Među brojnim značajnim datumima koji se u velikom broju zemalja obeležavaju jednom godišnje je 14. februar, kao svetski dan očuvanja energije. Ovaj datum uvek podseti kakav je pojedinačni i kolektivni odnos prema proizvodnji ( transformaciji ) i racionalnom korišćenju energije.
Kroz školovanje smo uglavnom naučili da je energija sposobnost tela da izvrši rad, te da postoje različiti oblici energije i da se energija ne može uništiti, niti iz ničega stvoriti, već se pretvara iz jednog oblika u drugi bez ikakvih gubitaka ( Džulov zakon ). Kroz nastavu fizike u osnovnoj i srednjoj školi izučava se mehanička energija ( potencijalna, kinetička i toplotna ), opšti zakon o očuvanju energije, a na višem stepenu obrazovanja detaljnije i nuklearna energija u okviru nastavnog predmeta atomska fizika.
Polazeći od relevantne pretpostavke da je energija pokretač svih promena u društvu, pozabavićemo se pitanjem njene proizvodnje, ali i potrošnje. Postoje različiti izvori energije koje je čovek na sebi svojstven način koristio od njegovog postanka i tokom evolucije. Danas je aktuelno da govorimo o obnovljivim i alternativnim izvorima energije, te o energiji čija proizvodnja ne zagađuje životnu sredinu. Zalihe nafte i uglja sve su siromašnije, tako da su realne prognoze da će ovi izvori energije jednog dana presušiti i da se na vreme moramo okrenuti nekim drugim izvorima, kao što su energija vode, vetra, Sunca, biomase i drugih obnovljivih izvora. U svetu se sve više koriste automobili na električni pogon, a vetrogeneratori i solarni paneli postali su naša realnost. Pored obaveza u pristupnim pregovorima ka EU, korišćenje obnovljivih izvora energije je imperativ u promeni načina ponašanja i odustajanja od daljne gradnje termoelektrana koje rade na ugalj, zagađujući radnu i životnu sredinu. Istina je da plaćamo najjeftiniju električnu struju u Evropi, koja je nedavno poskupela ( 01.02.2021. ), ali će biti neodgovorno ako se to poskupljenje prvenstveno usmeri na povećanje ionako velikih zarada u EPS-u ( prosek oko 100.000 dinara ), a ne na traganju za racionalnim rešenjima u proizvodnji i distribuciji električne energije.
Drugo, takođe važno pitanje je kako koristimo raspoloživu energiju. Pre svega, da li se ponašamo odgovorno, ili rasipnički, bez razmišljanja o najjeftinijem načinu grejanja koje je najveća stavka troškova u zimskom periodu, zameni klasičnih sijalica LED i štedljivim sijalicama, korišćenju dnevnog svetla svugde gde je moguće, isključivanju većine električnih uređaja dok ih ne koristimo i o načinu gradnje objekata koji obezbeđuje što manji gubitak energije. Štedljivo korišćenje energije ne podrazumeva narušavanje kvaliteta života, već niz konkretnih mera i aktivnosti koje će dovesti do promene načina ponašanja i odgovornijeg odnosa svih članova domaćinstva. Takve pozitivne navike stiču se od malih nogu, a ponašanje starijih treba da služi kao primer, ne samo u porodici, već i na radnom mestu, na ulici i na svim drugim mestima gde se koristi neki od oblika energije.
Na kraju recimo da je koeficijent korisnog dejstva parametar o kome itekako moramo voditi računa kod preispitivanja racionalnog korišćenja energije. On je savršen ukoliko se približava broju jedan, ili ukoliko je odnos Ek : Eu blizu 100 procenata. Ako pojednostavimo taj odnos, korišćenje energije racionalno je ukoliko je veći koeficijent korisnog dejstva, koji se izražava u procentima. Prostije rečeno, ako je koristan rad približno jednak uloženom radu, koeficijent korisnog dejstva je blizu jedinice. Pošto se rad i energija mere istom jedinicom ( J - džul ), matematički gledano dolazimo do toga da je koeficijent korisnog dejstva neimenovan broj, te da „Perpetuum mobile“ niko još nije uspeo da napravi, mada je kroz istoriju bilo raznih poduhvata, čak i lažnih prezentacija u pravljenju idealne mašine koja bi proizvodila više energije nego što se u nju ulaže. Nauka je odavno proglasila taj zadatak nerešivim, jer se protivi prvom zakonu termodinamike: “Količina toplote predata nekom sistemu troši se na povećanje njegove unutrašnje energije, a drugi deo se pretvara u rad protiv spoljašnjih sila.”
