Elektronski otpad, ubrzanim razvojem novih tehnologija, postaje sve veći problem, jer se još uvek ne može odlagati na propisan način. Pošto sam o problemima odlaganja elektronskog otpada pisao ranije na ovom portalu, u ovom članku ću se pozabaviti temom kako ispravne delove pokvarenog UPS-a korisno upotrebiti za rekonstrukciju nekog drugog upotrebljivog uređaja za domaćinstvo.
Kod dugogodišnje upotrebe UPS uređaja najpre nastaju problemi sa akumulatorskom baterijom čiji je radni vek trajanja ograničen. Obično se radi o periodu do tri godine, što zavisi od vrste i kvaliteta baterije, ali i stanja elektronike koja je puni u toku eksploatacije. Kada primete da ni elektronici nema spasa, mnogi takav uređaj odbacuju kao otpad, ne razmišljajući da kod UPS-a gotovo nikada ne strada transformator i većina pasivnih, ali i aktivnih komponenti. Njih treba pažljivo skinuti i ispitati ispravnost, što se, inače, radi i kod odlaganja otpada kod registrovanih organizacija koje se na propisan način bave tim poslom.
Kutiju UPS uređaja, zajedno sa transformatorom, sam na najbolji način iskoristio za konstrukciju višenamenskog ispravljača sa regulacijom napona i jačine električne struje. U ovoj složenoj konstrukciji iskoristio sam dva odvojena izvoda sekundara transformatora, pošto jedan od njih daje 12 V, a drugi 18 V. Za oba izvoda, posle ispravljanja sa dva posebna Grec spoja, uradio sam preciznu elektroniku regulacije napona bez slabljenja jačine struje, ali sa dodatnom mogućnosti da se reguliše i jačina struje zbog specifičnih kriterija kod punjenja Ni-Cd akumulatora. Maksimalni ispravljeni jednosmerni naponi na dva odvojena izvoda iznose 17 V i 25 V. Prilikom korišćenja jačih struja može se desiti grejanje nekih komponenti, što je ublaženo dodavanjem kompjuterskog ventilatora (kulera) čija se brzina okretanja reguliše putem ugrađenog senzora na hladnjaku. Ova konstrukcija ima posebnu vrednost zbog elektronike za regulaciju napona, kao i rešenja da se sve komande i signalizacija izvedu na prednjem delu uređaja.
Pošto se radi o složenom multifunkcionalnom ispravljaču, da ne bismo stalno kontrolisali napone na izlazima, najbolje je ugraditi precizan digitalni voltmetar, koji se jednim preklopnikom može koristiti za oba izlaza. Jednostavnije praktično rešenje je da na prednjoj strani kutije označimo napone kod preklopnika i jačinu struje kod potenciometra ( pogledati sliku ispod naslova ). Sva elektronika smeštena je u plastičnu kutiju UPS-a u kome je na njegovom ranijem mestu ostao jedino transformator snage 500 W. Zadnji deo kutije iskorišćen je za prekidač naizmeničnog napona 230 V, 2 A, te za dva izlaza jednosmernog napona sa odgovarajućim presecima kablova koji su dimenzionisani prema merenim jačinama struje sa maksimalnim opterećenjem izabranog potrošača, ili prema kapacitetu akumulatora koji se nakon pražnjenja puni odgovarajućim naponom.
Na kraju se postavlja neminovno racionalno pitanje, šta smo dobili ovom konstrukcijom? Pre svega, pametno smo iskoristili elektronski otpad jer se sa minimalnim ulaganjem dobio višenamenski ispravljač i punjač akumulatora sa preciznom regulacijom napona i jačine struje. Dalje, možda najvažnije, proverili smo teoriju u praksi, Omov zakon i Kirhofova pravila za složena strujna kola i korisno upotrebili slobodno vreme, ukoliko ga imamo. Najveća nagrada za bilo kog konstruktora je praktična upotrebljivost uređaja u kabinetu, laboratoriji, ili u domaćinstvu. Ne treba zaboraviti ni uštedu novca, jer kvalitetniji fabrički ispravljači prilično koštaju i teže se opravljaju u slučaju kvarova, a ako se odlučimo za kupovinu polovnih uređaja, onda možemo imati veću štetu nego korist!
