28. avgusta u Vršcu, u okviru projekta ConSENSus potpisan je „sporazum o zajedničkom delovanju ekoloških nevladinih organizacija opštine Vršac“ pod nazivom ZELENI KRUG.
„Zeleni krug“ formiran je od strane 8 organizacija civilnog društva, a svoj potpis na sporazum stavili su: Društvo ljubitelja gradskog parka Vršac, Ekološko društvo „Priroda i zdravlje“, Društvo „Romano krlo – Romski glas“, Ekološki centar „Stanište“, Prirodnjačko društvo „Gea“, Regionalni „Uneko“ Banat, Pokret gorana Vršac i Centar za energetsku efikasnost „Cefix“. Sastanku je ispred opštine Vršac prisustvovao član opštinskog veća zadužen za ekologiju gospodin Miloš Vasić, kao i gospođa Orhideja Štrbac ispred javnog preduzeća za izgradnju, razvoj i uređenje opštine Vršac – JP „Varoš“.
Neke od aktivnosti i prioriteti kojima će se „Zeleni krug“ baviti jesu: Zaštita životne sredine, kao prvi prioritet rada mreže; izrada i implementacija praktičnih javnih vršačkih zelenih politika; organizovanje i sprovođenje edukativnih programa; učestvovanje na konkursima za dobijanje sredstava sa zajedničkim projektima, kao i zajednička implementacija odobrenih projekata; uspostavljanje delotvornih mehanizama za učešće organizacija civilnog društva u kreiranju i sprovođenju politike životne sredine u opštini Vršac, kroz osnivanje i aktivno učešće u radu ZELENOG SAVETA OPŠTINE VRŠAC.
Organizacije potpisnice sporazuma će na narednom sastanku formirati Savet „Zelenog kruga“ koji će koordinirati rad ove mreže ekoloških organizacija. Svečanim činom potpisivanja sporazuma spisak članica nije zaključen i u naredne dve nedelje očekuje se pristupanje ostalih ekoloških organizacija sa teritorije opštine Vršac „Zelenom krugu“.
Festival ekstremnih sportova Countryside Jam biće održan drugi put u Vršcu od 29. avgusta do 1. septembra. Pored brojnih takmičenja u ekstremnim sportovima, festival nudi i odličan muzički program.
Cilj Countryside Jam Festivala je da pored promocije i podrške ekstremnim sportovima, podiže svest kako omladine o problemima današnjice, tako i odraslih sa pogrešnim shvatanjem o urbanoj kulturi navode organizatori.
Sportski program biće realizovan u Balkanskoj ulici (Centar „Millennium“), a muzički program na Vršačkom bregu i to na dve bine.
U okviru festivala biće organizovano i niz predavanja koja imaju za cilj razbijanje predrasuda i smanjenje diskriminacije.
Muzički program po danima:
Glavna bina
Četvrtak, 29. avgust
Petak, 30. avgust
Subota, 31. avgust
Nedelja, 1. septembar – Tribute night
Addicted Music Planet Stage
Petak, 30. avgust - House and Progressive trance: Funky Business DJs, VAN-E Live, Čičak b2b Divac, Dovia, Vertex Live, Sonic Entity Live
Subota, 31. avgust - Psychedelic Trance and Full On: Dalton, Wicked Forest, Materia Live, Talpa Live, Spiral, Vladica
Nedelja, 1. septembar - Battle DJs: Boky, Srle, MILJANI, Pecinac, Stefan, Alek, Petar, Anđela
Komplet ulaznica košta 1200 dinara. Pojedinačne ulaznice koštaće 500 dinara i nema ih u pretprodaji, kupovaće se na ulazu.
Ovde možete videti više o festivalu:
https://www.facebook.com/pages/Countryside-Jam/407404052629245
Članovi Ekološkog centra "Stanište" iz Vršca su, čini se, našli rešenje kako da alergenu biljku ambroziju, čije uništavanje iz republičkog budžeta svake godine izvuče više stotina miliona dinara, iskoriste kao sirovinu, koja može da donosi profit. Posle višegodišnjeg istraživanja oni su ustanovili da se od ambrozije može proizvoditi etarsko ulje, koje bi, između ostalog, moglo da se koristi i u farmaceutsko-hemijskoj industriji. Međutim, ni posle četiri godine od objavljivanja ovih rezultata, nadležne institucije nisu dale odgovor na to, pa se postavlja pitanje da li država uopšte želi trajno da reši ovaj problem.
