Ekološki centar „Stanište“ Vršac i Centar za evropske politike iz Beograda uspešno su izveli ( 30.05.2017. godine ) radionicu na temu “Struktura i sadržaj dokumenata koji nastaju tokom pristupnih pregovora“. Jednodnevna radionica, sa prezentacijama i razmenom mišljenja učesnika skupa, održana je u Domu Crvenog krsta na Vršačkim planinama uz aktivno prisustvo predstavnika civilnog sektora.
Nakon uvodnog dela i upoznavanja sa sadržajem radionice ( Dejan Maksimović, Ekološki centar „Stanište“ Vršac ) prisutni su upoznati sa istorijom EU, politikom proširenja i uslovima za članstvo i pregovarački proces. Druga tema radionice ( Stefan Šipka, CEP Beograd ) odnosila se na pregled ključnih dokumenata Srbije i EU u procesu pristupanja i pregovora. Radionice Banatske platforme odnose se na pregovaračka poglavlja 11 ( poljoprivreda i ruralni razvoj ), 12 ( veterina i bezbednost hrane i 27 ( zaštita životne sredine i klimatske promene ) koja su vezana za privrednu strukturu 14 opština ( 30 organizacija ) koje su uključene u ovu aktivnost. Ovo je 25-ta radionica po redu na temu osnovnog informisanja lokalnih aktera o tome šta su pregovori, ko sa kim pregovara i oko čega, koje su aktivnosti u tom procesu sa fokusom na deo pregovaračkih poglavlja. Prezentovano je više dokumenata kao rezultat određenih faza u pregovorima, kao što su: Izveštaj o skriningu, Postskrining dokument, OBAR izveštaj, Akcioni planovi za poglavlja, Izveštaj o realizaciji akcionog plana i Pregovaračka pozicija.
Učesnici ovog skupa ( nevladine organizacije, Poljoprivredna škola Vršac i lokalna samouprava ) uzeli su aktivno učešće, interesujući se o kretanjima pristupa EU, mogućim problemima i zastojima, sve sa ciljem daljeg jačanja kapaciteta lokalnih aktera za njihovo kvalitetno učešće, praćenje procesa pristupa EU i davanja preporuka organima koji neposredno učestvuju u pregovorima.
Peti jun je svetski dan zaštite životne sredine. Koliko smo odgovorni i aktivni da lično i kolektivno doprinesemo toj akciji i životnoj potrebi, pitanje je koje možemo postaviti sami sebi i drugima. Mislim da se pozitivne navike stiču odmalena, a kasnije samo povrđuju kao navika svakodnevnog ponašanja u porodici, kući i na radnom mestu. Da bi sama akcija imala rezultata, potrebno je stalno isticati pozitivne, ali ukazivati i na neke negativne primere odnosa čoveka prema radnoj i životnoj sredini.
Za gradsko naselje opštine Vršac možemo se pohvalno izraziti za redovno odvoženje smeća i uređenje ulica i zelenih površina, održavanje cveća koje ukrašava grad, ali ako zavirimo u podrume nekih stambenih objekata naći ćemo svega i svačega. Neki podrumi služe za odlaganje odbačenog nameštaja, ili za držanje nepotrebnih stvari koje nam nikada u životu neće trebati. Samo malo volje i fizičkog napora nam treba da to promenimo iz korena. Sećam se prošlogodišnjih poplava koje su najviše prljavštine i nereda ostavile u nesređenim podrumima. Za odgovornije ponašanje u stambenim objektima najodgovorniji su kućni saveti od čije inicijative, akcije i ličnog primera zavisi ponašanje ostalih stanara. Ukoliko se svako potrudi da sredi svoj podrum, a zajednički ispred podruma i stubišta, okreče hodnici, porodice će biti spremne i raspoložene da to urade i sa svojim stanovima. Krečenje uz angažovanje molera, ili u vlastitoj kreaciji nije veliki izdatak kojim stan činimo prijatnijim i udobnijim za život.