Nije retkost da godinama korišćeni UPS uređaj, koji služi za vremenski ograničeno napajanje računara električnom strujom kada nestane napona u mreži, posle dužeg perioda eksploatacije otkaže svoju korisnu zaštitnu ulogu, te se njegova opravka uglavnom ne isplati. Mnogi ga bacaju kao elektronski otpad, ne razmišljajući da njegov ispravan transformator može dobro poslužiti za konstrukciju kvalitetnog punjača akumulatora velike snage. Snaga transformatora zavisi od snage UPS-a ( P ) koji je korišćen dok je bio ispravan. Dobro će poslužiti bilo koji od njih koji je ispravan, samo treba znati šta i kako koristiti kao primarni, a šta kao sekundarni namotaj mrežnog transformatora. Principijelno, primar bilo kog transformatora je namotaj u koji se uvodi, a sekundar je namotaj sa koga se dobija ( izvodi ) transformisan naizmenični napon.
Kod transformatora UPS-a, koji ćemo koristiti za pravljenje punjača akumulatora, napon od 230 V dovodimo na nešto tanje provodnike i to na žuti i crni ( omski otpor između njih je oko 14 oma ), a plavi provodnik koji je sa njima u spoju ostavljamo slobodnim. U primaru se nalaze još dva izvoda i to braon i crveni, koji nisu u spoju sa navedenim provodnicima. Namotaji sekundara transformatora ( 600 W ) su od toliko debele žice koja može izdržati jačinu struje do 25 A, što je zgodno za punjenje akumulatora velikog kapaciteta. Izvodi namotaja obično su u tri različite boje, gde je crvena na sredini, a ostala dva izvoda ( braon i plavi ) su početak, odnosno kraj sekundarnog namotaja, dajući napon 2 x 10 V ~ ( 2 x 14 V = ), što je idealno za bilo koji punjač veće snage.
Kada smo, prema opisanim bojama, odredili šta je primarni, a šta sekundarni namotaj, dobro je da to, radi potpune sigurnosti, proverimo instrumentom tako što ćemo meriti otpore između raspoloživih provodnika. Konstruktori UPS uređaja obično se drže standarda i dogovora, ali ako naletimo na neke druge boje možemo napraviti grešku koja će nam pokvariti posao, a može biti i opasna po život zbog uvođenja napona od 230 V na provodnike gde to nije moguće. Bitno je da znamo da se napon od 230 V dovodi na izvode čiji su namotaji manjeg preseka, a sekundar na izvode namotaja sa debelom žicom. Posle spajanja treba proveriti da li se jezgro transformatora zagreva, a neka nas ne iznenadi što će transformator povući veoma jaku struju. To se obično dešava kod transformatora velike snage. Posle merenja napona na sekundaru spajamo ga isto tako debelim provodnicima na grec-spoj veće amperaže ( 25-35 A ) koji ispravlja naizmeničnu struju. Možemo koristiti varijantu za 12 V i za 24 V, a umesto grec-spoja, pošto na sekundaru postoji srednji izvod, možemo koristiti dve jake ispravljačke diode na čije anode vezujemo braon i plavi provodnik, a katode dioda spajamo u tačku koja će biti plus ( + ) pol izvora struje, dok će srednji izvod služiti kao minus ( - ) pol ispravljača. Ovo je najjednostavnija njegova konstrukcija, a ako želimo regulaciju napona i jačine struje punjenja onda možemo koristiti dodatnu elektroniku koju sam opisao u nekoliko mojih ranije objavljenih članaka.
Korišćenje delova UPS-a je potpuno isplativo jer nas gotovo ništa ne košta, a pored transformatora možemo iskoristiti i druge njegove komponente, kao što su relei, neki otpornici, veliki izbor dioda, elektrolita i dosta dobar grecov spoj koji se ne može koristiti za ovaj ispravljač, već za napajanje uređaja daleko manje snage. Dobro je da to sve detaljno ispitamo i da iskoristimo sve što je upotrebljivo, čime ćemo imati veoma malo otpada i veliko zadovoljstvo nakon uspešne konstrukcije drugog korisnog uređaja, odnosno ispravljača velike snage. Jedini izdatak biće odgovarajuća metalna, ili plastična kutija u koju ćemo smestiti delove uređaja. Preporučljivo je da se ugradi odgovarajući osigurač i ampermetar kojim ćemo meriti jačinu struje punjenja Acu. Ako smo prethodno ispitali napone u praznom hodu i u režimu punjenja akumulatora voltmetar nam nije potreban.