Dejan Maksimović, član EC "Stanište", kaže da su njihova istraživanja pokazala da ambrozija ima relativno visok sadržaj etarskog ulja, žućkaste boje, prijatnog mirisa i sa antimikrobnim dejstvom, te da zato ovaj korov predstavlja izdašnu sirovinu, koju treba iskoristiti.
- Na osnovu ovih saznanja, pokušavamo da ponudimo koncept, koji bi umesto pukog uništavanja i čistog troška, promenio odnos prema ambroziji. To otvara mogućnost otkupa i njene industrijske i poluindustrijske eksploatacije, ali dosad nismo naišli na razumevanje nadležnih institucija - predočava Maksimović.
"Stanište" traži od nadležnih organa da javnost upoznaju sa rezultatima suzbijanja ambrozije u proteklih desetak godina, jer sumnjaju da je količina potrošenog novca za te namene srazmerna efektima uništavanja. Naime, broj građana alergičnih na ovu biljku svake godine se povećava, a neka istraživanja su pokazala da se samo u Vojvodini potroši oko 25 miliona evra za lekove za trenutno ublažavanje tegoba nastalih kao posledice alergije na ambroziju.
Ekolozi širom naše zemlje jedinstveni su u oceni da je država neuspešna u tretiranju problema ambrozije. Samo 2008. godine je na akcije uništavanja ove korovske biljke sa javnih površina potrošeno više od 2,5 miliona evra i sve se svodi na fizičko uklanjanje, dok je broj alergičnih građana na ovu biljku sve veći. Međutim, ukoliko bi se pronašao održivi menahizam kako od ambrozije dobiti upotrebljive proizvode, umesto ogromnog troška, mnogi bi mogli da zarade.
- Kada se ambrozija prepozna kao sirovina, moglo bi da se otvori nekoliko manjih pogona za dobijanje etarskog ulja, pogotovo u ruralnim sredinama, zbog blizine sirovine. Već postoje zainteresovani za ovaj posao. Zato predlažemo da se novac, koji se dosad izdvajao za uništavanje ambrozije, daje kao subvencija onima koji bi se bavili proizvodnjom i otkupom ove vrste ulja - ističe Maksimović.
Ukoliko država stane iza ove ideje, u EC "Stanište" očekuju da će mnogi krenuti njihovim stopama, jer bi umesto problema imali dvostruku korist - akcije uklanjanja ambrozije bi bile daleko uspešnije, alergije bi bilo manje, a ponešto bi se i zaradilo.
Etarsko ulje od ambrozije je nov proizvod, koji niko zasad nije koristio, ali svojstva pokazuju da je i te kako upotrebljivo. Od cele biljke, prepoznatljivu sezonsku alergiju izaziva samo protein u omotaču polenovog zrna, ali etarsko ulje nije štetno.
Autor: Jelena Jovanović, Večernje Novosti
Realizacija projekta „Podrška malim i srednjim preduzećima razvojem infrastrukture elektronskog poslovanja u Županiji Timiš i susednom srpskom okrugu“ pomoći će potencijalnim preduzetnicima da započnu i vode svoje poslovanje i ostvare održivost svojih preduzeća, kaže Milovan Petrov menadžer ovog projekta.
Prvo će budući zaposleni u BIC proći obuku o poboljšanju menadžerskih, marketinških, finansijskih, inovativnih sposobnosti i veština, koje se odnose na osnivanje i organizovanje novih preduzeća. Zatim će oni podržavati buduće stanare/korisnike da posluju u skladu sa najboljom praksom EU.
- Od 1.000m2 starog skladišnog prostora, u vlasništvu Opštine Vršac, napraviće se novih 8 proizvodnih modula (od 60 do 150 m2). Omogućićemo poslovni proces podrške koji će ubrzati uspešan razvoj start-up i već afirmisanih kompanija, pružajući preduzetnicima niz ciljanih sredstava i usluga. Glavni cilj je proizvesti uspešne firme, koje će, kada napuste program, biti finansijski održive i samostalne, rekao je Petrov.
