U organizaciji ACDE Vršac i lokalne zajednice grada Vršca, u Hotelu „Srbija“ održana je ( 19.09.2017. ) veoma uspešna tribina uz učešće pdredstavnika „Evrоpskog pokreta“ Srbije i FPN Beograd pod nazivom „Evropa za mene“. Tema tribine je „Evropska unija i Srbija – obnovljivi izvori energije“, a cilj je da se građani što više približe raznim aspektima i viđenjima pristupa naše zemlje Evropskoj uniji.
Ovo je šesta, po mišljenju neposrednih organizatora, najuspešnija debata u kojoj su kao predavači učestvovali prof.dr. Dejan Milenković ( FPN Beograd ) i Marko Vujić iz Centra za ekološku politiku. Uvodnu reč i najavu učesnika debate dao je Dragan Živojinović. Predavači su govorili o realnim mogućnostima zemlje u korišćenju obnovljivih izvora energije, kao i o nekim aspektima u pristupnim pregovorima sa EU u okviru odgovarajućih poglavlja. Istaknute su velike mogućnosti korišćenja energije vetra, Sunca i bio-mase na području Vojvodine, kao i dosadašnje aktivnosti na tom planu.
Predstavnici lokalne zajednice, organa, organizacija i udruženja građana su se aktivno uključili u zanimljivu debatu sa konkretnim ocenama stanja i mogućnostima, kao i sa predlozima da se ubrza zakonska regulativa u korišćenju obnovljivih izvora energije u privatnom sektoru. Konstatovano je da lokalna zajednica, udruženja i organizacije učestvuju u različitim projektima i da je promišljeno da se na vreme i potpuno koriste sva raspoloživa sredstva evropskih fondova. Opšta ocena je da ponekad, pored raspoloživih sredstava, nema odgovarajućih projekata, što traži aktivniji odnos svih subjekata lokalne zajednice, kao i odgovarajući nivo saradnje i koordinacije.
Na kraju recimo da je izneseno aktuelno pitanje korišćenja nuklearne energije ( fisije i fuzije ), pošto je u nekim naučnim krugovima u svetu zaživelo mišljenje da i ona, sa odgovarajućim merama zaštite okoline, može biti „ekološka“ i da može biti eventualni spas za enrgetsku krizu u svetu koja je sve prisutnija. Zanimljiv je izneseni podatak da u svetu svake godine ukupna potrošnja enerije raste za 3%, što je posledica ubrzanog tehnološkog razvoja, ali i napretka u efikasnijem korišćenju prirodnih resursa od kojih neki nemaju dug vek trajanja. Zbog toga se razmišlja i o energiji fisije i fuzije čija je proizvodnja u našoj zemlji još uvek zakonom zabranjena.
Evropska banka za obnovu i razvoj vidi velike mogućnosti za uštede u budžetima lokalnih samouprava kroz unapređenje efikasnosti javne rasvete, kaže Danijel Berg, direktor te finansijske institucije u Srbiji. On je za Balkan Green Energy News izjavio da banka pruža tehničku podršku mnogim opštinama i da se nada da će finansirati investicije u projekte energetske efikasnosti osvetljenja, uključujući velik zahvat na teritoriji Beograda. Berg je na ovu poziciju došao u avgustu iz Bugarske, gde je vodio poslovanje banke. Njena kancelarija u Srbiji je odgovorna za prosečne godišnje investicije od 480 miliona evra.
Banka je veoma posvećena održivoj energetici i učinila ju je prioritetnom za investicije širom regiona u kojem posluje, kaže Berg. „Iako 2015. nije bilo velikih investicija u energiju iz obnovljivih izvora, nastavljamo da radimo na ključnim inicijativama u kreiranju politike podrške povećanju energetske efikasnosti u zemlji. Konkretno, radimo s Vladom Srbije na pripremi pratećih uredbi za investicije i finansiranje energije iz obnovljivih izvora – s vladom i sa investitorima, da bismo obezbedili da pravni okvir bude odgovarajući – a zaista predviđamo najozbiljnije investicije u energiju vetra u bliskoj budućnosti. Sarađujemo i s više opština na preuređenju njihovog sistema rasvete, u nadi da će sprovesti u delo dugoročne ugovore s kompanijama za pružanje energetskih usluga (ESCO – energy service company) u poboljšanju efikasnosti osvetljenja. Finansirali smo i mali projekat na polju bio-gasa,“ izjavio je.