O korišćenju UPS uređaja pisao sam u nekim mojim ranijim člancima ( 03.12.2014. ), ali se ovoj temi opravdano vraćam zbog čestih pitanja i komentara na Internet portalima. Česti problemi su pištanje uređaja, njegovo preterano zagrevanje, otkazivanje rada akumulatora i veoma kratko vreme rezervnog napajanja pri nestanku električne struje.
UPS, koji služi kao privremeno rezervno napajanje u slučaju nestanka električne struje, će da pišti sa prekidima ako nestane struje u mreži, i ukoliko je ispravan, imaćemo sasvim dovoljno vremena da snimimo dokument u radu i da na vreme i bezbedno isključimo računar. Ne možemo biti sigurni da nastavimo sa radom na duži vremenski period ukoliko nema struje u mreži. Neki od korisnika su stavljali, umesto standardnog (propisanog) akumulatora, olovne akumulatore dosta velikog kapaciteta (preko 45 Ah) čije napajanje traži veliku jačinu struje, što dovodi do preteranog zagrevanja, ili do oštećenja vitalnih poluprovodničkih komponenti. Primera radi, UPS PowerMustek 600VA Plus, koristi Acu bateriju kapaciteta 7 Ah, tako da je njegova elektronika, kao i presek provodnika određen prema tom kapacitetu. Ako upotrebimo eksternu bateriju većeg kapaciteta, vrlo je verovatno da ćemo brzo upropastiti elektroniku uređaja. Prilikom zamene baterije obavezno pogledati koji je kapacitet u pitanju i da li odgovaraju njene dimenzije. Preporučljivo je, pre zamene, bateriju propisno napuniti do određenog napona, jer prazna baterija neće obezbediti stabilan rad u startu. Često se desi da baterija počne da pišti i u slučaju kada je UPS na mreži. Postoji više mogućih uzroka za tu pojavu. Prvi, najčešći, je da baterija nije dostigla potreban napon preko 10,8 V, jer je izgubila, ili iz nekog razloga gubi svoj kapacitet, tako da je treba što pre menjati. Drugi mogući uzrok je da je pregoreo zaštitini osigurač na ulaznom priključku koji je obično smešten (sakriven) na dnu tropolne utičnice. Pri njegovoj zameni upotrebiti osigurač propisane amperaže. Kada smo kod jačine struje koju može dati UPS, na njemu pišu podaci o tome ( snaga, jačina struje). Koristićemo samo neke uređaje da se napajaju preko UPS sa ukupnom snagom koja je ispod dozvoljene. Nikako nije preporučljivo da se preko UPS napajaju skeneri i pojačala. Nedavno sam pročitao da su neki pokušavali da preko UPS uključe i grejalicu, što je nezamislivo i nepotrebno.
Ponekad se kod UPS uređaja javlja preterano zagrevanje i zujanje pri radu. Zagrevanje neminovno postoji, ali ako je preterano onda nije obezbeđeno pravilno odvođenje toplote preko Alu tela za hlađenje. U tom slučaju pažljivo ispitati da li je stavljena termalna pasta i da li su dovoljno stegnute komponente koje se nalaze na hladnjacima. Zagrevanje i nestabilnost u radu se javljaju i kod hladnih lemova, što se može vizuelno ispitati i popraviti sa dobrom lemilicom i kvalitetnim tinolom. Oštećenja se najčešće javljaju na mestima štampane ploče gde prolazi jaka struja, što se vidi na krajevim kablova, ili konektora. Najbolje je pregledati celu štampanu pločicu UPS uređaja, videti da nema curenja elektrolita (česta pojava), spojeva sa kružićima (slab spoj), ili nagorelih kablova (česta pojava kod upotrebe akumulatora većeg kapaciteta). Zujanje pri radu je posledica nedovoljnog stezanja trafo limova. Ta neprijatnost se rešava stezanjem odgovarajućih matica na uglovima trafo limova, ili njihovo zalivanje u plastiku koja će amortizovati oscilovanje koje dovodi do zujanja.
UPS uređaj će sa pravilnim korišćenjem dugo raditi i biti nam od velike pomoći pri nestanku električne struje. Mnogi ga nepotrebno bacaju prilikom otkazivanja akumulatorske baterije, što je pogrešno, bez obzira na relativno visoku cenu baterije. To je najbolja prilika da pregledamo njegovu elektroniku, kupimo odgovarajuću bateriju, propisno je napunimo i zamenimo umesto stare. Pri ovim radnjama moramo biti veoma oprezni, jer uključena i napunjena baterija sa elektronikom UPS daje napon koji je opasan po život. Zato je najbolje da bateriju prikopčamo na kraju svih navedenih radnji kontrole, eventualne opravke, ili zamene.
