Majstori, ili serviseri klima uređaja opravdano kažu da nije isto čistiti klimu kada smo prinuđeni da to uradimo zbog slabog hlađenja, ili da je redovno održavamo. Kada malo bolje razmislimo, potpuno su u pravu, jer redovno održavanje klima-uređaja produžuje njen vek trajanja, a čekanje da to uradimo iz nevolje kada se desi veći kvar je nepromišljeno bacanje para. U ovoj emisiji govorimo o redovnom čišćenju i održavanju klima uređaja, te koje radnje možemo uraditi sami, a kada moramo zatražiti stručnu pomoć.
Klima uređaje sve više koriste i vlasnici automobila, autobusa i drugih prevoznih sredstava putnika i robe. Njihova montaža, održavanje i zamena posebna su priča. Mnogi vozači, profesionalci, ali i oni koji se upute na duže rute putovanja kažu da bi u letnjim mesecima teško izdržali duže putovanje na enormno visokim temperaturama. Koliko je zdravo da klima radi u automobilu tokom duže vožnje stvar je otpornosti i naviknutosti organizma, ali je sasvim sigurno da velike temperaturne razlike nisu dobre ni za one zdravije, a kamo li za hronične bolesnike. Kada se među običnim ljudima povede rasprava o tome, mnogi primećuju kako se bez klime nekada moglo, a danas, izgleda, da ne može. Da li je u pitanju navika, ili promena načina života i ponašanja, o tome postoje različita mišljenja, mada se moramo složiti da u svemu treba biti umeren, te da se ponekad mogu pronaći neki jednostavniji načini prirodnog hlađenja.
Kod klasične varijante topljivih osigurača, koji se postepeno izbacuju iz upotrebe, nedostaci se ogledaju u gabaritu, čestim gubicima energije na lošim spojevima tela osigurača, pojavi varničenja i stvaranja toplote, potrebi zamene patrona osigurača koji je pregoreo zbog kvara, ili opterećenja i na estetskom izgledu kutije. Razvodna tabla automatskih osigurača uglavnom je od plastike sa fino oblikovanim poklopcem i sa daleko manjim prostorom i jednostavnijim načinom postavljanja noseće metalne letve i spojnica za neutralne i zaštitne provodnike. Nulti provodnici su svetlo plave, a uzemljenje žuto-zelene boje. U ovoj emisiji govorimo o opravdanosti i isplativosti zamene klasičnih automatskim osiguračima. Zaključimo da je najveća prednost automatskih osgurača što se nakon iskakanja i otklanjanja uzroka kratkog spoja, kvara u mreži, ili na uređajima, jednostavno vraćaju u radno stanje ukoliko su i dalje ispravni. Automatski osigurači se u normalnim uslovima rada ne greju, a ukoliko su oštećeni, jednostavno se menjaju odspajanjem provodnika, a skidaju pomeranjem dve žabice na njihovom metalnom nosaču. Kupovina jeftinih automatskih osgurača na pijacama nije preporučljiva, jer se brzo kvare i nisu pouzdani u radu. Cena automatskih osigurača kreće se, po komadu, od 250 do 2.000 dinara, a cena plastične razvodne table od 1.000 do 2.000 dinara, što zavisi od veličine i broja osiguračkih mesta. Cena četvoropolne FID-ove sklopke, koja služi za trofaznu struju, kreće se od 2.500 do 5.000 dinara, što zavisi od proizvođača i njenog kvaliteta.
Troškovi energije, prema zvaničnim podacima za prošlu godinu, iznose više od 15% ukupnih finansijskih izdataka prosečnog domaćinstva u Srbiji. Visina tih troškova zavisi od perioda i kvaliteta gradnje, veličine objekta, klimatskih uslova, energenata koji se koriste za zagrevanje kao i svakodnevnih navika ukućana. Energetska efikasnost podrazumeva minimalnu potrošnju energije uz očuvanje svih parametara životnog komfora u objektu. U ovoj emisiji govorimo o praktičnim merama i aktivnostima na uštedi energije u domaćinstvu. Što se tiče domaćinstva, bez velike stručnosti,možemo sami utvrditi koji su to problemi koji se javljaju na fasadi objekta u kome živimo i zaključiti gde dolazi do najvećih gubitaka toplote. To se pre svega odnosi na krov i njegovu izolaciju, vrata, prozore, ili podrumske prostorije. Takođe je potrebno utvrditi da li su uređaji u domaćinstvu u najboljoj mogućoj funkciji i da li postojeća rasveta zadovoljava minimalne standarde svetlosnog komfora i energetske standarde. Uz jednostavno poređenje sa sličnim domaćinstvima možemo proveriti da li se potrošnja električne energije i energenta za grejanje drastično razlikuje od sličnih objekata sa prosečnom potrošnjom. Nakon sprovođenja jednostavne energetske analize potrebno je odgovoriti na neka od sledećih pitanja: – Koliko dugo planiramo da živimo u tom objektu? – Koliki su troškovi za energiju grejanja i koji su gubici? – Šta bi bilo najbolje da uložimo za poboljšanje energetske efikasnosti i hoće li to poboljšati kvalitet života? – Šta bi prvo moglo da se pokvari i šta je spremno za zamenu? – Šta možemo promeniti po pitanju održavanja stana, ili kuće? Zaključimo da o uštedi energije treba da podjednako brinu svi članovi domaćinstva, jer tako najbolje doprinose racionalnoj raspodeli kućnog budžeta čiji su najveći izdaci u grejnoj sezoni, kada se samo za grejanje izdvaja od 12 do 25 hiljada dinara, što zavisi od energenata koje koristimo i od površine kuće, ili stana, koju grejemo. Redovno praćenje plaćenih mesečnih računa i analiza gde se može uštedeti samo je polazna pretpostavka dobre volje da to uspešno provedemo u praksi.