EBRD i Evropska unija su se uključili u podršku jednog od najvećih ESCO projekata privatnog sektora u uličnoj rasveti, napomenuo je Berg. Naš sagovornik ističe da će posao biti pokrenut u sedam opština na teritoriji Beograda: u Barajevu, Grockoj, Lazarevcu, Mladenovcu, Obrenovcu, Sopotu i Surčinu. On će obuhvatati unapređenje za do 65,000 uličnih svetiljki pomoću nove, efikasnije tehnologije rasvete.
„Nadamo se da ćemo finansirati prve vetrofarme u Srbiji, možda i pre kraja godine“, rekao je. Po njegovim rečima, EBRD očekuje da će se, kako tarife za struju budu počele više da odražavaju tržišne cene, povećavati investicije u mere energetske efikasnosti u svim sektorima privrede. „Verujemo da je režim koji vlada uvodi za prvih 500 megavata iz energije vetra razborit način da se postignu ciljevi zemlje. Ne verujemo da ovaj obim proizvodnje energije može imati znatniji uticaj na tarife za struju za stanovništvo, one ostaju niske u poređenju s prosečnim tarifama u Evropskoj uniji“, kazao je Berg i naglasio da očekuje da će ove godine doći do napretka u procesu donošenja okvira za otkup električne energije (power purchase agreement – PPA) iz obnovljivih izvora.
Kompletan intervju možete pogledati na sledećoj adresi: http://balkangreenenergynews.com/ebrd-helps-policy-reform-to-stimulate-energy-efficiency/
Evropska asocijacija za bio-masu (Aebiom) odlučila je da podrži inicijative za razvoj sektora bioenergije u dunavskom regionu, kazao je u intervjuu za Balkan Green Energy News Žan-Mark Žosar (Jean-Marc Jossart), generalni sekretar organizacije. „Prošle godine smo opazili povećano interesovanje u Briselu i na nivou Evropske unije“ u tom smeru, dodao je. Primer podrške je projekat BioRES, koji je pokrenut s idejom da doprinese stvaranju trgovinske platforme u Srbiji, Bugarskoj i Hrvatskoj posredovanjem između snabdevača bio-masom, vlasnika šuma i drvne industrije s jedne strane i krajnjih korisnika s druge, dodao je Žosar.
Sagovornik BGEN-a je podvukao da Aebiom igra presudnu ulogu u razvoju tržišta grejanja dok se iščekuje strategija Evropske unije za taj sektor, najavljena za novembar. Ova industrija je veća nego struja i transport, ako govorimo o bioenergiji, kaže Žosar. „Ona je najjeftiniji obnovljivi izvor energije, a u isto vreme je odgovor na izazov koji donosi energetsko siromaštvo, pogotovo u grejanju stambenog prostora. Taj segment ima najviše troškove“, izjavio je.
Članovi Aebioma deluju i na nacionalnom nivou, a balkanske zemlje moraju da se pobrinu da im se glas čuje u Evropi, istakao je Žosar. „Budite što glasniji da biste nešto postigli u Briselu“, poručio je generalni sekretar organizacije.
Upitan za najdelotvornije vidove podrške korišćenju biogoriva, on je rekao da podsticaji za investiranje ne ostavljaju trajan efekat, ali da bi strategija na srednji rok trebalo da se zasniva na oporezivanju goriva koja zagađuju. „U Švedskoj to čini bio-masu jeftinijom od fosilnih goriva, a potrošači se prilagođavaju brzo. Viši porezi takođe donose novac za državni budžet“, izjavio je Žosar.
Kompletan intervju pročitajte na: balkangreenenergynews.com
U 45. izdanju emisije Energija na pametan način pogledajte kakve klimatske i energetske planove je sebi zacrtala Evropska unija i to za period do 2030. godine. Zatim saznajte kako da vaši kućni uređaji troše manje struje, kao šta su to EKO TEK radijatori. Zatim vas vodimo u Vetrnik u Dom za decu i omladinu ometene u razvoju da vidite kako su uštedeli energiju neophodnu za grejanje sanitarne vode i to uz pomoć Pokrajinskog sekretarijata za energetiku i mineralne sirovine.
Republika Srbija je nominovala svoj deo teritorije za UNESCO prekogranični rezervat biosfere „Mura-Drava-Dunav”. Zajednička inicijativa WWF-Svetskog fonda za prirodu i EuroNatura za očuvanje „Evropskog Amazona“, kojom se uspostavlja UNESCO prekogranični rezervat biosfere „Mura-Drava-Dunav”, predstavlja prvo zaštićeno područje u svetu koje deli i kojim zajednički upravlja pet zemalja - Srbija, Hrvatska, Mađarska, Slovenija i Austrija.
