Posle najveće hidroelektrane u ovom delu Evrope, Đerdapa 1 i 2, opština Kladovo dobila je juče i najveći solarni park od 13.600 metara kvadratnih panela snage dva megavata. Solarni paneli su postavljeni na površini od 4,5 hektara, nedaleko od sela Velesnica, i danas je pušten u rad drugi blok elektrane u koji je firma Solaris Enerdži (Solaris Energy) iz Srbije uložila tri miliona evra.
“Drago nam je da smo posle posle tri godina zajedničkog rada na ovom projektu završili drugi blok prve faze. Najveći doprinos ovom objektu u periodu izgradnje dali su upravo meštani Kladova i lokalne firme, jer je u tom periodu bilo angažovano preko 30 ljudi. Doprineli smo da ovoj opštini donesemo nova radna mesta, jer ćemo imati četiri kvalifikovana čoveka za upravljanje ovim modernim objektom”, rekao je na otvaranju Miloš Kostić, direktor firme Solaris Enerdži. On se zahvalio i lokalnoj samoupravi što je na brz i efikasan način, i praktično bez čekanja u rekordnom roku, dodelila sve potrebne dozvole za početak rada na ovom projektu.
Vodeći se ovim primerom, predsednik opštine Kladovo, Radovan Arežina, podvukao je opredeljenost lokalne samouprave da efikasim radom prizove i ostale investitore da ulažu u ovu opštinu. ”I na ovom primeru smo pokazali da umemo i možemo, pokazali smo kako treba da se ponaša odgovorna lokalna samouprava koja razmišlja o budućnosti”, kazao je on.
Ministar rudarstva i energetike Srbije, Aleksandar Antić, koji je prisustvovao ovom velikom događaju, istakao je da je ovo veliki dan za ljude koji su pokazali veliku hrabrost i entuzijazam da uđu u investiciju proizvodnje “zelene energije”. “Jako sam srećan što je u ovom slučaju pre svega reč o našim sunarodnicima, mladim ljudima koji su pokazali korak sa vremenom koji Srbija treba da prati ulazeći u Evropsku uniju i koristeći obnovljive izvore energije”, rekao je Ministar Antić. On je istakao da će proizvodnja iz kladovskih solarnih panela značajno uticati na energetski sistem Srbije. “Srbija danas proizvodi oko 21 procenat električne energije iz obnovljivih izvora, a 2020. ćemo morati da potrošnju iz obnovljivih izvora podignemo na 27 procenata. Zato će u realizaciji tog cilja ovakvi projekti u budućnosti biti najznačajniji. Jer, ne samo da su to naše obaveze koje smo mi kao država preuzeli pred međunarodnim institucijama, već je važno za budućnost naše dece”, dodao je ministar Antić. Zaključio je da vreme prljavih izvora energije prolazi i da obnovljivi izvori, kao što su solarni i vetro-parkovi, energija iz bio mase, termalna energija postaju budućnost i prioritet Vlade Republike Srbije i ministarstva rudarstva i energetike.
Izvor: Ist Media
Firma Petaže Wind doo je realizovala još jedan uspešan projekat ,,Stand alone sistem 11.04kWp” i time potvrdila da je sigurno lider u regionu u obnovljivim izvorima energije.
Projekat je realizovan u opštini Pećinc, mesto Ašanja gde je postavljen sistem koji prevashodno služi za navodnjavanje. Objekat se primarno sastoji od trofazne pumpe nominalne snage 7.5kW.
Ostatak potrošača u objektu sačinjavaju standardni kućni potrošači.
Solarni paneli su montirani na zemlji i orjentisani su ka južnoj strani sveta, pri čemu su paneli montirani tako da zaklapaju ugao od 330 u odnosu na horizont. Solarne baterije su smeštene u zatvorenu prostoriju, u posebnom delu namenjenom za postavljanje istih. Komandni orman sa invertorom je takodje smešten u zatvorenu prostoriju.
Samostalni fotonaponski sistem se sastoji od 6 string0ova (grupe) PV solarnih panela koji sadrže po 8 solarnih panela tako povezanih da čine ukupno 48 PV solarna panela I ukupnu instalisanu snagu od 11.04kWp. Svaki solarni panel je snage 230Wp. Sistem sadrži 48 solarnih baterija od 100Ah i trofazni invertor nominalne snage 24kW. U okviru sistema je instaliran i razvodni orman koji sadrži kontroler punjenja baterija i potrebne zaštititne elemente.
