: Radio Televizija Srbije