Na pravoslavni Božić ( 07.01.1943. godine ), u hotelskoj sobi u Njujorku, umro je slavni i nenadmašni genije, Nikola Tesla. Postoje brojna nagađanja o njegovoj smrti, čak i nedokazana tvrdnja da je ubijen od strane nemačkog agenta. Pošto je Tesla svojim radom i delom nagradio čovečanstvo, u ovom članku ću se baviti drugim aktuelnim pitanjem, koje nije predmet spekulacija i proizvoljnosti, a to je, koliko su lik i delo Nikole Tesle danas prisutni u nastavi prirodnih nauka osnovne škole.
Teslino i Pupinovo stvaralaštvo obrađuje se u samo jednoj lekciji nastave fizike u osmom razredu osnovne škole, pod nazivom „Doprinos Nikole Tesle i Mihaila Pupina razvoju nauke o elektromagnetnim pojavama i njihovoj primeni“. U nižim razredima osnovne škole stidljivo se, ili nikako, spominje ime Nikole Tesle. Mislim da kod izučavanja doprinosa Tesle i Pupina učenicima treba konkretnije približiti saznanja koliko i kako su njihova otkrića trasirala put ka bržem razvoju nauke i tehnike, kao i drugih oblasti u primeni savremenih tehnologija. Učenicima su donekle bliža saznanja gde se i pod kojim uslovima Tesla školovao, te da su on i Tomas Edison bili ljuti protivnici, što nije tačno, kada se uzme u obzir da su čak jedno vreme sarađivali na nekim projektima i otkrićima. „Rat struja“ danas se, donekle, pogrešno predstavlja, jer je u pitanju bila borba dva suprotna mišljenja, istraživača starog kova ( Tomas Edison ) i stvaraoca novih ideja ( Nikola Tesla ) koje je, kako se kasnije pokazalo, bilo praktičnije i korisnije za čovečanstvo. Da bismo to shvatili, moramo uzeti u obzir karakteristike američkog društva i uticaj kapitala na sve tokove života, gde se i sam Tesla u nekim momentima teško snalazio. Neki tvrde da je Tesla umro u bedi i siromaštvu, što je slojevita istina.
Za učenike osnovne škole vrednije je objasniti prirodu i suštinu Teslinih otkrića, te koliko su ta otkrića utrla put do ostalih pronalazaka, kao što su primena Teslinih struja u medicini, radio i televizija, daljinsko upravljanje, mobilna telefonija, elektromotor bez četkica i ono što je najznačajnije, generator naizmenične struje i polifazni sistem električne struje. Tako će učenici biti potpunije informisani zašto je Tesla još uvek neshvaćeni genije, te da nisu tačne tvrdnje da je Tesla izmislio mobilni telefon, već da je njegova ideja stvorila pretpostavke za takav izum savremenog sveta. Bavljenje pitanjima: zašto se Tesla nikada nije ženio, zašto je prao ruke više puta dnevno, zašto je uvek tri puta obilazio hotel u kome je živeo, te da li je završio, ili nije završio fakultet, spadaju u domen prisutnog malograđanskog mentaliteta u kome nema ni trunke naučnog pristupa izučavanju dela i lika Nikole Tesle. Zbog toga se pisci nekih novih udžbenika moraju okrenuti ka stvarnim biserima Teslinih otkrića, njihovog sadržaja i praktične primene. To traži sasvim novi metodološki i naučni pristup koji će biti oslobođen površnosti, kičeraja i nauci nepotrebnog nagađanja o Teslinom privatnom životu, bez obzira koliko neke njegove navike i ponašanje izazivaju čuđenje kod običnog sveta.
Sunce je nama najbliža zvezda koja je od Zemlje udaljena 149.500.000 km. Sunčeva energija potiče od nuklearnih reakcija u njegovom središtu, gde temperatura dostiže do fantastičnih 15.000.000 stepeni Celzijusa. Radi se o nuklearnoj fuziji pri kojoj spajanjem atoma vodonika (H) nastaje helijum (He) uz oslobađanje ogromne količine energije. Može se slobodno reći da je energija Sunca izvor života na Zemlji, a možda i na nekim drugim planetama ukoliko postoje elementarni uslovi za život. U ovoj emisiji govorimo o korišćenju energije Sunca koja predstavlja najzdraviji obnovljivi izvor energije.