Pogrešno je očekivanje nekih korisnika da uređaj pod nazivom UPS (Uninteruptible Power Suply) može služiti za neprekidno napajanje aparata koji su na njega priključeni. S druge strane, kada je vreme restrikcija i planskih isključenja struje po grupama stvar prošlosti, neki pogrešno zaključuju da nam UPS uopšte nije potreban. Opravdano se pitamo, čemu, onda služi UPS i da li je vredno da imamo ovakav uređaj koji namenski služi za napajanje računara i drugih uređaja. Pre kupovine UPS imao sam neprijatno iskustvo da mi je dosta brzo stradala matična ploča računara zbog čestih promena napona koje su fatalne za brojne elektrolite ploče čiji je radni napon bio kritičan u odnosu na merene vrednosti. To je samo jedan od opravdanih razloga da, ipak, u opremi imamo kvalitetan UPS koji će nas sačuvati od neprijatnih iznenađenja.
Njegova osnovna uloga je da korisniku obezbedi dovoljno vremena da nakon nestanka struje u mreži sačuva svoj rad i dovoljno brzo i bezbedno isključi računar. Upustio sam se i u eksperimentisanje prisilnog isključenja struje, pri čemu se čuje isprekidano pištanje UPS-a, kada automatski dolazi do prebacivanja na rezervno napajanje iz akumulatora, odnosno do pretvaranja jednosmernog u naizmenični napon bez velikih skokova i naglih promena. Radi eksperimenta, probao sam sa vrlo kratkim ( blic ) prekidom mrežnog napona, što UPS registruje i munjevito prebacuje na rezervno napajanje koje se na osetljivim uređajima ne primeti. Mereći napone na ulazu i na izlazu UPS, utvrdio sam postojanu stabilnost izlaza, nešto slično kao kod nekadašnjih stabilizatora napona za crno-bele televizore. Posle ovih eksperimenata zaključujem, da UPS itekako štiti od neželjenih promena napona u odnosu na nominalnu vrednost (podnaponi i prenaponi). Najopasniji za uređaje su tzv. pikovi, odnosno kratkotrajni, ali visoki skokovi, koji, zbog neizbežne struje samoindukcije pri prekidu i uspostavljanju napajanja, napon povećavaju do veoma štetnih vrednosti. Ovakve skokovite promene napona se ne dešavaju na izlazu UPS što je dobro za stabilan rad bilo kog osetljivog uređaja, posebno računara, štampača, skenera, ili adaptera ( čopersko napajanje ) za laptop.
Postoje razni uzroci skokovitih promena napona: različito rastojanje potrošača od trafo-stanice, snažne mašine koje rade u blizini i koje se često uključuju i isključuju, aparati za električno varenje, veš-mašine koje rade na istoj fazi, pa čak i udar groma. Utičnice UPS-a su, po pravilu, zaštićene od ovih pojava, pri čemu efikasnost zaštite varira od uređaja do uređaja, u zavisnosti od kvaliteta i, naravno, cene. Manji kućni, ili kancelarijski (SOHO) modeli, koji nisu povezani na baterijsko napajanje, ipak, pružaju naponsku zaštitu. Uređaji uključeni u ovakve utičnice gube napajanje pri nestanku struje, ali su zaštićeni od neželjenih pojava u mreži. Kako opasan napon može da stigne i drugim putem, UPS ima ulaz i izlaz kojim se štiti telefonska linija, ili mrežni kabal. Umesto da se direktno uključi u računar, kabal se prvo priključuje na ulazni konektor UPS, a iz izlaznog konektora se vodi do računara. Uobičajeni signali koji postoje na telefonskim i mrežnim instalacijama nesmetano prolaze kroz UPS, ali će ovaj uređaj zaustaviti previsok napon pre nego što stigne do osetljive elektronike u računaru. Neki modeli UPS imaju više od jednog priključka za telefonski ili UTP kabal, što je praktično da se, pored modema, zaštiti i običan telefon. Kako je standardni RJ-11 konektor za telefonsku liniju sličan RJ-45 konektoru za Ethernet mreže, mnogi UPS-evi koriste činjenicu da se na mrežni priključak može prikačiti i telefon, pa je korisniku ostavljeno da bira da li će zaštititi modem, ili mrežu.
