Montaža, montaža, montaža! Ceo život je jedna velika montaža :)
Email: office@vila.rs
Website: www.vila.rs
Nova tehnologija - Fabrika „Tigar" praviće specijalne poklopce od reciklirane gume koji mogu ponovo da se recikliraju ili poprave
90 odsto reciklirane gume sadrži eko-poklopac
Korporacija „Tigar" iz Pirota počela je sa proizvodnjom eko-poklopaca za šahtove od reciklirane gume koji neće biti interesantni lopovima jer nisu od metala. Tako će milionske štete od svakodnevne krađe poklopaca za šahtove postati prošlost. Ova vrsta gume je i ekološki prihvatljiva jer može ponovo da se reciklira ili popravlja.
Prema rečima Dragana Minčića, mašinskog inženjera iz „Tigra" koji je učestvovao u razvoju ovog proizvoda, ideja je potekla iz Skandinavije, gde su obični metalni poklopci za šahtove odavno zamenjeni poklopcima od reciklirane gume.
- Reč je zapravo o jednom od proizvoda firme „Bilguteks" iz Belgije, koju je „Tigar" kupio. Poklopci su 90 procenata načinjeni od reciklirane gume, što ih čini neuporedivo jeftinijim od metalnih, a samim tim i manje interesantnim lopovima koji ih kradu i prodaju otkupljivačima sekundarnih sirovina, pričinjavajući na taj način ogromne štete. Osim na domaćem tržištu, već sada postoji ogromno interesovanje za ovaj proizvod, pre svega u zemljama Skandinavije, gde je ekološka svest na većem nivou. U tim zemljama se svi proizvodi za putnu infrastrukturu prave od reciklirane gume, pa zbog toga velike količine ovih proizvoda izvozimo upravo u ove zemlje - kaže Minčić.
Laka obnova
Prednost proizvoda od reciklirane gume je u tome što ti proizvodi po potrebi, ukoliko dođe do oštećenja, mogu veoma lako da se vrate u prvobitno stanje.
Jeftini - Poklopci su 90 procenata načinjeni od reciklirane gume
- U dogovoru sa kupcima mi možemo proizvode vratiti na ponovnu reciklažu i reparirati ih brzo i lako - navodi Dragan Minčić.
Osim eko-poklopaca za šahtove, stručnjaci „Tigra" uveliko usvajaju i proizvodnju „ležećih policajaca" od reciklirane gume, koji se uveliko testiraju u realnim uslovima, zatim podloga za sportske terene od reciklirane gume i mnoge druge proizvode.
U Javnom preduzeću „Vodovod i kanalizacija" kažu da je, kao i u drugim delovima Srbije i u Pirotu, krađa poklopaca za šahtove veliki problem.
- Godišnje nam ukradu petnaestak poklopaca za šahtove, čija vrednost može da bude ogromna, jer se pojedine prave da izdrže teret i do 40 tona. Već sam video uzorke ekoloških poklopaca i podržao ideju, pa se nadamo da će što pre taj proizvod krenuti u masovnu proizvodnju - kaže direktor Zoran Nikolić.
Velika ušteda novca
Bojan Pešić, šef Odseka za stambeno-komunalne poslove u Skupštini opštine Pirot, navodi da su krađe metalnih poklopaca problem i u ovom gradu, kao što je to slučaj i u celoj Srbiji.
- Klasični metalni poklopci su često na meti lopova jer se prodaju kao sekundarna sirovina. Osim direktne štete nastale krađom poklopaca, dešava se i da u otvore od šahtove upadne neki pešak ili automobil i onda nastaju još veće štete i povrede. Uvođenje proizvodnje eko-poklopaca je odličan potez i siguran sam da taj proizvod ima perspektivu jer će uštedeti značajan novac gradovima širom Srbije koji svakodnevno moraju ukradene poklopce da menjaju novim, koji nisu nimalo jeftini - kaže Pešić.
Izvor: PRESS - Aleksandar Ćirić
DA se od otpada sa žitnih polja - slame, može napraviti i šešir i kuća, potvrđuje najnoviji projekat novosadskog arhitekte Miroslava Krstonošića. Nemirnog istraživačkog duha, iako je prevalio osmu deceniju života, ne prestaje da smišlja inovacije za gradnju, isključivo od domaćeg i jeftinog materijala. Dugogodišnji rad nedavno je rezultirao projektom „kuća od slame“, prilagođene našem podneblju, a napravljene od prirodnog materijala kojim obiluje vojvođanska žitnica. Da sve bude još interesantnije, sastavljena je bez ijednog eksera, a zbog stubova na kojima je postavljena liči na sojenicu.
Projekat u čiji je rad uložio dve decenije, a usavršio uz pomoć mladih kolega Nataše Tutorov i Đorđa Peljkovića, arhitekta Krstonošić će patentirati, jer, kako tvrdi, tako nešto u svetu ne postoji. Proputovao je mnogo, zbog posla, ali i ličnog zadovoljstva, i primetio da se slama iako jeftina sirovina, ne koristi za gradnju kuća. Doduše, slične je, kaže viđao, ali je njegova jedinstvena i po tome što je dugotrajna, lako prenosiva, i što je najvažnije, mnogostruko jeftinija od uobičajenih kuća.