Za postavljanje panela se koristi adekvatna aluminijumska konstrukcija, proizvođača ALUMIL, uz pomoć koje se postižu potrebni uslovi za postavljanje solarnih panela, kako bi se dobilo maksimalno iskorišćenje zračenja Sunca.
Za električno povezivanje solarnih panela koristi se solarni bezhalogeni provodnik u crnoj i crvenoj boji preseka 4mm2/6mm2. Električna konekcija između panela je ostvarena upotrebom MC4 konektora i T razdelnika. Metalni delovi konstrukcije i panela se galvanski povezuju sa postojećom gromobranskom instalacijom.
Orman sadrži nadnaponsku zaštitu, zaštitu od preopterećenja i kratkog spoja, kako na DC strani, tako i na AC strani. Sistem sadrži i zaštitu od prekomernog punjenja baterija, inverznog DC napona, kao i od prekomernog pražnjenja baterija. Izlaz iz komandnog ormana, koji daje naizmeničnu struju, se povezuje na strujne krugove koji napajaju potrošače.
Slovenački penzioner koji je na krov svoje kuće postavio solarnu mikroelektranu dobio je rešenje kojim mu se oduzima penzija, a mora da vrati i primanja za zadnje tri godine koliko je proizvodio struju.
"Još uvek se nadam da će prevladati razum i da se to neće dogoditi", izjavio je za Slovenačku televiziju penzionisani elektroinženjer iz Vuzenice Jože Praper.
On tvrdi da ga niko nije obavestio da se vlasnici minielektrana zakonom tretiraju kao "mali preduzetnici", što je nespojivo sa statusom penzionera, a solarnom elektranom je zadovoljavao polovinu kućnih potreba.
Iako je proteklih godina na elektranu, koja mesečno proizvede struje za 100 evra, plaćao porez i doprinose, penzija će mu sada biti oduzeta, ako na sudu ne dokaže da na nju ima pravo ili ako se u međuvremenu, kako je planirano, ne donese zakon koji bi proizvodnju energije iz obnovljivih izvora dopuštao i penzionerima, što do sada nije bio slučaj.
Izvor: E2 vesti (Bizlife)
Najveća toplotna solarna elektrana na svetu biće otvorena u Kaliforniji pre kraja ove godine. Iako se vetar i sunce, za razliku od na primer uglja, smatraju za čiste izvore energije, ekologe zabrinjava mogućnost da veliki sistemi, kao pomenuta elektrana u Kaliforniji, mogu da nanesu štetu osetljivim pustinjskim ekosistemima.
Izdaleka, kompleks ogledala Ajvanpa, u pustinji Mohavi, na oko 60 kilometara jugozapadno od Las Vegasa, liči na more koje se presijava na suncu. Džo Desmond je funkcioner kompanije Brajtsors enerdži, koja gradi elektranu.
“Ajvanpa je jedno od područja u svetu sa najviše sunčanih dana”, kaže Desmond.
Stosedamdeset hiljada ogledala koja prate kretanje sunca reflektuju njegovu energiju ka jednom od tri kotla na tornjevima. Para koja se u njima stvara okreće turbine za proizvodnju struje. Džo Desmond kaže da pregrejana para premašuje 260 stepeni celzijusa.
“Toplotnu energiju sunca skladištimo u tečnoj soli pa struju možemo da proizvodimo i noću. U svetu postoji veliko interesovanje za koncentrisanu solarnu eneriju, na mestima sa mnogo sunca, u Kini, Južnoj Africi, na Bliskom istoku, u Severnoj Africi…”, kaže Desmond.
Ekolozi u principu podržavaju solarne elektrane, ali mnogi žele da biološka staništa poput ovog ostanu netaknuta
“Iako pustinja izgleda velika, ako počnete da je delite to zaista može da utiče na to kako životinje i biljke mogu da opstanu dugoročno”, kaže Lisa Belanki.
Ona je advokat iz Centra za biološku raznovrsnost, privatne savetodavne grupe sa predstavništvima u nekoliko američkih država. Belanki kaže da neke ekologe zabrinjavaju moguće posledice solarne elektrane Ajvanpa, čiji sponzor je kompanija Gugl.
