Sunce je nama najbliža zvezda koja je od Zemlje udaljena 149.500.000 km. Sunčeva energija potiče od nuklearnih reakcija u njegovom središtu, gde temperatura dostiže do fantastičnih 15.000.000 stepeni Celzijusa. Radi se o nuklearnoj fuziji pri kojoj spajanjem atoma vodonika (H) nastaje helijum (He) uz oslobađanje ogromne količine energije. Može se slobodno reći da je energija Sunca izvor života na Zemlji, a možda i na nekim drugim planetama ukoliko postoje elementarni uslovi za život. U ovoj emisiji govorimo o korišćenju energije Sunca koja predstavlja najzdraviji obnovljivi izvor energije.
Pod optimalnim uslovima, na površini Zemlje može se dobiti 1 kW/m2, a stvarna vrednost energije Sunca zavisi od lokacije, godišnjeg doba, vremenskih uslova i doba dana, jer je zračenje Sunca najjače oko podneva. Osnovni principi direktnog iskorišćavanja energije Sunca su: - solarni kolektori na principu zagrevanja vode, drugih tečnosti i vazduha pomoću kojih se zagreva određeni prostor, fotonaponske ćelije služe za direktno pretvaranje Sunčeve energije u električnu energiju i fokusiranje Sunčeve energije vrši se sabiranjem svetlosnih i toplotnih zraka u jednu tačku (žižu) pri čemu se sakupljena toplotna energija koristi u velikim energetskim postrojenjima.
Razvoj solarnih ćelija počinje 1839. godine istraživanjem francuskog fizičara Henrija Bekerela koji je pronašao fotonaponski efekat dok je eksperimentisao na čvrstim elektrodama u rastvoru elektrolita, kada se stvorio napon prilikom izlaganja elektrode svetlu. Interesantno je da je prvu korisnu solarnu mašinu osmislio i patentirao Nikola Tesla (patent US 685957).
Danas se solarni kolektori različitih snaga susreću u slobodnoj prodaji za grejanje vode, ili vazduha, kao i za proizvodnju električne struje koja može da se akumulira, ili da se uveže u energetski sistem, te da se električna struja prodaje po utvrđenoj ceni za proizvedeni kilovat čas.
Nakon ove priče recimo koje su prednosti solarne energije. Pre svega, solarni paneli ne zagađuju životnu sredinu. Jedino zagađenje koje se javlja može da bude kao rezultat procesa proizvodnje panela u fabrikama, prilikom transporta i instalacije. Pretvaranje solarne energije u električnu je veoma tih proces. Jedna od velikih prednosti Sunčeve energije je sposobnost proizvodnje na udaljenim mestima gde ne postoji nikakva mogućnost priključenja na mrežu. Najbolji primer za to je korišćenje energije Sunca u svemiru gde se napajaju sateliti, satelitske stanice i platforme. Instalacija solarnih panela na udaljenim lokacijama u svemiru, na kopnu, ili na moru je mnogo povoljnija sa stanovišta uštede novca, nego zahtevi da se instaliraju visokonaponski vodovi električne energije.
Zaključimo da je korišćenje Sunčeve energije besplatno, iako su početni troškovi visoki, ali kada se instaliraju solarni paneli oni obezbeđuju besplatnu eneriju koja će isplatiti početno ulaganje za period od pet do sedam godina.
Vikendice, koje se nalaze u blizini asfaltnog puta ka Mesiću, nikle su kao pečurke sa zanimljivim stilovima i ukusima gradnje koja zavisi od materijalnih mogućnosti, mašte, znanja i iskustva ljudi kojima vikendica služi za aktivan odmor. Prilikom posete tom vikend naselju primećujemo da je električna struja dovedena samo do dela trase, kao da je to neko namerno hteo, pošto vikendaši jednostavno nemaju dovoljno sredstava da podnesu troškove za niskonaponsku mrežu. Jedan od njih, Milorad Vučetić, kako reče, čekao je pune 33 godine, dočekao i penziju, a od obećanja za struju nije bilo ništa. Pored vlastitog ulaganja, očekivali su neku pomoć od strane lokalne zajednice koja je u njihovom slučaju izostala. Ovaj vredni penzioner je, posle svega odlučio da, na inicijativu mlađeg sina, preko odabranog izvođača radova uradi vlastiti solarni sistem na krovu njegove vikendice.
