Već sredinom 2013. godine u okolini Sremske Mitrovice treba da budu izgrađene dve solarne elektrane, u kojima će biti zaposleno 20 ljudi.
Biće to prve elektrane na sunčev pogon, koje će tako proizvedenu enrgiju isporučivati mreži Elektroprivrede Srbije u toku sledećih 15 godina na osnovu ugovora čije sklapanje tek predstoji.
- Predstavnici slovačke kompanije "Grin enerdži" (Green Energy) kontaktirali su našu lokalnu samoupravu i izrazili nameru da grade solarnu elektranu. Ona bi bila izgrađena na južnim padinama Fruške gore, na mestu gde je najveći broj sunčanih dana u godini, između sela Divoš i Stara Bingula, koje meštani nazivaju Rastik - objašnjava Branislav Nedimović, gradonačelnik Sremske Mitrovice.
Naglašavajući da grad podržava dolazak investitora i otvaranje novih radnih mesta, Nedimović je istakao veliku šansu za mala sela u tom delu Fruškogorja. Buduća elektrana zaposlila bi desetak radnika, dok bi instalisana snaga bila dva puta po 0,9 MW sa mogućnošću dogradnje.
- Vrednost investicije je 2,5 miliona evra. Ugovori još nisu potpisani, ali je lokalna samouprava spremna da izađe u susret investitoru i maksimalno skrati proces dobijanja svih neophodnih dozvola, tako da izgradnja može da počne već na jesen, da bi elektrana bila gotova do sredine 2013. godine - najavljuje Nedimović.
Kako saznajemo, u planu je izgradnja još jedne solarne elektrane u okolini Velikih Radinaca nadomak Sremske Mitrovice. Slovenačka firma „Panonija agrar“ spremna je da u postrojenje kapaciteta jednog megavata uloži 1,5 miliona evra.
- Vratio sam se pre par godina iz Slovenije u rodne Radince i želja mi je da ovde investiram i zaposlim meštane. Planiram da, čim prikupim kompletnu dokumentaciju, krenem sa izgradnjom elektrane na solarni pogon u kojoj bi bilo zaposleno deset radnika. Ako sve bude išlo po planu, elektrana bi bila završena do sredine naredne godine, a energija bi se po ceni od 0,24 evrocenti po kilovatu isporučivala EPS-u - kaže Milorad Milošević, direktor „Panonija agrara“.
Izvor: Blic
Uzimajući u obzir da je prosečna potrošnja električne energije po domaćinstvu u Srbiji 350 kW/h mesečno, dobro postavljeni solarni paneli nam mogu uštedeti i do polovine godišnjih troškova za struju.
Evo nekoliko faktora koje treba da uzmete u obzir ukoliko razmišljate o tome da postavite solarne panele na vašu kuću.
Najpre proverite koliko je položaj vaše kuće ili zgrade pogodan za ugradnju solarnog panela. Na osnovu toga možete da približno izračunate koliko solarnog elekticiteta možete da dobijete.
Kvalitet položaja se određuje prema položaju krova u odnosu na kretanje Sunca i zavisno od senke koja zaklanja krov. Idealni su krovovi okrenuti prema jugu.
Prema slikama izaberite najprbližniji položaj koji odgovara položaju vašeg krova:
a. Kuća sasvim levo. Pristojan položaj.
Ravan krov koji je sa jedne strane zaklonjen drvetom, a sa druge strane ga nadvišava neka druga zgrada
b. Kuća u sredini. Sjajan položaj.
Prednji deo kuće je okrenut ka istoku, a zadnji ka zapadu. Na severu je visoko drvo ali ono ne utiče na osunčanost krova.
c. Kuća desno. Idealan položaj.
Krov je okrenut prema jugu, nema drvaća u dvorištu koje bi moglo da baca senku
Koliko velike solarne panele da ugradite
Veličina sistema najviše zavisi od veličine neosenčenog dela krova.