Partner iz Rumunije će putem interneta uspostaviti sistem informisanja za promovisanje poslovnih mogućnosti u prekograničnoj oblasti. Platforma će sadržati bazu podataka sa informacijama o populaciji, lokalitetu, obrazovnim objektima, poslovnim objektima, privredi…
-Baza podataka će sadržati i GIS mape koje će biti dizajnirane tako da pokazuju informacije o poljoprivredi, zaštićenim područjima i raspoloživoj poslovnoj infrastrukturi. Takođe, platforma će obuhvatiti softver za modeliranje podataka, kako bi potencijalni investitori imali uvid u mogućnosti različitih poslovnih scenarija. Informacije koje će sistem pružati predstavlja odličnu platformu za promovisanje opšteg ekonomskog interesa u srpsko - rumunskom prekograničnom području, rekao je Petrov.
Predsednik opštine Vršac Čedomir Živković i Sergiu Balaša direktor agencije ADETIM (Agentia de Dezvoltare Economico-Sociala Timis) iz Temišvara, 26. aprila potpisali su ugovor o sprovođenju ovog projekta.
Projekat se sprovodi u okviru IPA programa prekogranične saradnje Rumunija - Srbija. Vredan je 1.790.000 evra, od čega će opština Vršac upotrebiti 720.000 evra da u sklopu Tehnološkog parka, za godinu i po dana, izgradi Biznis inkubator centar (BIC).
Živković je tada naglasio da će se realan efekat ovog projekta videti kada se u Biznis inkubator usele preduzetnici i mala preduzeća, kojima će biti obezbeđeni svi uslovi za dobro poslovanje.
- Izuzetno smo zahvalni Evropskoj uniji koja podržava naše projekte. Direktan benefit su nova radna mesta i stvaranje uslova za razvoj malih preduzeća i preduzetnika, kao osnove privrednog razvoja i siguran put ka podizanju životnog standarda. Najviše bi me radovalo kada bi sva ta mala preduzeća prerasla u srednja i zaposlila što više svojih sugrađana, rekao je Živković.
20. juna 2013. godine u hotelu "Srbija" u Vršcu, održan je konsultativni sastanak predstavnika projekta "Consensus", predstavnika SO Vršac, kao i organizacija civilnog društva iz Vršca, koje se bave zaštitom životne sredine.
Na skupu je prezentovan projekat: "ConSENSus" - partnerski pristup u kreiranju politike zaštite životne sredine. Prezentaciju je održao gospodin Mirko Popović - manadžer projekta.
Gospodin Srdjan Matović iz Aarhus centra Kragujevac, predstavio je princip formiranja i funcionisanja "Zelenih saveta" u lokalnim sredinama. Formiranje "Zelenih saveta" jedan je od primarnih zadataka projekta "ConSENSus".
Član opštinskog veća zadužen za ekologiju - gospodin Miloš Vasić, u načelu je podržao, da se u Vršcu, formira ZELENI SAVET kao radno telo opštine Vršac. ZELENI SAVET činili bi predstavnici SO VRŠAC, predstavnici OCD, predstavnici zdravstva, obrazovanja, biznis sektora i td.
Aktivno učešće u skupu i pozitivnu diskusiju vodili su i predstavnici OCD - EC "Stanište", EU "Avalon", Udruženje "Za bolji Vršac", kao i članovi "Cefiksa" koji su ujedno i bili domaćini ovog skupa. Vršačke OCD su se na sastanku dogovorile da se udruže i formiraju u mrežu ekoloških organizacija "Zeleni krug". Ta mreža bi kasnije delegirala i predstavnike za ZELENI SAVET opštine Vršac. Narednih dana biće potpisan i protokol o saradnji ekoloških OCD, a u "Zeleni krug" biće pozvane sve OCD sa teritorije opštine Vršac koje se bave zaštitom životne sredine.
Naredni korak u implementaciji projekta "ConSENSus" - partnerski pristup u kreiranju politike zaštite životne sredine, jeste konsultativna radionica, na kojoj će se i konkretno započeti formiranje "Zelenog saveta" opštine Vršac
Centar za energetsku efikasnost „Cefix“ započeo je kroz partnersko delovanje realizaciju projekta ConSENSus - partnerski pristup u kreiranju politike zaštite životne sredine. Nosilac projekta je Beogradska otvorena škola - BOŠ, a partneri na projektu pored „Cefix“-a su još i UNEKOOP iz Paraćina i Aarhus centar iz Kragujevca.
Implementacija projekta će trajati 10 meseci, a ukupna vrednost projekta je 7.325.112,00 dinara. Deo budžeta koji je odobren „Cefix“-u u implementaciji ovog projekta iznosi 729,825,00 dinara. Prva tranša sredstava od strane REC-a u iznosu od 50% već su prebačena na račun CEFIX-a. Realizacija projekta počela je zvanično 25. aprila 2013., a projekat se završava februara 2014. godine.