Ova zajednička „zelena vizija” ostvariće se uspostavljanjem najvećeg evropskog zaštićenog područja. Uključujući delove od Srbije do Austrije obuhvatiće prostor od 800.000 hektara. Prekogranični rezervat biosfere „Mura-Drava-Dunav” biće prvi u svetu u pet zemalja, predstavlja simbol regionalne saradnje i održivog razvoja i odličan je primer inicijative koja povezuje zaštitu biodiverziteta i kulturnog nasleđa. Pokrajinski zavod za zaštitu prirode, u saradnji sa WWF-om, radio je na pripremi nominacionog formulara dve godine. U proces su bile uključene sve zainteresovane strane, posebno upravljači zaštićenih područja i lokalne uprave.
„Izuzetno mi je drago da će veliko plavno područje na severozapadu Vojvodine, koje predstavlja jednu od najočuvanijih ritsko-močvarnih celina na celom toku Dunava postati deo prekograničnog rezervata biosfere “Mura-Drava-Dunav”. Ovaj zadivljujući rečni predeo područje je izuzetne biološke raznovrsnosti i centar retkih prirodnih staništa kao što su velike plavne šume, rečne ade, šljunkovite i peščane obale, rečni rukavci i mrtvaje. Pored toga, odlikuje se kulturnom baštinom koja je dokaz žive prošlosti brojnih naroda i kultura,“ izjavila je Duška Dimović, direktorka programa WWF u Srbiji.
"Prekogranični rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav je od izuzetnog značaja za Srbiju i za ceo region Jugoistočne Evrope. Smatramo da predstavlja odličan podsticaj za nastavak regionalne saradnje u oblasti zaštite prirode. Nadamo se da će nominacija naše zemlje biti pozitivno ocenjena tokom sledećeg zasedanja Međunrodnog Koordinacionog Saveta MAB programa i da će ovaj postor postati deo mreže rezervata biosfere koji čini 621 područje u 117 zemalja sveta. Osim regionalnog značaja, nominacija je takođe i dobar primer kako očuvanje prirode može da zbliži države," rekla je Jasna Zrnović, generalni sekretar Komisije Republike Srbije sa saradnju sa UNESCO-om.
U okviru „Evropskog Amazona“ u Srbiji koji se prostire na teritoriji pet opština - Sombor, Apatin, Odžaci, Bač i Bačka Palanka, na površini od 176.635 ha, nalaze se četri zaštićena područja, među kojima su izuzetno vredni Specijalni rezervati prirode „Gornje Podunavlje“ i „Karađorđevo“. Kao jedni od najznačajnijih retkih vrsta životinja ovog područja ističu se orao belorepan, crna roda, patka njorka, divlja mačka, vidra, jazavac, kao i najveća populacija evropskog jelena u Srbiji.
Izvor: WWF Srbija
Evropska unija i Kina rešile su nesporazume oko izvoza kineskih solarnih panela "ispod cene" u Evropu. Dve strane dogovorile su se naime o uspostavljanju minimalne cene za kineski izvoz i ograničavanju obima izvoza. Zvaničnici navode da će se sporazum odnositi na 90 kineskih izvoznika koji drže oko 60% tržišta solarnih panela EU. Kineski i evropski zvaničnici zadovoljni su sporazumom, ali ne i evropska solarna industrija. EU je Kini najvažniji trgovinski partner dok je za EU Kina druga po značaju posle SAD.
Do sporazuma o minimalnoj ceni i kvoti za uvoz došlo je gotovo dva meseca pošto je EU uvela kaznene carine na kineske solarne panele i komponente kao odgovor na kineski izvoz po damping cenama. Carina je utvrđena na 11,8% ali će od 6. avgusta biti učetvorostručena, na 47,6% u proseku, dok će za proizvode nekih kineskih kompanija carina biti 67,9%.
Sporazumom se uspostavlja minimalna cena za kineski izvoz solarnih panela u EU i takođe ograničava obim izvoza. Detalji će biti poznati nakon što sporazum usvoji Evropska komisija.
Dobro obavešteni izvori kažu da će minimalna cena biti 0,56 evra po vatu proizvedene energije a kineske kompanije će moći da izvezu u EU do sedam gigavati godišnje bez carine. Navodi se da će ta cena važiti u naredne dve godine ali to za sada nisu potvrdili ni iz EU, ni iz Kine.