Približno pravilo je sledeće: na svakih 100 kvadratnih metara optimalnog dela krova može da se postavi panel približnog kapaciteta od 1.000 vati (1 kW) solarne energije. Koliku površinu panela ćete moći da postavite, zavisi od toga koliku površinu krova možete da oslobodite za solarne panele. Evo tri primera:
a. Kuća levo. Krov je na dve vode, okrenute ka istoku i zapadu. Površina na koju se može postaviti solarni panel je po 65 kvm sa obe strane, što odgovara ukupnoj snazi solarnog panela od 1,4 kW
b. Kuća u sredini. Krov je ravan i prilično prostran, ali sa jedne strane je u senci drveta, a sa druge srane je dimnjak koji onemogućava postavljanje panela, tako da je ukupna površina koja se može upotrebiti oko 74 kvm, što odgovara ukupnoj snazi solarnih panela od 0,8 kW.
c. Kuća desno. Krov je veoma veliki, ali ga prozori potkrovlja dele na male površine nepravilnog oblika, tako da je ukupna površina koja se može upotrebiti oko 65 kvm, što odgovara snazi solarnog panela od 0,7 kW.
a. Snaga solarnih panela: 0,7 kW, na površini 65 kvm
b. Snaga solarnih panela: 0,8 kW, na površini 74 kvm
c. Snaga solarnih panela: 0,7 kW, na površini 65 kvm
Koliko energije dobijate
Da biste mogli da steknete predstavu koliko možete da uštedite pomoću solarnih panela, trebalo bi da izračunate vašu prosečnu mesečnu potrošnju električne energije, u kilovat časovima kW/h , pa da onda sračunate koliko je to u dinarima.
A evo koliko proizvode energije solarni paneli. Pravilo je sledeće: ispravno instalirani solarni panel proizvodi po jednom kilovatu (1 kW) snage oko 1200 kW/h električne energije godišnje.
Dakle, evo koliko bi proizveli neki standardni paneli:
Slika c: Snaga panela 0,7 kW
Proizvodnja: 840 kW/h godišnje, 79 kW/h mesečno
Slika b: Snaga panela: 0,8 kW
Proizvodnja 840 kW/h godišnje, 80 kW/h mesečno
Slika a: Snaga panela 1,4 kW
Proizvodnja: 1680 kWh godišnje, 140 kW/h mesečno
Ako niste znali: u Srbiji je prosečna potrošnja struje po domaćinstvu 350 kW/h mesečno!
Naravno, morate da izračunate koliko tačno trošite.
Ne treba računati da ćete uštedeti odmah po instaliranju solarnih panela. Neko vreme, do konačne otplate, delu vaše uštede treba dodati i troškove nabavke i instalacije solarnih panela. Tek posle toga ulazite u period stvarne uštede na troškovima za električnu energiju. Treba imati na umu da se ugradnjom panela automatski povećava i tržišna vrednost vaše nekretnine. Ako uzmemo kao merilo prosečnu potrošnju u Srbiji, instaliranjem oko 130 m2 solarnih panela gotovo biste prepolovili godišnje troškove za struju.
NAPOMENA:
Ukoliko solarni paneli proizvedu višak energije, on se obično pomoću pratećih uređaja vraća u električnu mrežu.
Izvor: zdravahrana.com
Direktor američke kompanije „Nju dženerejšn pauer” i direktori kompanija sa kojima ona sarađuje: „Iton”, „Džouns Lang Lasal”, „Martifer grupa”, „Tošiba” i „Orenko hidropauer” dolazili su krajem marta u Beograd da sa predstavnicima EPS-a razgovaraju o ulaganju vrednom 3,5 milijardi dolara u zelenu energiju, saznaje „Blic“.
Tada je i formirana zajednička radna grupa koja će u narednih nekoliko meseci razmatrati ekonomske, tehničke i upravljačke aspekte zajedničkog posla. Bilo je reči o gradnji energetskih kapaciteta od ukupno 1.430 megavata, od čega 50 megavata korišćenja solarne energije, 200 megavata na biomasu, 50 megavata za korišćenje otpada, 450 megavata vetroenergije i 680 megavata velikih hidroprojekata.