Pod optimalnim uslovima, na površini Zemlje može se dobiti 1 kW/m2, a stvarna vrednost energije Sunca zavisi od lokacije, godišnjeg doba, vremenskih uslova i doba dana, jer je zračenje Sunca najjače oko podneva. Osnovni principi direktnog iskorišćavanja energije Sunca su: - solarni kolektori na principu zagrevanja vode, drugih tečnosti i vazduha pomoću kojih se zagreva određeni prostor, fotonaponske ćelije služe za direktno pretvaranje Sunčeve energije u električnu energiju i fokusiranje Sunčeve energije vrši se sabiranjem svetlosnih i toplotnih zraka u jednu tačku (žižu) pri čemu se sakupljena toplotna energija koristi u velikim energetskim postrojenjima.
Razvoj solarnih ćelija počinje 1839. godine istraživanjem francuskog fizičara Henrija Bekerela koji je pronašao fotonaponski efekat dok je eksperimentisao na čvrstim elektrodama u rastvoru elektrolita, kada se stvorio napon prilikom izlaganja elektrode svetlu. Interesantno je da je prvu korisnu solarnu mašinu osmislio i patentirao Nikola Tesla (patent US 685957).
Danas se solarni kolektori različitih snaga susreću u slobodnoj prodaji za grejanje vode, ili vazduha, kao i za proizvodnju električne struje koja može da se akumulira, ili da se uveže u energetski sistem, te da se električna struja prodaje po utvrđenoj ceni za proizvedeni kilovat čas.
Nakon ove priče recimo koje su prednosti solarne energije. Pre svega, solarni paneli ne zagađuju životnu sredinu. Jedino zagađenje koje se javlja može da bude kao rezultat procesa proizvodnje panela u fabrikama, prilikom transporta i instalacije. Pretvaranje solarne energije u električnu je veoma tih proces. Jedna od velikih prednosti Sunčeve energije je sposobnost proizvodnje na udaljenim mestima gde ne postoji nikakva mogućnost priključenja na mrežu. Najbolji primer za to je korišćenje energije Sunca u svemiru gde se napajaju sateliti, satelitske stanice i platforme. Instalacija solarnih panela na udaljenim lokacijama u svemiru, na kopnu, ili na moru je mnogo povoljnija sa stanovišta uštede novca, nego zahtevi da se instaliraju visokonaponski vodovi električne energije.
Zaključimo da je korišćenje Sunčeve energije besplatno, iako su početni troškovi visoki, ali kada se instaliraju solarni paneli oni obezbeđuju besplatnu eneriju koja će isplatiti početno ulaganje za period od pet do sedam godina.
Sve manje zalihe nafte, zemnog gasa i uglja neminovno postaju svetski problem o kome se mora na vreme razmišljati, jer je potrošnja energije povećana zbog galopirajućeg tehnološkog razvoja industrijski razvijenih, ali i zemalja u razvoju. Neki dobri poznavaoci rasporeda i stanja zaliha prirodnih resursa predviđaju da će nafte biti još oko 40 godina, gasa 20 godina duže, a uglja oko 155 godina, što zavisi od dinamike potrošnje ovih energenata.
Energija vetra trenutno predstavlja najzastupljeniji vid korišćenja obnovljivih izvora energije u svetu. Prednosti korišćenja energije vetra za pretvaranje u električnu energiju su, pre svega, u neiscrpnoj količini energije, kao i u njenoj ekonomskoj opravdanosti.
Ljudi su odvajkada znali da koriste energiju vetra kako na Zemlji tako i na moru. Vetar pokreće čamce i brodiće sa razapetim jedrima, a može da se iskoristi za pretvaranje kinetičke energije u druge oblike mehaničke energije, ili u koristan rad, a posebno je značajna mogućnost pretvaranja u električnu energiju. Snaga vetra koristila se, prema nekim izvorima, još 5.000 – te godine pre nove ere. Najraniji poznati prikaz korišćenja energije vetra pronađen je na jednoj egipatskoj vazi koja prikazuje razapeti jedrenjak, a datira iz daleke 3.500 – te godine pre nove ere. Originalno vozilo pokretano snagom vetra sa Nila nalazi se i na nekim slikama iz starog Egipta.