Brajtsors enerdži već je utrošio više od 50 miliona dolara za preseljavanje ugroženih pustinjskih kornjača. Ali Lisa Belanki kaže da to nije pravo rešenje.
“Trebalo bi da koristimo područja koja su već poremećena – na primer napuštene rudnike, krovove stambenih i poslovnih zgrada ili parkirališta”, kaže Belanki.
Brajtsors enerdži je unapred prodao struju delovima Južne Kalifornije, a proizvodnja bi trebalo da krene krajem ove godine.
Izvor: Glas Amerike
Ministarka energetike, razvoja i zaštite životne sredine prof. dr Zorana Mihajlović pustila je danas u rad novu fotonaponsku elektranu na krovu zgrade Instituta “Mihajlo Pupin” u Beogradu.
Ova elektrana ima 180 solarnih panela ukupne snage od 50 kW i u potpunosti je realizovana sredstvima i radom stručnjaka Instituta.
Ministarka Mihajlović je na svečanom otvaranju istakla da je ovaj energetski objekat plod domaće pameti i obećala Institutu, koji je zbog svojih naučnih i stručnih rezultata poznat ne samo u Srbiji, već i na Balkanu, podršku Ministarstva u daljem radu.
Odgovarajući na pitanja novinara, ministar Mihajlović je odbacila proizvoljne i ničim potkrepljene optužbe koje su se pojavile u pojedinim medijima, a prema kojima ona opstruira dogovore predsednika Srbije i Rusije i početak izgradnje gasovoda „Južni tok“.
"To je pokušaj da se napravi neka nepostojeća napetost i da se destablizuju odnosi, bez ijednog argumenta. Moja je obaveza da, kao član Vlade, štitim tu Vladu i interese građana Srbije", naglasila je ona.
Ministarka Mihajlović je ocenila da je možda reč o pokušaju da se u centar priče stavi nešto što ne postoji, a da se skloni ono što jeste važno, a to su ekonomske mere vlade, reformisanje “Srbijagasa” i ostali problemi.
"Za mene su najvažnije činjenice. Ovo ministarstvo i ova vlada su za godinu i po uradili više za “Južni tok”, nego ijedna prethodna vlada", istakla je ona.
Ministarka je najavila da će u dijalogu sa ruskim investitorom biti unapređen dokument Vlade Srbije o planovima i strategiji razvoja NIS-a, usvojen 9. avgusta i negirala da postojeći vladin dokument ugrožava razvoj i primenu biznis plana NIS-a do 2015. godine.
"Mislim da se možda i namerno pravi mnogo veća priča i pokušava stvoriti konflikt koji ne postoji", istakla je ministarka Mihajlović i podsetila na činjenicu da država Srbija ima 29 odsto vlasništva u NIS-u i da želi da se "sa dužnom pažnjom" odnosi prema udelu u tom preduzeću.
”Vlada Srbije to radi na način da svako ko u ime države zastupa kapital Srbije u NIS-u, o tome vodi računa, navela je ministarka Mihajlović i naglasila da je interes Srbije da NIS radi, da bude profitabilan, da se širi, proširuje rafinerijsku preradu i da bude još bolja kompanija nego sada. "Mislim da to ne može nikome biti problem", zaključila je ona.
Izvor: merz.gov.rs
Zorana Mihajlović, ministarka energetike, položila je danas u Beočinu kamen temeljac za izgradnju prve solarne elektrane u Vojvodini, u koju će biti uloženo 1,5 miliona evra.
- Kapacitet solarne elektrane biće jedan megavat, planirano je da bude izgrađena za tri meseca i da počne da radi od septembra.
Investitor je slovačka kompanija "Prima enerdži", a elektrana je smeštena na lokaciji Tancoš, površine 2,5 hektara.
Ministarka Mihajlović istakla je da je reč o investitoru koji ima reference i iskustvo, jer je već gradio solarne elektrane u Slovačkoj.
- Ovo je znak da će obnovljivi izvori energije biti iskorišćeni i u Vojvodini i Srbiji", rekla je Mihajlović i dodala da Vlada podražava ovaj projekat i da će biti reč o povlašćenoj proizvodnji električne energije.