Ciljevi projekta su:
- Unapređenje mehanizama i prakse učešća OCD u upravljanju politikom životne sredine na lokalnom i nacionalnom nivou,
- Doprinos izgradnji partnerskog pristupa između civilnog društva i javnih institucija za donošenje boljih politika u oblasti životne sredine i održivog razvoja,
- Poboljšanje politike u oblasti životne sredine u skladu sa specifičnim potrebama lokalnih zajednica.
Neke od aktivnosti koje će se sprovesti u Vršcu jesu: Javno zagovaranje za osnivanje Zelenih saveta, konsultativne radionice, sastanci sa donosiocima odluka, a vrhunac projekta biće Regionalni Zeleni Forum (jedan od tri koji se realizuju u okviru projekta).
Čedomir Živković predsednik opštine Vršac i Sergiu Balaša direktor agencije ADETIM (Agentia de Dezvoltare Economico-Sociala Timis), u su prostorijama JTS (Zajednički tehnički sekretarijat programa prekogranične saradnje) u Temišvaru, potpisali su ugovor o sprovođenju projekta „Podrška malim i srednjim preduzećima razvojem infrastrukture elektronskog poslovanja u Županiji Timiš i susednom srpskom okrugu“.
Projekat se sprovodi u okviru IPA programa prekogranične saradnje Rumunija - Srbija. Vredan je 1.790.000 evra, od čega će opština Vršac upotrebiti 720.000 evra da u sklopu Tehnološkog parka izgradi Biznis inkubator. Projekat traje godinu i po dana.
Živković je naglasio da će se realan efekat ovog projekta videti kada se u Biznis inkubator usele preduzetnici, mikro i mala preduzeća, kojima će biti obezbeđeni svi uslovi za dobro poslovanje.
- Izuzetno smo zahvalni Evropskoj uniji koja podržava naše projekte. Direktan benefit su nova radna mesta i stvaranje uslova za razvoj malih preduzeća i preduzetnika, kao osnove privrednog razvoja i siguran put ka podizanju životnog standarda. Najviše bi me radovalo kada bi sva ta mala preduzeća prerasla u srednja i zaposlila što više svojih sugrađana, rekao je Živković.
Potpisivanju ugovora su prisutvovali i Vesna Brankov članica Opštinskog veća, Dejan Pantović pomoćnik predsednika Opštine, Anka Lolesku izvršni direktor JTS kancelarije u Temišvaru, Elizabeta Stanimirov šef JTS Antena kancelarije u Vršcu, kao i Dejan Mak i Aleksandar Ćirin iz Kancelarije za lokalni ekonomski razvoj.
IPA Program prekogranične saradnje Rumunija - Srbija pokrenut je od strane Evropske Komisije 27. marta 2008. godine, zamenivši prethodni Program susedske saradnje 2004-2006.
U okviru instrumenta IPA 2007-2013, program pruža finansijsku podršku određenim oblastima na granici između Srbije i Rumunije, sa ciljem da unapredi uravnotežen i održiv razvoj i veću ekonomsko-socijalnu koheziju.
Selo Šušara, 29 kilometara udaljeno od Vršca, smešteno na dinama Deliblatskog peska, iako najmlađe u opštini, nadaleko je poznato duže od jednog veka. Izgradili su vodovod četiri godine pre Pariza. Deo sistema bila je i vetrenjača, izgrađena 1903. godine, koja je ovih dana potpuno rekonstruisana i ponovo je u funkciji.
Prvobitno naselje osnovano je 1890. godine na terenu oko tri kilometra udaljenom od sadašnje Šušare. Tadašnji stanovnici dobili su po parcelu zemlje da bi je iskrčili i podigli vinograde. Jedino je loza uspevala na peskovitom tlu. Ali, vodonosni slojevi su bili na velikim dubinama. Imali su svega jedan bunar. Godine 1900. izbušen je novi bunar, koji je pisao istoriju ovog kraja, i oko kojeg je počela da niče sadašnja Šušara.
S kolena na koleno, stanovnici Šušare prepričavaju događaj iz 1903. godine kada je puštena u rad vetrenjača prečnika pet metara, montirana na vrhu rešetkastog stuba visokog 30 metara. Zahvaljujući donaciji austrougarske carevine, za novonastalo naselje Šušara, 1900. godine od proizvođača iz Drezdena naručena je vetrenjača, za koju su pojedini delovi napravljeni u Ajfelovoj radionici u Parizu.