Nosilac projekta bio bi „Nju dženerejšn pauer“ čiji je vlasnik Čirinijev Katurija, Amerikanca indijskog porekla iz Čikaga, dok bi ostale kompanijeučestvovale svaka u delu posla u kojem je specijalizovana.
Ovakav zajednički projekat najavila je tih dana i ambasadorka SAD Meri Vorlik koja je kazala kako je u proteklih šest meseci dosta američkih kompanija pokazalo interesovanje za ulaganje u Srbiji, naročito u oblasti obnovljivih izvora energije.
- Američki investitori planiraju nove investicije uprkos nedavnom povlačenju „Ju-Es stila“- zaključila je Meri Vorlik.
Izvor: Blic
Dok Srbija čeka da u njoj bude izgrađen najveći solarni park na svetu, TV mehaničar iz Blaca od privatne ušteđevine podigao je elektranu "na sunce" i prodaje struju EPS-u.
On je u martu pustio u rad postrojenje koje sunčevu svetlost pretvara u električnu energiju i isporučuje je Elektroprivredi Srbije. I sve je to zamislio i planove sproveo u delo iz svoje radnje u Blacu, koristeći internet klečeći.
- Izračunao sam - objašnjava - da mi se najviše isplati da ušteđevinu od 30.000 evra uložim u struju.
Računica mu je ovakva: u elektranu na brdu iznad svoje kuće u selu Vrbovac uložio je 33.000 evra. Računa da će je isplatiti za šest-sedam godina, a onda mu ostaje čist prihod od oko 450 evra mesečno. Garancija na opremu je 10 godina, a rok trajanja 25-30.
"Kvaka" je u činjenici da EPS, u skladu sa opredeljenjem EU, ovakvu struju, iz mini hidro i sunčevih elektrana i vetrenjača, plaća 23 centi po KWh, i obavezuje se da to čini narednih 12 godina. Otuda, između ostalog, i velika zainteresovanost Miškovića i Beka za vetrenjače...
Ele, Dragoljub je u junu rešio da pravi struju, preko interneta je našao najpovoljnijeg izvođača radova, naručio opremu iz Slovenije, i do novembra sve instalirao. Još mesec dana bilo mu je potrebno da u opštini dobije sve dozvole, ali ga je veliki sneg omeo da ranije počne.
Struja teče sve dok ima dnevnog svetla, istina - kad je oblačno, ima je manje, ali elektrana radi 365 dana u godini, i nikakav rad osim nadgledanja, može i posredstvom interneta na mobilnom telefonu, nije optreban.
Ovih 15 dana zovu ga ljudi od Subotice do Preševa, nude zajedničko ulaganje ili pitaju za savet.
- Samo od mojih Blačana niko nije došao da vidi šta to radim - kaže.
Nismo hteli da mu kažemo da nam je konobar u kafiću kad smo se raspitivali za put rekao: "Dragoljub? Taj se zamlaćuje!" Drugi jedan Blačanin uvrebao je trenutak kad smo se rastali od Dragoljuba da nas zaverenički pita: "Pa šta kaže, jel' mu se isplati?" "Nego šta!", odgovaramo. Pogledao nas je sumnjičavo: "Jes', pa baš u Blace! Kako se niko u Beograd nije setio do sad?" Sležemo ramenima.
Sa EPS-om su ugovore o otkupu električne energije potpisale još solarne elektrane u Srednjoj tehničkoj školi "Mihajlo Pupin" u Kuli, Srednjoj školi u Varvarinu, Centru za promovisanje, razvoj i primenu obnovljivih izvora energije u Izvorskoj ulici u Beogradu i na Fakultetu tehničkih nauka Univerziteta u Novom Sadu.