Na kraju, ne treba zaboraviti osnovnu ulogu UPS, zaštitu u slučaju nestanka struje, kao i činjenicu da posle dve do tri godine njegov akumulator izgubi potreban kapacitet ( Ah ), što ne znači da se UPS pokvario. Da je akumulator pri kraju, UPS nas upozorava zvučnim signalom i kada ima struje u mreži. U tom slučaju, pre jednostavne zamene odgovarajućeg akumulatora (pogledati napon i kapacitet), treba pažljivo pregledati štampanu ploču i lemilicom popraviti oštećene spojeve na UPS-u koji nastaju prilikom proticanja jake struje. UPS nije za upotrebu ako je izgorela, ili je potpuno oštećena njegova štampana ploča, ili neki od vitalnih delova na njoj. Veoma retko strada mrežni transformator, koji se može upotrebiti za konstrukciju snažnog ispravljača, tako što se samo zamene primarni i sekundarni namotaji, doda jak Grecov spoj i elektrolit za filtraciju. Prerađeni uređaj više ne služi za namenu koju je imao UPS, već samo kao dobar punjač akumulatora. Pre toga, treba pažljivo izmeriti dobijeni jednosmerni napon, jer je za punjenje akumulatora ( 12 V ) potrebno 14,8 V. Pored punjenja akumulatora, ovakav ispravljač se može upotrebiti u laboratoriji za različite eksperimente, ili za napajanje nekih drugih uređaja.
Ovaj višenamenski uređaj za napajanje, kao rezultat samostalne i jednostavne konstrukcije i nešto dužeg eksperimentisanja sa rezervnim izvorima napajanja, ima dosta široku praktičnu primenu, kako u laboratoriji, tako i u domaćinstvu. Može služiti za napajanje različitih aparata u kombinaciji mreža - baterija, kao što su tranzistorski prijemnici, pojačala male snage, digitalni časovnici, portabl TV i male svetiljke u slučaju nestanka struje u mreži. Njime sam izbacio upotrebu sveće, ili nekada popularne petrolejske lampe u slučaju nestanka struje, što se ranije često dešavalo pri elementarnim nepogodama. Njegova privlačnost je zbog mogućnosti eksperimentisanja sa rezervnim izvorima napajanja koja su nam i danas itekako potrebna. Čak, sa malom dogradnjom, može poslužiti za punjenje litijum jonske baterije mobilnog telefona na mestima gde nemamo mrežnog napona, kada boravimo u prirodi, na izletu i drugim sličnim situacijama. Više puta me ovakvo rezervno napajanje spašavalo pri potpuno praznoj bateriji mobilnog telefona, ali napominjem da sam imao prilagođeno napajanje i za takvu namenu, odnosno odgovarajući kabal za punjenje mobilnog telefona sa rezervnog izvora.
Umesto klasičnih baterija, koje koriste neki uređaji, mogu da se primene olovni (Pb) ili jači nikl-kadmijumski (NiCd) akumulatori. Kada je uključena mreža, baterija, odnosno akumulator, se napaja preko otpornika R2 (Rx), koji je tako dimenzionisan da samo nadoknađuje struju samopražnjenja. Tako npr. za R2 = 5 oma dobijamo da je konstantna struja punjenja Ip = (Ucener – Ubat)/ R2 = (15V – 12V)/ 5 oma = 0,6 ampera ( A ), što odgovara stabilnom punjenju i samodopunjavanju Acu baterije čak nešto većeg kapaciteta. Kod proračuna vrednosti otpornika (Rx) treba voditi računa o struji punjenja i o naponu baterije, što je posebno važno kod NiCd, ili kod litijum jonskih baterija. Svaka akumulatorska baterija na sebi ima označen kapacitet (Ah), napon (V) i struju punjenja (A), što je polazna osnova za bilo koji proračun pre gradnje i praktične primene rezervnog napajanja za različite varijante.
Načelna shema automatskog preklapanja mreža-baterija
Elektronika uređaja ima mrežni transformator ( 220/12V ), grec-spoj fabričkog tipa, dva elektrolita, NPN tranzistor sa hladnjakom, cener diodu i dva otpornika. Tome treba dodati jednu akumulatorsku bateriju većeg kapaciteta koja odgovara za predviđeno rezervno napajanje.