Za proizvode koji se budu predavali preko kvote ili po ceni nižoj od minimalne carina će biti u proseku 47%.
Minimalna cena je na nivou prosečne za kineske proizvođače ali i znatno ispod 80 i više centi po vatu, koliko su evropski proizvođači solarnih proizvoda tražili ocenjujući je kao razumnu minimalnu cenu.
U 2012. godini je tražnja solarnih panela u EU bila oko 15 gigavati proizvedene energije i EU pokriva oko tri četvrtine globalnog tržišta solarnih panela.
"Uvereni smo da će minimalne cene stabilizovati evropsko tržište solarnih panela i ukloniti štetu koju je damping cena nanela evropskoj industriji", rekao je evropski komesar za trgovinu Karel De Guht (Gucht).
I kinesko ministarstvo trgovine pozdravilo je sporazum ocenivši da uvođenje minimalnih cena predstavlja adekvatno rešenje za ublažavanje bilateralnih trgovinskih nesporazuma EU i Kine.
Direktor Kineske trgovinske komore za uvoz i izvoz mašina i eletronike Čen Hućing rekao je da je većina kineskih preduzeća zadovoljna sporazumom zahvaljujući kojem će kineski izvoznici verovatno zadržati "razuman" udeo na tržištu EU.
"Prema sporazumu, oko 60% tržišta EU garantovaće se kineskim izvoznicima solarnih panela", rekao je Čen, preneo je Čajna dejli.
Međutim, sporazum je naljutio evropsku industriju čije su pritužbe na kineski damping i naterale Evropsku komisiju da istraži kineski izvoz solarnih panela i komponenti na tržište EU.
Milan Ničke (Nitzschke), predsednik grupacije EU Prosan (ProSun) koja okuplja evropsku solarnu industriju, kaže da su minimalne cene oko nivoa "sadašnjih damping cena kineskih modula" i ocenjuje da je postignuti sporaum "u svakom pogledu suprotan evropskim propisima".
Iz evropske industrije upozoravaju da bi sporazum za posledicu mogao da ima znatno smanjenje tržišta solarnih panela i povećanje troškova u trenutku kada je evropska solarna industrija gotovo stigla do toga da može da bude konkurentna sa cenama i bez subvencija.
Ničke je za sporazum rekao da "nije rešenje nego kapitluacija" dodajući da je Evropska komisija pod ogromnim pritiskom Kine "odlučila da proda evropsku solarnu industriju Kini".
Istovremeno se javljaju i bojazni od mera odmazde protiv dela solarne industrije kojim dominiraju evropski proizvođači.
De Guht međutim tvrdi da će "sporazumno rešenje ... voditi do novog ekvilibrijuma na tržištu po održivim cenama".
Kineska proizvodnja solarnih proizvoda je između 2009. i 2011. godine učetvorostručena i nadmašuje ukupnu svetsku tražnju dok je kineski izvoz solarnih panela u EU u 2011. godini vredeo 21 milijardu evra.
Spor oko solarnih panela pojačao je bojazni od trgovinskog rata EU i Kine jer je zvanični Peking, nakon što je u junu EU uvela kaznene carine, najavio da će istražiti da li proizvođači vina iz EU prodaju svoj proizvod u Kini ispod cene.
Javila se i bojazan od mera protiv evropske autoindustrije nakon što su kineski proizvođači kola nedavno izrazili sumnju da podrška nemačke vlade istraživanjima i razvoju na automobilskom sektoru predstavlja nelojalno subvencionisanje.
Trgovinski nesporazumi i bojazni od trgovinskog rata za posledicu su imali smanjenje trgovine Kine i EU u prvom ovogodišnjem kvartalu za gotovo 2%, na 124,4 milijarde dolara.
Evropa je za Kinu najvažniji trgovinski partner dok je za EU Kina drugi po značaju partner u trgovini posle SAD. U 2012. godini Kina je izvezla u EU za 290 milijardi evra dok je EU isporučila u Kinu proizvode za 144 milijarde.
Evropska komisija nije saopštila kako će se postignuti sporazum odraziti na drugu istragu koja se vodi o kineskim solarnim panelima a tiče se nelojalnih subvencija.
Komisija će 8. avgusta saopštiti da li, prema njenim nalazima, kineski proizvođači solarnih panele i opreme uživaju prednost nelojlanog subvencionisanja.