Luksemburški investicioni fond “Sekurum ekviti partners” odlučio je da u Srbiji izgradi solarni park, najveći na svetu, vredan 1,7 milijardi evra. Ugovor sa državom biće potpisan sledeće nedelje, posle čega će MX grupa, treći najveći proizvođač solarne opreme u Evropi, početi sa izgradnjom fabrike, otkriva za “Blic” menadžer fonda Ivan Matejak.
Odmah nakon potpisivanja ugovora, zbog ovog posla kompanija MX grupa će iz Milana preseliti svoje sedište u Beograd i izgraditi dve fabrike u Srbiji. O tačnom mestu fabrike koja će proizvoditi opremu za solarni park koji će se prostirati na 3.000 hektara još se razmišlja, ali je, kako saznaje “Blic”, reč o lokaciji 50 kilometara od Beograda prema jugu, jer su to prostori sa dovoljnim brojem sunčanih sati tako da se može proizvoditi struja.
- Ugovorom koji će biti potpisan do petka država se obavezuje da investitoru da zemljište “koje neće biti poljoprivredno, niti na ekskluzivnim lokacijama“ - kaže za “Blic” Bojan Đurić, državni sekretar u Ministarstvu životne sredine, rudarstva i prostornog planiranja koje će u ime Vlade Republike Srbije potpisati ugovor sa investicionim fondom.
Pored toga, “Sekurum ekviti partners” će dobiti i priključenje na visokonaponske električne vodove od parka do prenosne elektromreže. Prema Đurićevim rečima, dobro za Srbiju je što investitor nije tražio da mu država plati podsticajne tarife za proizvodnju jer su one dosta visoke i za solarnu energiju iznose 23 evrocenta po kilovatu, skoro četvorostruko više od cene običnih kilovata.
- Sva energija koja se proizvede u ovom parku biće namenjena izvozu, mahom u zemlje Evropske uniju, i zato Srbija nema obavezu da proizvođačima plaća takozvane podsticajne (feed in) tarife - objašnjava Bojan Đurić.
Upravo potencijal sunčevog zračenja koji je u Srbiji za trećinu veći nego u srednjoj Evropi bio je jedan od ključnih razloga da se luksemburška firma odluči da baš u našoj zemlji gradi solarnu elektranu dvostruko veću od sadašnjeg svetskog lidera - kalifornijskog solarnog parka snage 500 megavati.
- U Srbiji je intenzitet sunčeve radijacije među najvećima u Evropi. U poređenju sa Nemačkom, zemljom koja je najnaprednija u ovom sektoru na svetskom nivou, potencijal je veći skoro za 40 odsto. Sem toga, geografski položaj zemlje je odličan, što je od velikog značaja budući da nam je cilj izvoz električne energije - objašnjava Matejak.
Ako dobiju sve dozvole za gradnju na vreme, od januara 2013. godine bi trebalo da počne izgradnja solarnog parka koja bi se po fazama odvijala do kraja 2015. godine. Kako se očekuje, prvi zeleni kilovati izaći će na tržište Srbije, ali i Evropske unije u drugom tromesečju sledeće godine, jer je italijanska MX grupa obećala isporuku opreme za proizvodnju 40 megavata mesečno u parku sa panelima ukupne instalisane snage 1.000 megavata. U fabrici za izradu solarne opreme bi trebalo da radi 200 ljudi, mahom projektanata, inženjera građevine i arhitekture, radnika, dok bi solarni park trebalo da zaposli još 1.000 ljudi, zaključuje Matejak.
Isplativ biznis
Obaveza zemalja članica Evropske unije je da do 2020. povećaju udeo obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji na 20 odsto, što mnoge ne mogu da postignu proizvodnjom u svojoj zemlji. Pritom je tamo cena kilovata 18 evrocenti, trostruko viša nego kod nas. Zato je proizvodnja solarne energije prilično isplativ biznis i razlog što će investitori po fazama uložiti dve milijarde evra, uključujući poreze, u solarni park u Srbiji, kaže Ivan Matejak.