Nemila pojava koju susrećemo na prilazima gradu, ili na izlazu nekih seoskih naselja su gomile smeća i otpad koji ne pruža ni malo lepu sliku. Iako se komunalno preduzeće potrudilo da organizuje odvoz smeća u većini sela, slike sa otpadom stakla, kartona, plastike i drugih materijala služe kao loš primer odnosa čoveka prema životnoj sredini. To mora biti zajednička briga da prilikom izlaska u prirodu, ili prilikom parkiranja automobila ne ostavljamo gomilu smeća. Tu nisu dovoljne kaznene mere, već promena ponašanja i stalno ukazivanje onima, koji to čine, da nije lepo. Dosta otpada se može iskoristiti kao sekundarna sirovina, koja se može prikupiti i korisno upotrebiti.
Seoska domaćinstva, uglavnom, imaju pozitivnih pomaka u sređenosti ispred i u samom dvorištu, ali kod nekih još uvek ima nesređenih delova zadnjeg dvorišta, gde se, obično, nalazi stoka, ili živina. I taj deo se može itekako srediti, da sve bude na svom mestu, da su poljoprivredne mašine natkrivene, čiste i podmazane, a potrebne alatke na dohvat ruke. U tim akcijama veliku pomoć mogu pružiti predškolske ustanove, škole, odeljenske starešine, kao i udruženja koja okupljaju kako starije, tako i mlade. U svemu tome treba razvijati pozitivan takmičarski duh koji podstiče ljude da menjaju svoje navike i da prihvataju ponašanje kojim ćemo život učiniti lepšim i zanimljivim. Tako će zaštita životne sredine postati imperativ sređenog života.
Odbor političke stranke Zeleni Srbije u Šapcu pokrenuo je jedinstvnu političku akciju koja se prvenstveno odvija putem društvenih mreža. Akcija pod nazivom „100 minuta za 100.000 potpisa“ pokrenuta je radi prikupljanja potpisa za uklanjanje višedecenijskog opasnog otpada koji je uskladišten u pogonima nekadašnjeg industrijskog giganta Zorka Šabac. Zeleni Srbije su u uličnim akcijama „Za Šabac bez opasnog otpada“ u prethodih mesec dana prikupili preko 10.000 potpisa a ovim putem žele da uključe sve građane Srbije.
Tokom katastrofalnih poplava u proleće 2014. godine i Šabac je bio u velikoj opasnosti da Sava napusti svoje korito i poplavi proizvodne pogone Zorke Šabac. U tim pogonima, prema zvaničnom odgovoru Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine na poslaničko pitanje predsednika Zelenih Srbije i narodnog poslanika Ivana Karića od 12.09.2014. godine, i dalje se nalazi nekoliko stotina tona veoma opasnog otpada. Zagađenje ne poznaje granice i u slučaju bilo kakve nesreće široko područje Srbije bilo bi pretvoreno u prostor nepoželjan za život na duži period. Stepen zagađenja vode, vazduha i zemljišta bi dostigao katastrofalan nivo i posledice negativnog uticaja na prirodnu sredinu i zdravlje i živote ljudi bi prešle i granice naše države.
Smatramo da su klimatske promene dostigle takav stepen da niko ne može tvrditi da se slične ili još teže poplave ne mogu dogoditi i sledeće godine. Zato smo u Šapcu pokrenuli potpisivanje peticije ZA ŠABAC BEZ OPASNOG OTPADA koju ćemo uputiti Ministarstvu poljoprivrede i zaštite životne sredine sa zahtevom da se u skladu sa zakonom taj opasan otpad izmesti u specijalizovane spalionice u inostranstvu pre proleća 2015. godine.