- Ova je sva ekološka - predočava Krstonošić, projektant i kuće od lakog „stirobetona“, predviđenog da izdrži potrese i do deset stepeni Rihterove skale. - Skelet kuće je drveni, od topole, nalik iščezlim bonduračama ili nekadašnjim vinogradarskim kućicama, pletenim od pruća, oblepljenim blatom, u koji se zatim slažu ploče od presovane slame.
Objašnjavajući dalji proces gradnje neobičnog neimarskog poduhvata, i raspršujući svaku dilemu da li kuća od presovane slame može da „preživi“ kiše i snegove, sagovornik „Novosti“, otkriva da se sa spoljašnje strane zidovi oblažu najlonom i vodootopornom šperpločom, a unutrašnji gipsom.
Kao i sve ostalo u ovoj kući, i u krovnu konstrukciju se ugrađuje slama i prekriva ondeko pločama.
- Kuća je bezbedna od požara, jer ispresovana slama ne može da se upali - tvrdi Krstonošić, napominjući da je lično pokušao brenerom da upali slamenu ploču, ali da se, ni posle dvadesetak minuta izloženosti plamenu nije zapalila.
- Moguće je ovakvu kuću, po istom principu, graditi i od trske.
TEMELJI I INSTALACIJE
POD ekološke kuće je takođe od presovane slame i drvene ploče, a u zavisnosti od uslova terena, postavlja se na drvene ili betonske armirane šipove.
U zidove se, po Krstonošićevim rečima ugrađuju električne i vodovodne instalacije.
Izvor: Večernje novosti
Udobnost i komociju u kućama na selu i vikendicama gde struja još nije stigla moguće je ozbediti i alternativnim sistemima. Na mnogim mestima je neizvodljivo dobiti priključak za napajanje preko elektroenergetskog sistema, što zbog ogromnog novca koji treba uložiti u nepostojeću niskonaponsku i srednjenaponsku mrežu što zbog nemogućnosti rešavanja imovinsko pravnih odnosa kod prolaza mreže. Postoje i zaštićene zone na kojima nije moguća izgradnja el. mreže ali postoje već postojeći objekti za stanovanje.
Ugradnja solarnih ploča može biti jedno od rešenja za dobijanje struje, koje je isplativo čak i kada je priključivanje na elektrodistribuciju moguće.
Za priključenje objekata na distributivni elektroenergetski sistem potrebna je gomila papira (podaci o objektu, energetskim kapacitetima, podnosiocu zahteva, dokaz o legalnosti, vlasništvu, geodetski plan...), puno vremena, a i cena priključenja nije zanemariva.
Ugradnja solarnih panela traje nekoliko dana, dokumentacije, zahtevi i molbe nisu potrebni, cena je nešto viša od priključenja na mrežu elektrodistribucije, ali se mora uzeti u obzir da računi za struju neće stizati.
Ipak, najveći problem kod samostalnih (neko ih zove i ostrvskih) sistema je akumulacija energije u slučaju loših kišnih dana i to je ograničavajući faktor. Kod ovakvih sistema korisnici se moraju odreći električnih štednjaka i električnih bojlera jer oni "gutaju" energiju. Rešenje koje se nameće je da se električni štednjak zameni gasnim, a električni bojler solarnim.
Diplomirani elektroinženjer i direktor firme "S.O.K." Srđan Dragojlović čitaocima "eKapije" objašnjava šta je sve potrebno da struja obezbedi pomoću sunca.
- Sistem se ne pravi po kvadraturi objekta već po potrošačima. Ako uzmemo da prosečna vikendica ima 5-6 štedljivih sijalica (najbolje LED sijalice), frižider, TV, radio, pumpu za vodu, gasni ili šporet na čvrsta goriva, solarni bojler, za projektovanje, opremu i ugradnju solarnih sistema je potrebno oko 2.840 EUR. U cenu je uključeno 2 fotonaponska panela od 170W, 2 VRLA akumulatora 150Ah/12V (akumulatori su namenjeni za solarne sisteme), kontroler punjenja 20A, invertor 800W/1600W. Sistem može izdržati opterećenje sa 800W, a kratkotrajno i 1600W (na primer prilikom uključenja pumpi za vodu).
Dragojlović napominje da instalacija traje dan, dva, a na pitanje koliko kasnije košta održavanje sistema, odgovara:
- Na svakih 5 godina potrebno je izvršiti zamenu akumulatora (ako se sistem stalno koristi). Trenutna cena akumulatora iz ovog sistema je 600 EUR, ali ja pretpostavljam da će cene padati tokom godina. Akumulatori ne bi trebali da budu izloženi niskim temperaturama.
Kao dodatne alternativne sisteme, naš sagovornik preporučuje:
- Ako lokacija dozvoljava preporučio bih i izgradnju hibridnih sistema "sunce plus vetar". Problem je što nemamo podatke o jačini i trajnosti vetra ni na velikim lokacijama, a kamoli na malim mikro lokacijama. Za početak rada vetrogeneratora potrebna je brzina od 10km/h, a za optimalan rad 36-45km/h.
Kuća, ipak teško može biti energetski samoodrživa, jer kako naš sagovornik napominje uslovi su ograničeni brojem i vrstom potrošača i nemogućnošću 100% garancije da će svakog dana u godini biti dovoljne električne energije.
Mada, dodaje naš sagovornik, ni elektrodistribucije ne mogu garantovati da će u planiskim mestima u toku zime odmah izaći na teren i rešiti kvarove.
Izvor: eKapija