Izvor: Blic
Početak geotehničkih istraživanja u selu Dolovo, na teritoriji opštine Kovin, daje nadu da će vetropolje u Srbiji biti izgrađeno. Ukoliko sve bude teklo po planu, izgradnja vetroturbina u okviru projekta vetroelektrane Čibuk 1, počeće 2013. godine. Za izgradnju prvog vetropolja u Srbiji zadužene su Vetroelektrane Balkana i strateški partner Continental Wind Partners.
Izvor: Energy news
U okolini Bosanskog Petrovca uskoro bi trebalo da počne izgradnja nove vetroelektrane. Planirano je da se na području Medenog polja izgradi vetropark ukupne snage od 180 MW. Prema rečima glavnih investitora, nemačke kompanije Kraft Energy, ova vetroelektrana imaće 60 vetrenjača od kojih će svaka proizvoditi 3 MW električne energije. Investicija izgradnje vetropolja vredna je preko 250 miliona evra, a očekivanja su da će ovo značajno pomoći i ubrzati razvoj Bosanskog Petrovca, koji važi za jednu od najnerazvijenih opština u BiH.
Memorandum o realizaciji projekta između kompanije Kraft Energy i opštine Bosanski Petrovac je potpisan krajem prošlog meseca, a investitori kreću u proces dobijanja neophodnih dozvola.
Kraft Energy , pored matične Nemačke, posluje i u drugim evropskim zemljama, kao i Aziji i zemljama Bliskog Istoka. Iako se prvenstveno bave proizvodnjom građevinskog materijala, poslednjih godina aktivno ulažu u obnovljive izvore energije. Projekte slične budućem vetropolju u BiH su do sada realizovali u Nemačkoj, Norveškoj, Maroku, Egiptu i Kini.
Izvor: Energy news
Dugo očekivana realizacija izgradnje vetropolja kod Nikšića uskoro počinje. Japanski Mitsubishi je pre više od godinu dana potpisao ugovor o zakupu zemljišta i izgradnji vetropolja, koja će, po poslednjim najavama, početi u proleće 2012.
Vetroelektrana na visoravni Krnovo imaće 30 vetroturbina snage 2,4 MW, a ukupna instalisana snaga biće 72 MW. Prema rečima predstavnika crnogorskog ministarstva ekonomije, Crna Gora će novim megavatima povećati kapacitete električne energije, ali će ovo biti i dobar test za elekrtoprenosni sistem te zemlje, jer je priključivanje energije iz alternativnih izvora postojećem elektroenergetskom sistemu novina. Struja koju budu proizvodile vetrenjače kod Nikšića povećaće domaću proizvodnju električne energije za oko 5 odsto.
Prva vetrenjača je u Crnu Goru stigla 2004. godine, kao poklon Vlade Holandije. Vetroturbina vredna oko 850 hiljada evra bila je postavjena u blizini Nikšića, ali ju je nedugo posle postavljanja pogodio grom, tako da je uklonjena. Ova vetrenjača trebalo je da proizvodi oko 150 miliona kilovat sati godišnje, što bi zadovoljilo potrebe obližnjeg sela Vilusi.
Ukupan potencijal energije vetra u Crnoj Gori procenjuje se na oko 400 MW.
Izvor: Energy news
Početak geotehničkih istraživanja u selu Dolovo, na teritoriji opštine Kovin, daje nadu da će vetropolje u Srbiji biti izgrađeno. Ukoliko sve bude teklo po planu, izgradnja vetroturbina u okviru projekta vetroelektrane Čibuk 1, počeće 2013 godine.
Za izgradnju prvog vetropolja u Srbiji zadužene su Vetroelektrane Balkana i strateški partner Kontinental Vind Partners. Direktor Vetroelektrana, Dragan Rebić se nada da će iduće godine dobiti sve potrebne dozvole i već krajem 2012. godine početi izgradnju pristupnih puteva, a nakon toga i montažu vetrogeneratora.