Ona je napomenula da postoji Nacionalni akcioni plan za obnovljive izvore energije, koji predviđa određen procenat proizvodnje struje iz "zelene" energije, koji Srbija treba da ispuni do 2020.
Jan Varšo, ambasador Slovačke u Srbiji, izrazio je zadovoljstvo što će investitori preneti svoja iskustva u Srbiju iz te oblasti, istakavši da je solarna energija relativno dobro razvijena u Slovačkoj.
U toj zemlji radi 850 solarnih elektrana, a njihova ukupna instalisana snaga iznosi skoro 500 megavata.
Bogdan Cvejić, predsednik opštine Beočin, rekao je da je reč o prvoj solarnoj elektrani u pokrajini i drugoj u Srbiji, istakavši da se radi u potpunosti o privatnom sredstvima slovačkog investitora.
Izvor: Tanjug
Solarna fotonaponska elektrana u Tehničkoj školi “Mihajlo Pupin” u Kuli, koju je finansirala vlada Španije, već dve godine donosi značajan prihod školi. Učenici i profesori uveliko pripremaju nove projekte.Srednja tehnička škola “Mihajlo Pupin” u Kuli prva je u Vojvodini dobila status povlašćenog proizvođača solarne energije.
Pune dve godine solarna elektrana snage pet kilovata, delo srednjoškolaca i profesora, priključena je na mrežu elektroenergetskog sistema Vojvodine i donosi značajan prihod školi.
Profesor Marjan Ivanov kaže da je Društvo za obnovljive izvore energije, koje postoji u školi, apliciralo kod finske ambasade za proširenje elektrane za još dvadeset kilovata.
“Cilj nam je da napravimo edukativni centar za obnovljive izvore energije cele Vojvodine”, kaže profesor Ivanov.Ambiciozni učenici iz Kule, zaljubljenici u predmet Obnovljivi izvori energije, donose priznanja sa brojnih takmičenja iz prirodnih nauka.
Marijana Matkovski, učenica sa najviše nagrada, kaže da u školi ima dobrih nastavnika i mentora od kojih se može mnogo naučiti, a da učenici i sami istražuju u toj oblasti, jer je u njoj budućnost.
Učenik Daniel Galamb predočava da su se đaci izborili sa suncem i da im ostaje da ukrote vetar, zbog čega je izgrađena vetrenjača koja će biti postavljena u krugu škole.
Planiraju takođe i da postave toplotne pumpe vezane za geotermalnu energiju, koju će koristiti za grejanje škole.
izvor: ekologija.rs
Pripremila: Dragana Zarkov II - 4
Solarni tornjevi, nalik na velike dimnjake koji generišu struju tako što se vruć vazduh penje, su često zaboravljeni kada se priča o korišćenju sunčeve energije. EnviroMission je australijska firma koja radi na usavršavanju ovog sistema i nedavno je objavila da žele da sagrade 800 metara visok toranj u pustinji Arizone. On će proizvoditi oko 200 MW, što je sasvim dovoljno za 150.000 američkih domova.
Postoje tri glavne komponente solarnog tornja:
Dobra stvar je što troškovi rada nisu veliki, a površina ispod krova se toliko zagreje da kada padne noć još uvek postoji značajna temperaturna razlika između dna i vrha tako da toranj može da nastavi sa radom. Ne baš u dnevnom intezitetu, ali sve se računa kad zavisite od sunca a proizvodite struju kada ga nema.
Po nekim predračunima ova građevina će isplatiti troškove izgradnje za 11 godina, a njen vek trajanja je oko 80 godina, što znači da je investitora vrlo isplativo. Tačno je da postoji veliko ulaganje u početku, ali sunce je besplatno…
Izvor: ekologija.rs
Priredio: Nikolić Stefan
Opština Varvarin među prvima je u Srbiji shvatila značaj energetske efikasnosti i korišćenja obnovljivih izvora energije. Sopstvenim i sredstvima donatora u Varvarinu su realizovana četiri projekta iz ove oblasti vredna 165.000 evra, kojima su ostvarene značajne energetske i finansijske uštede.
Pionirski poduhvat koji je za cilj imao uštedu energije, stvaranje ekološki čistije sredine i lepši izgled grada započet je pre sedam godina iz centra Varvarina.