Danas se u svetu sve više koristi energija vetra kao obnovljivog izvora energije, gde je i naša zemlja aktivno uključena u pristupnim pregovorima za članstvo u Evropskoj uniji, koja je postavila ambiciozne ciljeve kada je u pitanju korišćenje obnovljivih izvora energije. Na neke od tih ciljeva obavezana je i Srbija kao potpisnik Ugovora o energetskoj zajednici iz 2006. godine.
Gradska naselja u Srbiji imaju različite stilove gradnje objekata, tako da se u Vojvodini izdvajaju po nekim zanimljivim rešenjima koja su nasleđe prošlosti. Neki od tih objekata su pod zaštitom države, što podrazumeva da se prilikom obnove, adaptacije i rekonstrukcije ne odstupa od prvobitnog izgleda fasade, ukrasa na krovnim konstrukcijama, a posebno kod temeljne konstrukcije.
Savremena stambena gradnja, kako u gradu, tako i na selu, ima određen pristup kod upotrebe građevinskih materijala, načina i vremena postavljanja izolacije spoljašnjeg i unutrašnjeg dela kuće. Sve zavisi od početnog kapitala kod stambene gradnje i rešenosti da se u startu primene potrebne mere temperaturne i zvučne izolacije.
Postoje različite mogućnosti uštede energije u gradu koje su često limitirane dostupnošću energenata. Istraživanje, na primerku uzorka, u 2017. godini pokazuje da u Srbiji grejanje na čvrsto gorivo koristi 52,7 procenata građana, 23,4 procenta koristi centralno grejanje, 12,6 procenata ispitanika se greje na struju, a svega 7,2 procenata koristi grejanje na plin.
U gradskom naselju se dobar deo stanovništva greje na centralno grejanje, neki na plin, čvrsto gorivo, ili na električnu struju koja je još uvek najjeftinija od raspoloživih energenata. Grejanje na plin, upotrebom plinskih peći na jednom, ili na više mesta je prilično skupo, posebno ako se greje veća površina stambenog, ili radnog prostora. Primetno je da se na električnu struju greju porodice sa prosečnim primanjima, a na čvrsto gorivo, kao što su ugalj i drvo siromašnija i socijalno ugrožena domaćinstva. Ukoliko su ostvarili pomoć kao energetski zaštićena domaćinstva i oni pribegavaju da se greju električnim kvarcnim, ili termo-pećima. Moramo se složiti da je grejanje još uvek najveća stavka porodičnog budžeta što je primaran razlog da mnogi razmišljaju i primenjuju najjeftinije i pristupačne varijante grejanja. Dobri domaćini nabavljaju drvo i ugalj još pre početka grejne sezone, a mnogi od njih razmišljaju i na vreme preduzimaju efikasne mere temperaturne zaštite stambenih objekata koja se isplati u relativno kraćem vremenskom periodu.
Republički projekat pod nazivom „Mala škola ušteda energije“ uspešno je završen i biće premijerno emitovan do kraja 2017. godine sa sedam eduaktivnih emisija u prosečnom trajanju od 22 minuta. Projekat predstavlja drugi serijal, pošto je prošle godine u prvom serijalu proizvedeno pet emisija pod istim nazivom, ali različitim sadržajem.
Svaka emisija i ovog serijala ima poseban naziv i jasno definisanu oblast kojom se bavi, sa praktičnim primerima iz života, uporednim pokazateljima i nenametljivom iskustvenom porukom kako prepoznatljivo menjati stanje svesti da budemo štedljiviji kod upotrebe energije, da to bude prepoznatljiv način ponašanja. Sadržaji emisija su pažljivo odabrani sa opisom stanja, ali i smelih poduhvata, kako u radnim kolektivima, tako i u domaćinstvima seoskog i gradskog tipa. Njihova priča ima jasnu, nenametljivu, poruku kako štedeti energiju bez narušavanja kvaliteta života.