Pocetak geoloskih radova na terenu vetropolja Cibuk 1. Koliko ćemo još čekati na prvi zeleni kilovat dobijen od vetra zavisi i od inicijative nadležnih organa. Naime, Novi zakon o energetici je dobar podstrek za ulaganje u obnovljive izvore energije, ali će prednosti doći do izražaja tek kad budu doneti i podzakonski akti. Od nadležnih organa zavisi kada će na snagu stupiti ovi podzakonski akti, a samim tim i kako će teći dalji tok radova, napominje Mark Krandl direktor Kontinental Vind Partners.
- Nadležni organi imaju zakonsku obavezu da do novembra predlože podzakonske akte. Do sada nismo videli da je nešto urađeno, a činjenica da je već oktobar mesec, svakako nas zabrinjava, objašnjava Krandl.
Ukoliko dođe do odlaganja donošenja podzakonskih akta to bi značajno usporilo radove na vetropolju. Naime, evropske i svetske banke obezbeđuju kredite za projekte poput vetroelektrane Čibuk 1 koji pokrivaju skoro tri četvrtine troškova. Bez finansijske pomoći, ceo projekat bi stao.
- Nadamo se da neće biti odlaganja i da će tokom novembra biti usvojeni podzakonski akti, da bi radovi na izgradnji vetropolja počeli krajem iduće godine, ističe Mark Krandl, direktor Kontinental Vind-a.
Mark Krendal na terenu buduceg vetropoljaPočetku geoloških istraživanja prisustvovao je i šef ekonomskog odeljenja američke ambasade Daglas Apostol, koji smatra da će izgradnja vetropolja pomoći Srbiji da se približi direktivi 20-20-20.
- Kada drugi investitori budu videli da se u Srbiji ulaže u obnovljive izvore energije, svakako će se povećati njihovo interesovanje i spremnost da ulažu u Srbiju i to ne samo u energiju vetra, već i u hidro, elektrane na biomasu i druge obnovljive sirovine.
Ispitivanje kvaliteta terena poslednja je faza Idejnog i Glavnog projekta vetroelektrane Čibuk 1, koja obuhvata pripremu geoloških podloga potrebnih za izgradnju temelja. U prvoj fazi projekta trebalo bi da bude postavljeno 57 vetroturbina, a u drugoj 43. Stubovi na kojima će se nalaziti turbine i generator biće visoki 120 metara i teški oko 50 tona.
- Stubovi su povezani u energetske krugove, koji se zatvaraju i privode do trafostanice, odakle se dalekvodom uključuju u distributivni princip EPS, objašnjava direktor Vetroelektrana Balkan, Dragan Rebić.
Geotehnička istraživanja daće uputstva i za izgradnju temelja zgrade trafostanice i upravne zgrade vetroelektrane. Vetropolje Čibuk trebalo bi snagom od 300 MW proizvodilo struju za oko 300 000 domaćinstava.
Inicijator vetropolja u Južnom Banatu bile su Vetroelektrane Banata, a 2009. godine priključuje im se strateški partner i investitor Kontinental Vind Partners. Ova međunarodna korporacija izgradila je vetropolja na nekoliko kontinenata, a u Evropi je najpoznatija po vetropolju Fantanele. Naš vetropark Čibuk zauzeće 4000 hektara i biće dug više od 12km.
Izvor: Energy news
Korišćenje biomase u Vojvodini je još uvek sporadično, a najbolje su se snašli na selu. Živica Terzić, magistar poljoprivrede iz Mokrina kraj Kikinde, kuću svoje porodice od 150 kvadrata greje šest puta jeftinije nego da koristi struju.
- Koristim otpatke kao gorivo za kotao. Za samo jedan dan sam prikupio više od 1.000 bala slame i sve to me koštalo manje od 100 evra. Materijal za kotao sam kupio na otpadu - kaže Živica Terzić.
Izvor: Blic