Odlučio se za postavljanje šest panela pomoću kojih Sunčevu energiju pretvara u električnu struju. Paneli, pojedinačne snage preko 100 W, postavljeni su na krov vikendice i odgovarajućim kablovima povezani na sistem od četiri akumulatora kapaciteta po 100 Ah koji se pune dok ima svetlosti. Pored akumulatora, koji su zbog niskih temperatura tokom zime smešteni u podrumsku prostoriju, ovaj vredni penzioner nabavio je regulator napona i inverter (1.500 W ) kojim se jednosmerna struja iz akumulatorskih baterija pretvara u naizmenični napon standardnih 230 V, 50 Hz. Ukupna investicija, pre tri godine, iznosila je oko 2.200 eura, što je priličan izdatak za penzionerski džep, ali tu je bila pomoć užih članova porodice. Pored svetla u svim prostorijama vikendice, sistemom se napaja i spoljašnje osvetljenje, daje odgovarajući napon za TV, frižider, radio prijemnik i za vodenu pumpu na fontani ispred vikendice. Da se domaćin razume u ovaj sistem električne struje primećujemo i po štedljivim sijalicama na svim mestima, te po urednom održavanju instalacije koja se, prema njegovim rečima, do sada nije kvarila. Takođe nam pokazuje urednu dokumentaciju ovog projekta.
Na kraju nam, od milja zvani Miša, priznaje da se nije pokajao što je uložio tolika sredstva u ovaj sistem za dobijanje električne struje, te da bi bilo dobro da se država više zainteresuje u smislu podrške za ovakve projekte. Ljudi, njegove komšije, takođe su zainteresovani, slušaju i gledaju kako to izgleda u naprednim zemljama gde nije izostala odgovarajuća pomoć. Planira da postavi još panela koji će se podešavati prema položaju Sunca, te da poveća kapacitet akumulatora kako bi mogao proširiti primenu i na neke druge potrošače. Ozbiljno razmišlja o sistemu grejanja vode pomoću Sunca, što je delimično rešio za letnji period, postavljanjem jednog crno ofarbanog bureta. Priznaje da u ovom sređenom kutku nalazi svoj mir, aktivno odmara daleko od gradske buke i zagađenja životne sredine.
Zahvaljujući političkoj i ekonomskoj podršci obnovljivim izvorima energije u Nemačkoj, Španiji i drugim zemljama u proteklih dvadeset godina, napravljen je ogroman napredak u pogledu efikasnosti, pogotovo kod vetroparkova i fotonaponskih panela, kaže Bojan Reščec, direktor RP Globala u Hrvatskoj. U intervjuu za Balkan Green Energy News on je istakao da se ta dva segmenta potvrđuju kao najjeftiniji vid proizvodnje električne energije na sve većem broju tržišta, pored toga što su najčistiji.
Kako se troškovi proizvodnje rapidno smanjuju, energija iz obnovljivih izvora postaje konvencionalnija i RP Global prilagođava tome svoj pristup, kaže Reščec.
„Radimo na projektima u zemljama u kojima ne postoji sistem podsticajnih mera; stoga moramo biti konkurentni na tržištu, sa najnovijom tehnologijom i najnižom proizvodnom cenom“ rekao je i dodao da je glavni cilj kompanije proširenje portfelja proizvodnih kapaciteta te da se koncentriše na Zapadnu Evropu i odabrane zemlje Centralne i Istočne Evrope, kao i Latinsku Ameriku. Prema njegovim rečima, glavni kriterijum za odabir zemlje je dobro definisan pravni okvir, kao i načelna politička podrška proizvodnji energije iz obnovljivih izvora.
Upitan o primeni novog zakonskog okvira za obnovljive izvore u Hrvatskoj i donošenju pratećih propisa, sagovornik BGEN-a je napomenuo da je prošla vlada sastavila neke od podzakonskih akata, ali da ih nije usvojila. "Već neko vreme čekamo da nastavimo s aktivnostima, jer još nismo dobili jasnu poruku od donosilaca odluka. Sada smo dobili poziv da učestvujemo u postupku više nego ranije, ali ipak – potrebni su nam odgovori na neka suštinska pitanja. Voleli bismo više da ulažemo u Hrvatsku ukoliko nas bude motivisao pravni okvir", kazao je.
Reščec kaže da će značaj skladištenja energije porasti jer da se u energetskom sektoru baterije mogu na koristiti razne načine, kao i da je decentralizovanje proizvodnje, uglavnom vezano za energiju sunca, interesantna oblast za kompaniju. RP Global je u aprilu pustio u rad vetroelektranu Rudine severozapadno od Dubrovnika, čime je postao najveći investitor u energiju vetra na hrvatskom tržištu. Kompanija, čija su sedišta u Beču i Madridu, ima elektrane u Portugalu, Poljskoj, Hrvatskoj, te ugovore o održavanju tri vetroparka u Francuskoj i solarne elektrane u Tanzaniji. Ukupna vrednost njene aktive je prošle godine iznosila 383,1 milion evra, a ima oko stotinu zaposlenih.