Nosilav projekta je AVP „Vila“ Vršac, u saradnji sa udruženjem građana „Cefiks“ Vršac, koji su u kontinuitetu nastavili drugi ciklus projekta sa sledećim nazivima novih emisija: Štednja energije u gradu; Ušteda energije grejanja; Gradnja objekata i ušteda energije; Štedljive sijalice i ušteda energije; Korišćenje energije vetra; Korišćenje energije Sunca; Promena svesti i ponašanja kod uštede energije. Audio i video materijali za montažu emisija zabeleženi su iz neposrednog okruženja, domaćinstava, ustanova i radnih kolektiva, a uporedni pokazatelji prikazani na osnovu proračuna ekonomičnosti kod korišćenja energetskih izvora, sa posebnim osvrtom na alternativne izvore energije. I u ovom serijalu zabeležene su izjave eminentnih stručnjaka iz oblasti energetske efikasnosti, a ekskluzivno je snimljen rad vetrenjača koje su prošle godine postavljene u selu Zagajica, teritorija opštine Vršac. Završna emisija svojim nazivom upućuje na snažnu edukativnu poruku o promeni svesti svih onih koji realno mogu i treba da štede energiju. U njoj su izneseni upečatljivi stavovi stručnjaka o uštedi energije iz zemlje i sveta, mišljenja psihologa iz predškolske ustanove i sa visoke škole za obrazovanje vaspitača, kao i direktora jedne seoske osnovne škole koja je izabrana kao ogledni primer dobre prakse i rukovođenja. Emisije su, pomoću urađenog titla na srpskom jeziku, prilagođene osobama sa oštećenim sluhom.
Emisije drugog serijala će biti premijerno, a na nekim elektronskim medijima i reprizno, emitovane na: Regionalnoj TV "Banat" Vršac, „Srpskoj naučnoj televiziji“ Beograd, TV Subotica, TV Bečej, TV Novi Bečej, TV „Bačka“ Vrbas, „Lotel plus“ Loznica, TV “Jasenica“ Smederevska Palanka, TV 5 Užice, TV Ćuprija, TV „Kuršum“ Kuršumlija, na Internet portalima „eVršac“ i „Cefiks“ Vršac, koji svoju programsku aktivnost usmeravaju ka uštedi energije na svim nivoima uzrasta odabranih ciljnih grupa.
Udruženje građana „Cefiks“ iz Vršca, koje u evidenciji ima oko 150 članova, i ove godine aplicira sa učešćem u nekoliko projekata od opštinskog do republičkog nivoa. Konkurencija za projekte je sve jača, što traži nove ideje, ljudske potencijale, inovacije edukativnog pristupa i masovnost učesnika. Učešće na projektima je sastavni deo programske aktivnosti ovog udruženja u 2017. godini.
Ove godine udruženje direktno aplicira u jednom opštinskom i u jednom pokrajinskom projektu, a posredno u jednom pokrajinskom i u jednom republičkom projektu. Direktno učešće u opštinskom projektu je „Poseta Vetro-parku „LA PIKOLINO“, koja je zamišljena kao jednodnevna ekskurzija 40 odabranih učenika gradskih osnovnih škola do sela Zagajica, gde su prošle godine puštane u rad dve vetrenjače ukupne snage 6,6 MW . Planirano je da se kod vetrenjača održi školski čas uz angažovanje predstavnika kompanije MK Fintel Wind, zatim obilazak, slikanje i postavljanje zanimljivih pitanja od strane učenika i prisutnih nastavnika, kao i članova projektnog tima. Nakon ove aktivnosti sledi dogovorena poseta Osnovnoj školi „Žarko Zrenjanin“ u Izbištu, druženje sa učenicima ove škole i prijateljska utakmica u malom fudbalu. Planirano je da svaka gradska osnovna škola odabere po osam učenika ( po dva od petog do osmog razreda ) i jednog predmetnog nastavnika, a iz izbištanske osnovne škole bi se pridružili svi učenici osmog razreda, što za njih na kraju školske godine predstavlja interesantan izlet i druženje. Cilj ove posete je da se učenici upoznaju sa korišćenjem energije vetra na primeru vetrenjača koje se nalaze nadomak sela Zagajica.