Slađana Jevremović, savetnik za energetsku efikasnost i OIE u opštini Varvarin kaže da je prvi projekat bio projekat rekonstrukcije i modernizacije javnog osvetljenja gde su umesto starih živinih sijalica postavili 1.300 novih, natrijumovih, manje instalisane snage.
"Samom tom rekonstrukcijom dobili smo uštedu od oko 30 odsto u potrošnji električne energije, ali i u održavanju sistema javnog osvetljenja, jer nove sijalice imaju i duži vek trajanja", kaže ona.
Otkada je pre pet godina u centru grada postavljen energetski sat, prvi takve vrste u Srbiji, uštede se mogu dnevno meriti kao i smanjenje emisije štetnih gasova. Korak dalje planiraju da načine proizvodnjom energije iz bio masa.
Predsednik opštine Varvarin Zoran Milenković kaže da imaju ideju da se sagradi jedna deponija, spalionica manjeg kapaciteta koja će da proizvodi struju od jednog megavata i toplu vodu za zagrevanje grada.
Održivi razvoj trajno je opredeljenje opštine Varvarin zbog čega se posebna pažnja posvećuje edukaciji dece i projektima koji se realizuju u saradnji sa školama. U sklopu rekonstrukcije Osnovne škole u Izbenici, 2009. godine, instalirana je toplotna pumpa i podno grejanje.
Mini solarna elektrana, instalisane snage 5 kwh, dar Agencije za energetsku efikasnost i Španske vlade, varvarinskoj srednjoj školi obezbdila je da prva u Srbiji dobije status povlašćenog proizvođača energije. Za dve godine proizvela je i Elektrodistribuciji prodala 12.600 kwh. Dodatna ušteda u obrazovnim ustanovama je načinjena ugradnjom štedljivih sijalica.
Direktor OŠ "Jovan Kursula" u Varvarinu Dobrosav Dolić kaže da je ukupna potrošnja smanjena pet puta.
"Na nivou jednog sata smo postigli da umesto 25 kilovata potrošnje u zimskom periodu imamo potrošnju oko pet . Ta uštedu je ostvarena i u osnovnoj i srednjoj školi i istrurenim odeljenjima u Gornjem i Donjem Katunu. Sa ciljem da pospešimo enegretsku efikasnost uradili smo i generalnu rekonstrukciju parnog grejanja, zamenili dotrajalu stolariju čime smo za 25 odsto smanjili potrošnju uglja i ogrevnog drveta. Adaptacija jednog kotla omogućiće nam da od naredne školske godine kao energent koristimo i pelat", kaže Dolić.
Međunarodni dan energetske efikasnost u svetu se obeležava 5. marta, a odlukom Skupštine iz 2007. godine u opštini Varvarin svakog 23. februara.
Najveće ambicije lokalne samouprave vezane su za izgradnju mini hidro centrale na Velikoj Moravi, između Obreža i Varvarina. Ukoliko se, uz pomoć države, realizuju to bi opštini donelo tri odsto prihoda ili milion evra godišnje i znatno veće mogućnosti za održivi razvoj i ulaganje u infrastrukturu.
Izvor: RTS
Prva solarna elektrana snage jednog megavata u Hrvatskoj, koja se nalazi u Kanfanaru u Istri, završena je i oko 20. januara se očekuje i njeno zvanično puštanje u rad, prenose hrvatski mediji.
Nakon probnog roka od tri nedelje koji je u toku, solarna elektrana u Kanfanaru, koja se prostire na 21.000 kvadratnih metara, energijom će snabdevati 3.500 domaćinstava, prenosi portal Kroenergo (www.croenergo.eu)
U tu solarnu elektranu, koja je trenutno najveća u Hrvatskoj, proizvodiće 1,2 miliona kilovat sati energije godišnje putem 4.256 instaliranih fotonaponskih modula.
Kompanija "Petrokov" iz Zagreba, koja je u solarnu elektranu uložila dva miliona evra, najavila je da će u martu početi gradnju nove solarne elektrane u Kanfanaru iste veličine i snage u koju će investirati 1,5 miliona evra.
Ta kompanija je najavila i da će treću solarnu elektranu od jednog megavata graditi u Iloku.
Izvor: Beta