Zeleni Srbije su na društvene mreže postavili obrazac peticije ZA ŠABAC BEZ OPASNOG OTPADA i pozvali građane da ga odštampaju, popune i pošalju poštom. Na jednom listu ima mesta za 20 potpisa i potrebno je oko 60 minuta da se oni prikupe u najbližem okruženju (porodica, komšiluk, rodbina, prijatelji, trgovnski i uslužni objekti koje posećujete, posao). Biće potrebno još oko 40 minuta do najbliže pošte, gde ubacite popunjen list u kovertu i pošaljete na sledeću adresu: Pokret za Šabac Zelenih Srbije, Pop Lukina 9/12, 15000 Šabac. Možete i skenirati list sa potpisima i poslati ga na e-mail: Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli..
Zeleni Srbije planiraju da ovu akciju prošire na celu Srbiju. Prema zvaničnim podacima nadležnih državnih organa opasan otpad se nalazi na brojnim lokacijama širom Srbije: Beograd, Šabac, Loznica, Kragujevac, Čačak, Gornji Milanovac, Kraljevo, Trstenik, Kruševac, Smederevo, Smederevska Palanka, Aleksandrovac, Jagodina, Požarevac, Bor, Majdanpek, Prahovo, Pirot, Priboj, Prijepolje, Lučani, Topola, Vranje, Leskovac, Niš, Knjaževac, Novi Sad, Pančevo, Odžaci, Sombor, Bačka Palanka. Ugrožena je cela Srbija.
Dovoljno je da samo 5.000 korisnika društvenih mreža popuni po jedan list i za 100 minuta ćemo imati 100.000 poptisa podrške akciji ZA ŠABAC I SRBIJU BEZ OPASNOG OTPADA
Saopštenje u celosti možete pronaći u prilogu.
Tema projekta "Misli - delaj - utiči" je povećanje učešća javnosti u postupku odlučivanja o proceni uticaja na životnu sredinu.
Kakve su zakonske obaveze, a kakva je praksa? Koliko kapaciteta imaju lokalne samouprave za sprovođenje zakona? Koja je uloga civilnog društva? Zašto je učešće građana u odlučivanju važno?
Odgovore možete naći u dve TV emisije.
Po savremenoj definiciji preduzetništva, preduzetnik je kreativna i inovativna osoba koja se ne miri sa trenutnim stanjem u privatnom, javnom i nevladinom sektoru i preduzima inicijative da to stanje promeni.
U svom životnom veku preduzetnici se kreću različitim putevima. Kako biramo put kojim ćemo ići i Koji je najbolji su pitanja sa kojima se suočavamo svakoga dana.
Da li ste se nekada zapitali šta imate zajedničko sa Bil Gejtsom svetskim preduzetnikom, filantropom i osnivačem Microsoft-a? Bil Gejts je svoj put kroz život počeo od nule, nije završio fakultet, kada je po pozivu održao govor u jednoj američkoj srednjoj školi rekao je da učitelji stvaraju generacije dece bez koncepta realnosti i kako ih taj koncept vodi pravo u neuspeh u stvarnom svetu.
Tom prilikom je izneo svojih 11 životnih pravila koja su osnova za njegov uspeh, a mogu i da pomognu da učenici probude svoj preduzetnički talenat koji se nalazi u njima:
Moram da priznam i mnogi od Vas koji ovo čitate niste svesni potencijala koji nosite u sebi, pa mi je ideja bila, kada sam osnivala Konsultantsku kuću MOJSIJEV, da Vam zajedno sa timom koji sam okupila pomognem da probudite Vaš kreativni, inovativni i preduzetnički potencijal.
Metodom zajedničkog traganja za kontinuiranim učenjem, kao što je radio Bil Gejts i mnogi preduzetnički lideri u prošlosti, koji smo usvojili kao način zajedničkog poslovnog druženja, pomoćiće Vam da i Vi kreirate put sopstvene uspešne preduzetničke budućnosti i pozitivno utiče na razvoj Vaše kreativne, inovativne i poslovne karijere.
USLUGE BIZNIS SEKTORA
USLUGE JAVNOG SEKTORA
USLUGE POSLOVNIM UDRUŽENJIMA I KLASTERIMA