U 42. izdanju emisije Energija na pametan način pogledajte kako ulaganje u obnovljive izvore energije vaše poslovanje može učiniti pozitivnijim, tačnije kako se solarna energija može iskoristiti u jednom ugostiteljskom objektu. Zatim vas podsećamo šta je to energetska efikasnost i nakoji način svi možemo doprineti očuvanju životne sredine i racionalnijoj potrošnji energije. A bavili smo se i problematikom komunalnog otpada koji predstavlja veliki potencijal za proizvodnju energije.
Očuvanje životne sredine i energetska efikasnost su danas veoma bitni pojmovi o kojima svako treba voditi računa, ukoliko želimo da živimo u čistim i lepim sredinama i da tu istu sredinu ostavimo našoj deci čistu i urednu. Danas malo ljudi vodi računa o tome gde baca svoje odpatke, i razne nepotrebne stvari. I ne samo to. Veoma malo porodica vodi računa o tome koliko nepotrebne energije troši. Kada bi svako vodio računa o onome što radi, naša planeta bi bila mnogo zdravija i čistija. Ne bi bilo potrebe da se organizuju akcije čišćenja gradova, reka, planina, dolina itd. da ljudi imaju bar neku predstavu o tome šta rade.
Svako od nas ima ideju kako napraviti nešto za uštedu energije. Ali da je to moguće napraviti, verovatno bi neko mnogo pametniji to već napravio. Tako da Vam neću pisati o nekim uređajima, napravama itd, ali ću Vas podstaći da vodite računa o potrošnji energije, pošto je ona danas jedan od bitnijih uslova za život, a potrošenu energiju, kod nas, teško da možemo povratiti.
Kad god upalite svetlo u svojoj sobi ili na nekom drugom mestu, imajte na umu da negde zbog te Vaše sijalice, termoelektrane ispuštaju mnoštvo štetnih gasova u vazduh koji danas udišete. Svetlo je, naravno, neophodno u svakom domaćinstvu, i ne možemo ga se otarasiti da bismo doprineli životnoj sredini, ali možemo manje ili više zagađivati, u zavisnosti od toga da li tu energiju koristimo samo onda kada nam je stvarno potrebna ili je koristimo stalno, ne svesno i ne vodimo računa o njoj.
Ovo je bio samo mali primer kako se korišćenjem električne energije zagađuje životna sredina. Za primer sam uzeo sijalicu, ali naravno, koji god električni uređaj da koristite, proces je identičan. Većom potrošnjom tople vode, bojler više struje troši da ponovo ugreje vodu. Ukoliko se desi da Vam televizor ostane upaljen preko noći, bespotrebno ste potrošili energiju koja nije služila ni za šta... Što se više troši, više se zagađuje. Zato vodite računa da kad god vam je nešto nije potrebno, bilo bi lepše, zdravije, humanije da to isključite iz struje. Ako Vam očuvanje životne sredine nije neki motiv za manjom potrošnjom energije, manji računi za struju, plin itd. će Vam možda biti bolji motiv...
Energetski pasoši za zgrade koji će pokazivati potrošnju energije u objektima na godišnjem nivou, danas prvi put počinju da se primenjuju u Srbiji, a trebalo bi da omoguće uštedu energije i pomognu očuvanje životne sredine.
Energetski pasoši, kako je određeno pravilnikom čija primena počinje danas, biće obavezni i nijedan novi objekat neće moći da dobije upotrebnu dozvolu ili da bude uknjižen ako vlasnici ne poseduju taj dokument.
Energetski pasoš će sadržati opšte podatke o zgradi, klimatske i termotehničke podatke, kao i preporuke za poboljšanje energetskih svojstava objekta.
Prema pravilniku, u energetskom pasošu utvrđeno je osam kategorija energetskih razreda od A plus do G, gde je A plus najveća energetska efikasnost.
Nove zgrade moraće da imaju najmanje kategoriju C, a potrošnja za te objekte neće smeti da bude veća od 65 kilovatsati po metru kvadratnom godišnje, što je na nivou evropskog proseka.