Izvor: balkangreenenergynews.com
Centar za robotiku Instituta „Mihajlo Pupin“ i Institut za ekonomiku poljoprivrede iz Beograda će danas (25. septembra) u Selenči na Forumu o organskoj poljoprivredi predstaviti svoj mobilni robotizovani solarni elektrogenerator. Projekat kombinuje energiju sunca s informaciono-komunikacionim tehnologijama za napajanje sistema za navodnjavanje na malim farmama i upravljanje njime. Uređaj, montiran na prikolicu koja odgovara putničkom vozilu, upravo je završio s terenskim ispitivanjem.
Poljoprivreda u Srbiji trpi ogromnu štetu od suše, iako to nije zemlja bez vode, kaže Aleksandar Rodić, rukovodilac Centra za robotiku. „Solarne energije je u izobilju, a vode je dovoljno, ali se navodnjava samo dva odsto površina u zemlji, tako da naš vredni resurs, veoma plodno zemljište, ne može dobro da se iskoristi“, izjavio je za Balkan Green Energy News (BGEN). Srbija je osiromašena sankcijama i ratovima i drži se u latentnoj pasivnosti, istakao je šef projekta. „Slušao sam neke kolege kako govore da prioritet treba da bude da se ljudi nahrane, a da je robotika za tehnološki napredne zemlje. To me je pogodilo emocionalno, ali je bilo frustrirajuće i u profesionalnom smislu, te sam pomislio kako bi trebalo da konstruišemo nešto kao robotičari i da se pozabavimo tim problemom“, dodao je Rodić.
Tim naučnika je imao ideju da iskoristi ovaj obnovljivi izvor energije za napajanje pumpi za vodu i dovođenje vode na površinu. Mobilni solarni generator, nazvan mobisan (MobiSun), pokreće se sistemom inteligentnog upravljanja koji održava nivo baterije. Može da se programira da radi nezavisno i više meseci, po potrebi, a napredne verzije imaju zaštitu od krađe i daljinsko upravljanje preko smartfona ili drugog sličnog uređaja.
Koncepcija, koja se analizira u saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede i zaštite životne sredine, jeste da na tržište izađe proizvod koji mogu da priušte vlasnici malih i farmi srednje veličine, rekao je naš sagovornik. Institut za ekonomiku poljoprivrede, glavni partner na projektu, učestvovao je s konsultantskim uslugama. Osnovnim modelom mobisana se upravlja ručno, dok napredne verzije mogu biti oko 30 procenata skuplje, kaže Rodić i izražava ambiciju da uređaj izađe na evropsko i svetsko tržište. „Sistem je veoma konkurentan u poređenju s onima koji rade na fosilna goriva, iako je na početku skuplji. Investicija se isplati za tri do četiri godine, ukoliko obračunamo troškove na ime dizel-goriva ili benzina. Računica je napravljena za korišćenje generatora pet meseci godišnje za navodnjavanje“, napomenuo je.
Prototip mobisana ima kapacitet od tri kilovata i pogodan je za pumpe koje ima ciljna grupa korisnika. Projekat je protekle dve nedelje testiran na četiri lokacije u okolini Beograda, uključujući staklenike. Uređaj je angažovan s maksimumom snage na farmama kukuruza i kupusa.
Mobilni robotizovani solarni generator je savršen za organsku poljoprivredu, jer nema opasnosti od curenja ili drugog zagađenja, pa ni bukom, kažu autori projekta. Prototip košta oko sedam hiljada evra a, po rečima Jonela Subića, direktora Instituta za ekonomiku poljoprivrede, industrijska proizvodnja bi cenu mogla da umanji za desetinu.
Izvor: balkangreenenergynews.com
Tesla još nije završila sa izgradnjom "Gigafabrike" u kojoj će se proizvodti baterije za Tesla automobile ali ih ta činjenica nije sprečila da kupe još zemljišta u okolini. Zapravo utrostručili su površinu u svom posedu i sada imaju oko 1200 hektara zemljišta. Ideja iza ovih kupovina je zapravo da se buduća fabrika u potpunosi snabdeva električnom energijom iz obnovljivih izvora energije - pre svega sunca i vetra.
Zaista impresivno!
SolaRoad su solarne ploče koje pored toga što generišu struju imaju još jednu zanimljivu funkciju – dovoljno su jake da se može voziti bicikl po njima.
Sa 18 miliona bicikala i 35 hiljada kilometara biciklističkih staza, Holandija je ubedljivo najgostoljubivija zemlja u Evropi za ljubitelje dvotočkaša. Međutim, zemlja lala i vetrenjača nema nameru da se ulenji na prvoj poziciji već stalno radi na inovacijama. Tako je početkom novembra ove godine puštena u saobraćaj prva biciklistička staza na svetu koja je napravljena od solarnih panela.