Za sadašnje uslove, umesto tranzistora BD106 preporučujem domaći 2N3055, cener dioda može da bude BZ12, s tim što treba meriti napon na njoj kada se ugradi u uređaj, jer je njena tolerancija prilično velika, pa može ponekad da ne odgovara. Nakon eksperimentisanja, ipak sam se odlučio za cener diodu BZ15, zbog mogućnosti preciznijeg određenja napona i struje dopunjavanja Acu baterije od 12 V, 7 Ah. Za napajanje baterije mobilnog telefona upotrebio sam dobro poznati regulator napona T805 sa konektorom za njeno punjenje. Kolo za punjenje mobilnog telefona nije prikazano na shemi, ali je veoma jednostavno, pošto regulator napona ima tri izvoda, prvi je ulaz ( In ), srednji minus pol, a treći izlazni napon od 5 V ( Out ).
Dioda D3 može da bude bilo koja silicijumska, ili germanijumska ( ispravljačka ) dioda za bar 1 A i inverzni napon od minimalno 100 V, znači da odgovara svaka TV ispravljačka dioda. Iste takve diode mogu da se primene i u ispravljaču. Tranzistor je potrebno ugraditi na aluminijsku pločicu, ili na gotov hladnjak površine 20 cm2 zbog mogućeg grejanja pri većim opterećenjima.
U galeriji slika, pored osnovne pločice sa elektronikom, predstavljeno je rezervno napajanje dve neonke sa njihovom elektronikom, napajanje malog fenjera, digitalnog termometra koji stalno očitava temperaturu i računara sa što manje dodatnih potrošača. Pretvarač napona za neonku sa 12 V jednosmernog na 220 V naizmeničnog napona opisan je u jednom od mojih ranijih članaka. Za duže napajanje računara trebaju jake Acu baterije i pretvarač sa kontrolisanom, odnosno stabilnom frekvencijom ( 50 Hz ), što nije prikazano na shemi rezervnog napajanja, a za njegovu gradnju treba malo više konstruktorskog iskustva.
Zbog čega je još uvek, posle toliko godina od moje prve gradnje, aktuelna konstrukcija ovog višenamenskog uređaja? On, pre svega, u slučaju nestanka struje u mreži bešumno prebacuje napajanje sa mreže na Acu bateriju, a potrošnja za neke uređaje je beznačajno mala, tako da su vidne uštede i racionalna potrošnja energije. Pre svega, izbegnuta je kupovina još uvek skupih alkalnih baterija koje se ne mogu puniti. Jedina skuplja stavka su akumulatorske baterije čija se kupovina isplati za relativno kratko vreme. Puno znači rezervno svetlo u slučaju nestanka struje u mreži, ili kod napajanja digitalnog sata ili elektronskog termometra, za koje treba vremena za podešavanje posle nestanka, odnosno ponovnog dolaska struje. Za akumulatore većeg kapaciteta potrebne su snažnije ispravljačke diode, a danas se grec-spoj može naći veoma povoljno za veće jačine struje. Ako se opredelimo za snažnije akumulatore, koji služe kao rezervno napajanje, potrebno je voditi računa i o snazi mrežnog transformatora kojima se oni pune, odnosno dopunjavaju. Preciznim baždarenjem postigao sam stanje da me NiCd baterija nešto boljeg kvaliteta godinama besprekorno služila za različite namene i eksperimente. Tako sam spojio korisno i praktično sa delovima jeftine elektronike, izuzimajući Acu bateriju, ili olovni akumulator. Kod laboratorijskih eksperimenata sa pretvaračem napona moramo biti veoma oprezni sa visokim naponom, a kod osetljivih uređaja, kao što su portabl televizori i računari, odabranim radnim naponom, odnosno frekvencijom naizmenične struje koja mora biti stabilna. Izuzetno je složena i, po mom mišljenju, nije isplativa konstrukcija pretvarača napona 12V/220 V sa stabilnom frekvencijom ( 50 Hz ), tako da preporučujem da je bolje kupiti fabrički pretvarač za tu namenu, koji se može dosta povoljno naći u specijaliziranim prodavnicama i na domaćem tržištu. Ako se odlučimo za takvu kupovinu, pretvarač napona ima elektroniku za automatsko prebacivanje rezervnog napajanja u slučaju nestanka struje, čime ćemo izbeći zadovoljstvo samostalne konstrukcije prema opisanoj shemi. Za mene je bila zanimljivija samostalna konstrukcija koja traži dosta snalažljivosti, vremena i strpljenja. Na kraju se sve isplatilo, pošto uređaj može da napaja, pojedinačno ili istovremeno, više aparata!
Izvori saznanja:
1. Moja radionica za eksperimente i teoriju fizike,
2. Časopis “Radio amater”, oktobra 1974. godine