Šušarčani sa velikim poštovanjem pominju i imena prvih majstora za vetrenjaču i pumpi za vodu, Ištvana Fodora, a potom, i Ferija Čule. Ištvan je, kažu, bio odličan majstor i inovator. Nabavka rezervnih delova za ovu napravu bila je komplikovana, pa je Ištvan sam morao da ih konstruiše i ručno napravi.
Meštani, vredni neimari, upregli su vetar da pokrene velike klipne pumpe i sa dubine od 203 metra "potegne" zdravu pijaću vodu. Bušile bi bunardžije i dublje, kažu njihovi potomci, ali nije se moglo jer su naišli na ogroman kamen. Cevi velikog prečnika pažljivo su spuštene, a potom u njih druge, tanje. Aktivna je ova bušotina i danas, iako je pre 20 godina izbušen još jedan, savremeni bunar. Ali na manjoj dubini, na samo 175 metara.
Vodu iz oba bunara redovno kontrolišu u laboratorijama, odakle uvek dobijaju izuzetno dobre rezultate. Ipak je voda iz velikih dubina izuzetnog kvaliteta. Nema potrebe ni za dodavanjem hemikalija, da bi se vodi poboljšao kvalitet. Priroda se o tome sama postarala.
Stariji meštani se sećaju vremena kada je vetrenjača pokretala pumpe. Kad ni daška vetra nije bilo, tada su u pomoć priskakale stare parne mašine. Naročito u letnjim mesecima.
Shvativši da vekovna konstrukcija vetrenjače predstavlja poseban spomenik kulture, redak i na balkanskim prostorima, Jovan Kolar član Opštinskog veća za ruralni razvoj, zajedno sa meštanima, pokrenuo je uspešnu akciju revitalizacije.
Vetrenjača je ponovo u funkciji. Služiće u sistemu za navodnjavanje i svedočiće turistima o istoriji Šušare, mesta koje je nedavno dobilo sertifikat poželjne turističke destinacije. Uz nju, planiran je muzejski prostor.
Autor: eVršac
Pogledajte i video prilog VTV Banat.
Članovi Vršačkog atletskog kluba 1926, zajedno sa volonterima iz Erste banke i Viner štediše osiguranja, sređivali su i ulepšavali sportske terene i Breg, u cilju što bolje pripreme staze za “Trku uz stepenice” koja će se održati narednog vikenda.
Vredno se radilo na pet lokacija. Čišćene su i farbane tribine na košarkaškom terenu na Poletu, ofarbano je 33 klupa duž čitavog stepeništa i na vidikovcu kod Crkvice, ofarbane su klupe na izletištu “kod Slaviše”, farban je mobilijar Info-centra kod Kule, čišćena je okolina Crvenog krsta i iskopan temelj za postavljanje nove vrteške na dečjem igralištu koju je poklonila Erste banka.
U ovoj akciji učestvovalo je 50 ljudi, osim domaćina bilo je volontera iz Beograda, Novog Sada, Pančeva, Zrenjanina, Kule, Vrbasa, Plandišta…
Izvor: eVršac
Malo ljubavi mnogo znači: Neverovatne transformacije napuštenih pasa
SadržajNa ulicama opštine Vršac se nalazi veliki broj napuštenih i izgubljenih pasa i taj broj se iz dana u dan sve više povećava. Pojedini psi predstavljaju opasnost po građane, a i pojedini građani svojim ponašanjem predstavljaju opasnost po pse. Jedino zdravorazumno rešenje ovog problema vidimo u otvaranju trajnog prihvatilišta - Azila za pse. Azil za pse bi predstavljao novi dom za sve napuštene i izgubljene pse koji trenutno šetaju ulicama opštine Vršac. U njemu bi oni dobijali sve potrebne namirnice kao i veterinarski negu.
Na osnovu člana 66. stava 1. Zakona o dobrobiti životinja („Službeni glasnik RS”, broj 41/09) (Organ jedinice lokalne samouprave dužan je da obezbedi prihvatilište ako na svojoj teritoriji ima napuštenih životinja) apelujemo na čelnike opštinske vlasti:
Želimo čiste i bezbedne ulice naše opštine i sigurnu budućnost naših četvoronožnih sugrađana.