SolaRoad je projekat koji je bio u laboratoriji holandskog instituta TNO još od 2009. godine. Naučnici su osmislili ploče veličine 2,5×3,5 metara koje se prave od kombinacije betona i kristalnih solarnih ćelija koja se polažu ispod sloja stakla debljine jednog centimetra. Preko stakla se nanosi finiš sloj koji, zajedno s nagibom ploče, pomaže da se kišnica i prljavština lakše skliznu sa površine i tako obezbede maksimalnu efikasnost solarnih ćelija.
Do 2016. godine, ova biciklistička staza biće proširena na 100 metara što će pružiti dovoljno energije da napaja tri porodične kuće u komšiluku.
Potencijal SolaRoada je zaista velik! Smatra se da bi ovaj sistem mogao biti upotrebljen i na 20 posto auto puteva u Holandiji. Ako bi se zaista petina od oko 140.000 kilometara putne mreže pretvorila u solarne panele to bio veliki energetski plus za ovu zemlju.
Izvor: Gradnja.rs
Firma Petaže Wind doo je realizovala još jedan uspešan projekat ,,Stand alone sistem 11.04kWp” i time potvrdila da je sigurno lider u regionu u obnovljivim izvorima energije.
Projekat je realizovan u opštini Pećinc, mesto Ašanja gde je postavljen sistem koji prevashodno služi za navodnjavanje. Objekat se primarno sastoji od trofazne pumpe nominalne snage 7.5kW.
Ostatak potrošača u objektu sačinjavaju standardni kućni potrošači.
Solarni paneli su montirani na zemlji i orjentisani su ka južnoj strani sveta, pri čemu su paneli montirani tako da zaklapaju ugao od 330 u odnosu na horizont. Solarne baterije su smeštene u zatvorenu prostoriju, u posebnom delu namenjenom za postavljanje istih. Komandni orman sa invertorom je takodje smešten u zatvorenu prostoriju.
Samostalni fotonaponski sistem se sastoji od 6 string0ova (grupe) PV solarnih panela koji sadrže po 8 solarnih panela tako povezanih da čine ukupno 48 PV solarna panela I ukupnu instalisanu snagu od 11.04kWp. Svaki solarni panel je snage 230Wp. Sistem sadrži 48 solarnih baterija od 100Ah i trofazni invertor nominalne snage 24kW. U okviru sistema je instaliran i razvodni orman koji sadrži kontroler punjenja baterija i potrebne zaštititne elemente.
Za postavljanje panela se koristi adekvatna aluminijumska konstrukcija, proizvođača ALUMIL, uz pomoć koje se postižu potrebni uslovi za postavljanje solarnih panela, kako bi se dobilo maksimalno iskorišćenje zračenja Sunca.
Za električno povezivanje solarnih panela koristi se solarni bezhalogeni provodnik u crnoj i crvenoj boji preseka 4mm2/6mm2. Električna konekcija između panela je ostvarena upotrebom MC4 konektora i T razdelnika. Metalni delovi konstrukcije i panela se galvanski povezuju sa postojećom gromobranskom instalacijom.
Orman sadrži nadnaponsku zaštitu, zaštitu od preopterećenja i kratkog spoja, kako na DC strani, tako i na AC strani. Sistem sadrži i zaštitu od prekomernog punjenja baterija, inverznog DC napona, kao i od prekomernog pražnjenja baterija. Izlaz iz komandnog ormana, koji daje naizmeničnu struju, se povezuje na strujne krugove koji napajaju potrošače.
Nemačka je oborila rekord u proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora. Naime 50.6% električne energije 9. juna je proizvedno putem soloarnih panela tačnije 23.1GW. Tri dana kasnije bilo je proizvedeno čak 24.2GW. Ovaj uspeh je utoliko veći ako uzmemo u obzir da teritorija nemačke nije baš osunčana u poređenu sa zemljama koje se nalaze južnije. Naravno pored solarnih panela u nemačkoj veliko učešće u proizvodnji električne energije imaju i vetroparkovi.
Korišćenje obnovljivih izvora nije jeftino ali se na kraju svakako isplati. Nemačka je tokom 2013. godine izdvojila preko 16 milijardi eura za subvencionisanu proizvodnju i odgovorna je za pad cena solarnih panela za preko 80% tokom prethodnih pet godina.
Sve je ovo na kraju imalo za rezultat da cena proizvodnje električne energije putem solarnih panela bude konkurentna ceni proizvodnje sagorevanjem fosilnih goriva. Trenutno cena i dalje pada ali daleko sporijim tempom.
Ovaj ranac služi za nošenje laptopova, tableta i ostale tehnologije koju posedujete. Osim toga, na vrhu ima solarni panel, koji prikuplja energiju kad god je izložen suncu, tako da možete puniti svoje baterije do mile volje.
Ovaj šator je postavio novi standard za najneprijateljskije vremenske uslove. U njega može da stane tri osobe, a preko dana se akumulira solarnom energijom koja može da napaja manje kućne aparate. Može se naći od 500$.