Drugi prijavljeni projekat, koji je na pokrajinskom nivou, zamišljen je kao „Letnja škola uštede energije“ koja bi se preko letnjeg raspusta organizovala u objektu „Crvenog krsta“ na Vršačkom Bregu. Planirano je da se iz svih osnovnih škola opštine Vršac, a ukupno ih je deset, odaberu po četiri učenika koji su posebno zainteresovani za ovakve aktivnosti. Iz svake škole bi se angažovao po jedan nastavnik, kao i tri člana projektnog tima koji bi rukovodio sa radom kampa. Učenicima bi tokom tri radna dana bilo održano pet zanimljivih predavanja sa prezentacijama i nastavnim filmovima o uštedi energije. Predavanja se oslanjaju na prošlogodišnji republički projekat pod istim nazivom u kome je urađeno pet emisija obrazovnog tipa. Emisije obrađuju konkretne primere uštede energije i zanimljive detalje sa područja opštine Vršac.
Posredno učešće udruženja „Cefiks“ Vršac odnosi se na saradnju i pomoć u pokrajinskom projektu pod nazivom „3E VESTI“ i u realizaciji republičkog projekta drugog ciklusa „Male škole uštede energije“ kojim je planirano sedam novih emisija u prosečnom trajanju od 20 minuta. Nosilac ovih projekata je AVP „Vila“ Vršac koja već treću godinu uspešno radi na pravljenju obrazovnih emisija koje se putem regionalnih TV centara i kablovskih operatera emituju gotovo u celoj zemlji. Prvi ciklus „Male škole uštede energije“ i raniji projekti „Male škole elektronike“ ( dva ciklusa ) emituju se već dve godine na udarnim terminima Srpske naučne televizije Beograd putem kablovske mreže operatera u Makedoniji, Crnoj Gori, Srbiji i u Bosni i Hercegovini.
Svi navedeni projekti, pored svoje aktuelnosti, nose obeležje primene nauke i novih tehnologija, ali i masovnosti učešća, jer su planirana predavanja, ekskurzije, kampovi, druženje učenika i njihovih nastavnika, u čemu direktori osnovnih škola daju punu podršku i saradnju i pripremi aktivnosti na realizaciji projekata. Rezultati navedenih konkursa za izradu projekata nisu još poznati, ali su obavljene sve pripremne radnje da se na vreme realizuju sve predložene aktivnosti.
Peta emisija ima zanimljiv sadržaj iz primera naprednog zemljoradnika iz Velikog Središta koji adaptira kuću staru preko stotinu godina, primenom građevinskog materijala i izolacije od nepečene cigle koja se davno koristila. Videćemo i zanimljive predloge i savete kako na selu najbolje štedeti energiju. Posebno je interesantno mišljenje građevinskih stručnjaka o gradnji nefunkcionalnih objekata na selu koji se malo, ili nikako ne koriste.
Četvrta emisija pod nazivom "Da li nas siromaštvo uči da više štedimo" ima svoju težinu zbog velikog broja socijalno ugroženih građana, tako da ćemo upoznati različite situacije iz njihovog života i interesantno mišljenje i poruku jedne učenice osmog razreda (iz socijalno ugrožene porodice)“ da novac nije sve u životu, da su važniji zdravlje i sloga u porodici”. Zabeleženi su i neki interesantni podaci iz Centra za socijalni rad opštine Vršac.
Treća emisija obrazovnog serijala "Mala škola uštede energije" poredi različite situacije sa osnovnom porukom da većina bogatih koji su bogatstvo stekli mukotrpnim radom, itekako znaju da štede.
Prvi ciklus obrazovnog serijala „Male škole uštede energije“ uspešno je završen, a njegovo sufinansiranje u 2016. godini obezbedilo je Ministarstvo za kulturu i informisanje Republike Srbije.
Druga emisija pod nazivom: "Štednja od malih nogu do duboke starosti" autora Helja Hasana, dalje razrađuje tematiku uštede energije sa porukom da se na štednju energije moramo navikavati od malih nogu do duboke starosti.