Izvor: Euractiv.rs
Prema poslednjim podacima u Srbiji postoji oko tri miliona objekata čija je potrošnja između 150 kWh/m2 godišnje do 250 kWh/m2 godišnje, a ova potrošnja u Evropskoj Uniji iznosi 50 do 70kwh/m2 godišnje.
Ovaj podatak ukazuje na dodatnu potrošnju energije u građevinama na teritoriji Republike Srbije između 240 miliona i 540 miliona kWh po kvadratnom metru godišnje u odnosu na Evropsku uniju. Zbog pomenutih činjenica fokus rada biće povećanje energetske efikasnosti već postojećih građevina u Srbiji.
Mogućnosti smanjenja potrošnje energije
Sa pomenutom potrošnjom, sektor zgradarstva odgovoran je za 40% ukupne potrošnje energije u Evropi. Prema američkom Rocky Mountain Institutu, zgrade u slučaju primene štedljivih opcija imaju priliku da uštede 70% do čak 90% energije utrošene na rasvetu, ventilaciju i pumpe, oko 50% energije utrošene na elektromotore i oko 60% energije utrošene na održavanje temperature u kancelarijskim prostorima.
Pomenute količine mogućih ušteda znatno utiču na energetsku efikasnost cele države, pa time i količinu emitovanog CO2 koji mora biti pomenut, s obzirom na već generalno primenjenu praksu konverzije utrošenih kilovata energije u emitovani CO2, zbog osnivanja Sistema razmene emisija Evropske unije (EU ETS), kao i identifikacije CO2 kao jedinstvenog parametra uticaja na pogoršanje efekta staklene bašte. Pored štetnosti na životnu sredinu i zdravlje ljudi, ovaj efekat povećava temperature u letnjem periodu uzrokujući veću potrošnju energije za rashlađivanje unutrašnjeg prostora.
Poboljšanje izolacije kao mera smanjenja potrošnje energije
Kada je tema prepravka ili renoviranje već postojećih građevina, izolacija građevine predstavlja najuticajniji faktor u mogućnostima ostvarenja veće energetske efikasnosti. Jednostavan primer mogućnosti prikazan je na Slici 1, gde je u pitanju stambena građevina, ali sa tačnim podacima o mogućnostima smanjenja potrošnje energije poboljšanjem izolacije. Smanjenjem utrošene energije za istu svrhu povećava se efikasnost upotrebljene energije, jer ona u slučaju poboljšanja izolacije ili primene drugih mera uštede, nije uzaludno potrošena. Podaci Dablinskog Instituta za tehnologiju ukazuju da je na poboljšanju izolacije omotača građevine moguće uštedeti:
Između 24. i 28. juna 2013 stotine događaja će se održati u EU nedelja održive energije (EUSEW). Da li ćete biti deo toga?
Organizovanje Energetskog dana je jednostavno!
Ne trebaju vam velika sredstva da pokaže posvećenost.Cilj je da se ostvari interakcija između javnosti i medija. Budite kreativni i originalni da bi ste pokazali da se razlkujete od ostalih. Energetski dan se organizuje kao neprofitni događaj, kao akcija, projekat, kao izložbe ili izlaganja koja promovišu energetsku efikasnost ili obnovljive energije. Oko 200 akcija posvećenih Energetskom danu su već planirane u Briselu i širom Evrope, prezentacijom lokalnih inicijativa o održivoj energiji.
Potrebna je pomoć? Molimo Vas da kontaktirate Sekretarijat EUSEW na Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli.
Sekretarijat
U ime Evropske komisije EACI www.eusew.eu
Jedan vaš mali korak, veliki je za Evropu!
Za informacije o zaštiti ličnih podataka, pogledajte Pravno obaveštenje EUSEW website. - www.eusew.eu
(sa engleskog preveo: Stefan gašić, III-2)
TRŽIŠTE ENERGIJE
Potpisivanjem „Ugovora o osnivanju Energetske zajednice“ 25. oktobra 2005. u Atini, zemlje Jugoistočne Evrope i Evropske zajednice su započele proces stvaranja Energetske zajednice sa ciljem proširenja unutrašnjeg tržišta energije EU na region Jugoistočne Evrope .