Pasoš će biti obavezan i prilikom rekonstrukcije i prometa i izdavanja nekretnina, ali neće biti potreban za vikendice, zgrade manje od 50 kvadrata, kao i pomoćne zgrade i proizvodne pogone gde je temperatura grejanja ispod 12 stepeni Celzijusa.
Stari objekti moraće da se unaprede najmanje za jednu kategoriju po pitanju utroška energije, što će postići dodatnom izolacijom fasade, zamenom prozora, stolarije.
Pravilnikom o energetskoj efikasnosti obuhvaćeno je 10 kategorija objekata, i to su stambene zgrade s jednim stanom, sa dva ili više stanova, upravne i poslovne zgrade, zgrade namenjene obrazovanju i kulturi, zdravstvu i socijalnoj zaštiti, turizmu i ugostiteljstvu, sportu i rekreaciji, zgrade mešovite namene.
Kako je ranije agenciji Beta kazao predsednik Inženjerske komore Srbije Dragoslav Šumarac, u zemlji postoji oko tri miliona raznih objekata čija je prosečna potrošnja od 150 do 200 kilovatčasa po metru kvadratnom na godišnjem nivou, dok u Evropskoj uniji ta potrošnja iznosi između 50 i 70 kilovatsati.
On je naveo da je licence za izradu elaborata energetske efikasnosti, na osnovu kojih će se kasnije izdavati pasoši, dobilo 300 inženjera koji su bili na obuci i položili stručni ispit, dok je oko 400 inženjera trenutno na obuci.
Inženjerska komora Srbije je ranije procenila da je potrebno obučiti i zaposliti oko 2.000 licenciranih inženjera, kako bi svi objekti u zemlji mogli da budu kategorisani.
Očekuje se i da nadležno ministarastvo počne da izdaje dozvole za firme koje su zadužene za izdavanje energetskih pasoša.
Procenjeno je da će uvođenje energetskih pasoša poskupeti izgradnju za oko pet procenata, ali i da povraćaj uloženih sredstava u energetsku efikasnost može da se očekuje za pet do šest godina.
Izvor: Beta
Foto: www.novosti.rs
Novo sredstvo za samoubistvo iz BMW-a.
Gotovo duplo je manji od običnog motora; san svih ekologa i boraca za očuvanje životne sredine, jer je prevozno sredstvo koje ide na električnu energiju; ovisnici o brzoj vožnji će biti oduševljeni, kao i izludeli žitelji velikih gradova koji već godinama gube živce u jutarnjim gužvama... ipak, mora biti da postoji neki nedostatak? I te kako!
Mnogim ljudima je odbojna i sama pomisao da sednu na motor, jer u glavi imaju slike surovih, bolnih i nadasve opasnih padova sa brzih i manje brzih modela dvotočkaša; od ovog mališe, nazvanog Halb Organismus imaće noćne more. Po rečima proizvođača, namenjen "aktivnim, ekološki orijentisanim mladim individuama", prednji točak ove besne mašine je stacionaran, dok se zadnji, malecki, pomera levo-desno, poput repa kakve životinje; u ovom slučaju, životinje opasne po život. Neka je i o BMW-u reč, naprosto ne deluje sigurno.
Izvor: Domino magazin
Ispod 4 litra na 100km.
Već decenijama BMW prednjači u smanjenju potrošnje goriva i redukcije emisije izduvnih gasova. Koncept ovog nemačkog velikana nazvan "Efikasni dinamički inženjering" doveo je do najdramatičnijeg pada potrošnje goriva među svim proizvođačima automobila u periodu od 1990. do 2005. godine, prema studiji Fonda za odbranu životne sredine (Environmental Defense Fund).
Sada, sa najnovijim Vision EfficientDynamics automobilom, BMW je pokazao da se ovi principi očuvanja životne sredine mogu primeniti i na sportske automobile. Prosečna potrošnja "Visiona" je svega 3,76 litara na 100 pređenih kilometara. Ovo je postignuto pomoću specifične kombinacije štedljivog turbodizel motora sa tri cilindra i po jednog elektromotora na svakoj osovini - time je obezbeđen i pogon na sva četiri točka čak i kada se krećete isključivo na električnom pogonu. Izlazna snaga ovog hibrida je 356 konja, a brzina je fabrički ograničena na 155 milja na sat (nešto manje od 250km/h).
Izvor: Domino magazin