„S našim projektima za podsticaje, firme koje zadovoljavaju uslove imaju priliku da ponude moderne tehnologije našim građanima. Na taj način se u Crnoj Gori stvara novi segment tržišta“, izjavila je za Balkan Green Energy News Dragica Sekulić, koja vodi Direktorat za energetsku efikasnost. Ovo telo, koje je Ministarstvo ekonomije osnovalo, radi na izradi dugoročnog i održivog mehanizma finansiranja, gde će programi biti prilagođeni grupama korisnika, dodala je i naglasila da preduzeća i njihovi zaposleni u izvođenju projekata unapređuju i stiču znanja. „Kompanije takođe unapređuju svoj poslovni portfelj. Stoga, svi učesnici imaju koristi u više aspekata“, kaže naša sagovornica.
Poduhvati iz energetske efikasnosti uključuju obnovu javnih zgrada i stimulacija za građane. Sekulić je postala direktorka nadležne institucije pre dve i po godine. Ministarstvo je obezbedilo podršku Evropske unije preko Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA) i sve mogućnosti za razradu sistema finansiranja će biti razrađene, a obuhvataće i korišćenje obnovljivih izvora, izjavila je. Aktivnosti su usmerene na domaćinstva, javni sektor, firme i opštine.
Svesno da neke lokalne samouprave nisu u mogućnosti da ispune sve zakonske obaveze na polju energetske efikasnosti, ministarstvo je odredilo sredstva iz budžeta za tekuću godinu za podršku za 13 opština u centralnom i severnom delu Crne Gore da bi planirale mere, kaže Dragica Sekulić. Veći deo primorja takođe koristi pretpristupne fondove, dodala je.
Izvor: balkangreenenergynews.com
Tim projekta „Podrška malim i srednjim preduzećima razvojem infrastrukture elektronskog poslovanja u Županiji Timiš i susednom srpskom okrugu“ održao je u Gradskoj kući u Vršcu sastanak o dosadašnjim i aktivnostima koje slede u narednom periodu.Koordinator Delia Frantiu iz ADETIM informisala je predstavnike Opštine Vršac o trenutnim aktivnostima vezanim za izradu sistema informisanja za promovisanje poslovnih mogućnosti u prekograničnoj oblasti. Dogovoreno je i da će razmena iskustava, kao projektna aktivnost, uslediti u drugoj polovini februara. Opština Vršac i ADETIM iz Temišvara (Agentia de Dezvoltare Economico-Sociala Timis), sprovode projekat vredan 1.791.152 evra, „Podrška malim i srednjim preduzećima razvojem infrastrukture elektronskog poslovanja u Županiji Timiš i susednom srpskom okrugu“. Projekat se sprovodi u okviru IPA programa prekogranične saradnje Rumunija - Srbija.
Opština Vršac će u sklopu Tehnološkog parka izgraditi Biznis inkubator centar (BIC). Od 1.000m2 starog skladišnog prostora, u vlasništvu Opštine Vršac, napraviće se novih 8 proizvodnih modula (od 60 do 150 m2). Omogućiće se poslovni proces podrške koji će ubrzati uspešan razvoj start-up i već afirmisanih kompanija, pružajući preduzetnicima niz ciljanih sredstava i usluga. Glavni cilj je proizvesti uspešne firme, koje će, kada napuste program, biti finansijski održive i samostalne.
Partner iz Rumunije, putem internet, uspostaviće sistem informisanja za promovisanje poslovnih mogućnosti u prekograničnoj oblasti. Platforma će sadržati bazu podataka sa informacijama o populaciji, lokalitetu, obrazovnim objektima, poslovnim objektima, privredi… Platforma će obuhvatiti i softver za modeliranje podataka, kako bi potencijalni investitori imali uvid u mogućnosti različitih poslovnih scenarija.
Kancelarija za evropske integracije objavila je brošuru o najčešćim greškama pri sprovođenju prekograničnih projekata. Brošura je zasnovana na prekograničnoj saradnji sa Rumunijom ali sadrži brojne informacije primenjive na druge programe prekogranične saradnje. Brošuru možete preuzeti na ovom linku.
Subotica - Postavljanje prvih tzv. zelenih ostrva u Subotici, kao rezultat zajedničkog IPA projekta Severnobačkog regiona i Osiječko-baranjske županije, a koji su podrazumevali posebne zatvorene eko-punktove na kojima se odlaže selekcionisani otpad, letos je doživelo svojevrsni fijasko. Zaštitne mreže oko kontejnera su razvaljene, sami kontejneri ižvrljani, a otpad iz njih razbacan. To je svakako bilo veliko razočaranje za inicijatore i realizatore ovog IPA programa, subotičko ekološko udruženje Cekor i njihove partnere iz Osijeka i Zagreba, ali i za sve građane koji žele da se Subotica počne odgovornije odnositi prema najvećem problemu modernog društva kao što je odlaganje smeća i njegovo selektivno uklanjanje, uz mogućnost reciklaže.
Ta zelena ostrva su nakon vandalizma obnovljena, a ovih dana IPA projekat Subotičana, Osiječana i Zagrepčana „Ka zajednicama koje recikliraju“ privodi se kraju. Jedan od rezultata te saradnje je i istraživanje o stavovima građana i spremnosti da se i sami „modernizuju“, odnosno da prihvate ideju selektivnog odlaganja otpada, kao važan uslov očuvanja njihove okoline, i planete uopšte.
Istraživanje je sproveo zagrebački Institut „Ivo Pilar“, a rezultati govore da su građani Subotice u velikoj meri spremni da još u svom stanu odvajaju otpad, i tako ga pripreme za moguću reciklažu, ali je tu i onaj deo stanovništva kome je ta ideja i dalje strana, ali koji imaju očito i višak agresivnosti, i kontejneri za đubre su im iz nekog razloga iritirajuća pojava - možda upravo zbog činjenice da simbolizuju red umesto haosa koji donosi agresija. No, bilo kako bilo, Subotičani su od EU eko-fondova dobili još nekoliko tih zelenih ostrva sa kontejnerima u kojima se selektivno odlaže otpad. Oni su smešteni na pet punktova u gradu, i pod nadstrešnicama, i zaključani, a ključeve će dobiti samo stanari dotičnih kvartova. Ukupna vrednost ove donacije, dobijene zahvaljujući pre svega projektu Cekora, iznosi ravno 28.682 evra.
Učesnici projekta izrazili su nadu da će ova zelena ostrva imati drugačiju sudbinu, ali uz poruku da je potrebno građane dodatno edukovati u pogledu ekološkog razumevanja problema smeća. Subotica, treba reći i to, već deceniju-dve mališane u školama i vrtićima podučava važnosti recikliranja organskog otpada, kao i načinu odlaganja ostalih vrsta otpada, ali je očito da je možda i odraslima potrebna takva poduka. Nadležni u lokalnoj upravi su još pre nekoliko godina na više mesta u gradu postavili kontejnere u koje se smeće odlaže selektivno, i oni donekle funkcionišu. Ipak, u pojedinim mesnim zajednicama više se niko i ne osvrće na natpise na tim kontejnerima, te se papir baca zajedno sa plastikom, a plastika zajedno sa otpacima hrane. Neki kažu da je JKP Čistoća kriva, budući da kada su odgovarajući kontejneri puni, smeće se negde mora baciti...
Izvor: Danas