Osnovni zadaci Energetske zajednice su:
Ugovorom o osnivanju Energetske zajednice se osnivaju i regionalne institucije potrebne za funkcionisanje panevropskog tržišta energije- Ministarski savet, Stalna grupa na visokom nivou, Regulatorni odbor Energetske zajednice, Sekretarijat Energetske zajednice, Forum za električnu energiju, Forum za gas, Socijalni forum i Forum za naftu. Ovakva struktura preslikava institucije Evropske Zajednice (Savet ministara, Evropska komisija, Radna grupa regulatora za električnu energiju i gas - ERGEG i Firentinski i Madridski forum), kojima su, uz uvažavanje principa subsidijarnosti i proporcionalnosti, poverene neke funkcije državne administracije.
U skladu sa obavezama koje proističu iz Ugovora o osnivanju Energetske zajednice, Agencija aktivno učestvuje u radu institucija Energetske zajednice (Regulatorni odbor Energetske zajednice, Atinski forum, Gasni forum, Socijalni forum), vodeći pri tome računa o zaštiti interesa potrošača, elektroprivrede i gasne privrede Republike Srbije.
Izvor: aers.rs
Priredio: Milojević Vukan, I-1
Evropska unija je 2003. godine usvojila Direktive vezane za probleme električnog i elektronskog otpada. Prva Direktiva je „Waste of Electrical and Electronik Equipment“ (WEEE) – Direktiva o električnom i elektronskom otpadu, dok je druga RoHS (Restriction of the use of hazardoues substances) – Direktiva o ograničenjima za upotrebu opasnih materija. Ove Direktive su 2006.godine postale važeći zakon Evropske Unije. Od tada bilo koji proizvod koji ne zadovoljava kriterijume ovih Direktiva neće biti moguće plasirati na tržište u zemljama EU
WEEE
Svrha ove Direktive je prevencija nastanka električnog i elektronskog otpada, ponovne uporebe, reciklaže i ostalih oblika obnavljanja ovakvog otpada čime bi se smanjilo konačno odlaganje ee-otpada. Takođe, ona nastoji da poboljša ekološke performanse svih operatera angažovanih u životni vek proizvoda.
WEEE Direktiva teži da poboljša performanse upravljanja elektronskim i električnim otpadom kroz:
RoHS
Dostupni dokazi su pokazali da su neophodne posebne mere sakupljanja, tretmana, reciklaže i odlaganja ee-otpada a koje su definisane WEEE Direktivom kako bi se smanjili problemi upravljanja otpadom vezani za teške metale. Uprkos ovim merama veliki deo električnog i elektronskog otpada će završavati u trenutnim tokovima otpada. Čak i ako je zasebno prikupljen ee-otpad i podvrgnut procesima reciklaže on i dalje sadrži opasne materije poput žive, kadmijuma, olova, PCB a koje predstavljaju rizik po okolinu i zdravlje ljudi.
Uzimajući u obzir tehničke i ekonomske mogućnosti, najefektivniji način za redukciju rizika po okolinu i ljudsko zdravlje od ovih supstanci jeste njihova zamena sa neškodljivim ili manje opasnim materijalima. RoHS Direktiva se odnosi na električne i elektronske uređaje koji su definisani kategorijama elektronskih i električnih uređaja izuzimajući kategorije 8. i 9. RoHS u svojim specifikacijama tačno određuje koliki udeo teških metala i kontrolisanih supstanci u odnosu na masu svaka komponenta može da sadrži. Definisana je dozvoljena maksimalna koncentracija opasnih supstanci od 0.1% po težini u homogenim sistemima.
Bazelska konvencija
Napori da se stane na put slobodnoj trgovini otrovnim otpadom delimično su urodili plodom – međunarodnim sporazumom Ujedinjenih Nacija o ograničenju trgovine toksičnim otpadom, poznatim kao Bazelska konvencija. Bazelska konvencija je međunarodni multilateralni ugovor, sačinjen u Bazelu (Švajcarska) marta 1989. godine kojim se regulišu norme postupanja, odnosno, kriterijumi za upravljanje otpadom na način usaglašen sa zahtevima zaštite i unapređenja životne sredine, kao i postupci prekograničnog kretanja opasnog i drugog otpada.
Bazelskim amadmanom je od 1995. godine zabranjen izvoz opasnog otpada u zemlje koje nemaju odobrene kapacitete za postupanje sa ovom vrstom otpada, tj. u zemlje van Evropske Unije. Srbija je potpisala Bazelsku konvenciju 1989. Godine, a ratifikovala je i postala član 2000. godine.
Izvor: zerowaste.rs
Priredila: Tamara Horti, III-2