Letnje vrućine i nekoliko udarnih toplotnih talasa, zbog kojih je tokom meseca jula 2017. godine u Srbiji uveden crveni meteo-alarm, samo potvrđuju da su globalno ozbiljno narušene klimatske promene naše planete koje, isto tako, mogu dovesti do iznenađenja u zimskom periodu. Kada pomenemo zimu, odmah se setimo visokih računa za električnu struju i grejanje, bez obzira koje energente koristimo.
O izboru načina grejanja ljudi sve više odlučuju na osnovu čiste računice šta se najviše isplati, da li je to plin, ugalj, drvo, električna struja, ili daljinsko centralno grejanje koje nas stavlja pred svršen čin, pogotovo u objektima u gradu, gde nemamo veliki izbor načina grejanja. Ljudi na selu se greju koristeći uglavnom drvo, ostatke poljoprivrednih proizvoda, a neki i električnu struju koja spada u
jeftinije energente za ovu namenu. Drvo i ugalj su relativno jeftini u toku leta, a najskuplji kada počne i u jeku grejne sezone. Gradska sredina, za razliku od sela, ima donekle diktiran način grejanja pošto korisnici centralnog daljinskog grejanja nemaju drugačiji izbor, a u pojedinim objektima za stanovanje ne postoje ni dimnjaci za peći na čvrsto gorivo.
U gradu Vršcu korisnici centralnog grejanja usluge plaćaju za vreme grejne sezone po kvadraturi grejne površine stana, tako da se za dvosoban stan od 55 kvadrata u centru grada u udarnim mesecima mora izdvojiti od 12 do 14 hiljada dinara, dok korisnici plina izdvajaju znatno više, čak i do 25 hiljada dinara, što zavisi od površine koja se greje, odnosno od potrošenih kubika plina. Korisnici centralnog grejanja u gradu Vršcu van grejne sezone plaćaju njegovo održavanje koje za dvosoban stan iznosi oko 1.500 dinara.
Gradska naselja u Srbiji imaju različite stilove gradnje objekata, tako da se u Vojvodini izdvajaju po nekim zanimljivim rešenjima koja su nasleđe prošlosti. Neki od tih objekata su pod zaštitom države, što podrazumeva da se prilikom obnove, adaptacije i rekonstrukcije ne odstupa od prvobitnog izgleda fasade, ukrasa na krovnim konstrukcijama, a posebno kod temeljne konstrukcije.
Savremena stambena gradnja, kako u gradu, tako i na selu, ima određen pristup kod upotrebe građevinskih materijala, načina i vremena postavljanja izolacije spoljašnjeg i unutrašnjeg dela kuće. Sve zavisi od početnog kapitala kod stambene gradnje i rešenosti da se u startu primene potrebne mere temperaturne i zvučne izolacije.
Postoje različite mogućnosti uštede energije u gradu koje su često limitirane dostupnošću energenata. Istraživanje, na primerku uzorka, u 2017. godini pokazuje da u Srbiji grejanje na čvrsto gorivo koristi 52,7 procenata građana, 23,4 procenta koristi centralno grejanje, 12,6 procenata ispitanika se greje na struju, a svega 7,2 procenata koristi grejanje na plin.
U gradskom naselju se dobar deo stanovništva greje na centralno grejanje, neki na plin, čvrsto gorivo, ili na električnu struju koja je još uvek najjeftinija od raspoloživih energenata. Grejanje na plin, upotrebom plinskih peći na jednom, ili na više mesta je prilično skupo, posebno ako se greje veća površina stambenog, ili radnog prostora. Primetno je da se na električnu struju greju porodice sa prosečnim primanjima, a na čvrsto gorivo, kao što su ugalj i drvo siromašnija i socijalno ugrožena domaćinstva. Ukoliko su ostvarili pomoć kao energetski zaštićena domaćinstva i oni pribegavaju da se greju električnim kvarcnim, ili termo-pećima. Moramo se složiti da je grejanje još uvek najveća stavka porodičnog budžeta što je primaran razlog da mnogi razmišljaju i primenjuju najjeftinije i pristupačne varijante grejanja. Dobri domaćini nabavljaju drvo i ugalj još pre početka grejne sezone, a mnogi od njih razmišljaju i na vreme preduzimaju efikasne mere temperaturne zaštite stambenih objekata koja se isplati u relativno kraćem vremenskom periodu.
Prema objavljenom Rešenju Ministarstva kulture i informisanja Republike Srbije ( broj: 401-01-219/2017-04. od 31.05.2017. godine ) o rasporedu sredstava za proizvodnju medijskih sadržaja namenjenih televiziji, Audio-video produkciji „Vila“ Vršac odobren je projekat pod nazivom „Mala škola uštede energije“- drugi ciklus. Projekat je odobren u iznosu od 600.000 dinara, a podrazumeva izradu sedam novih emisija edukativnog tipa u prosečnom trajanju po dvadeset minuta.
Prvi ciklus navedenog serijala, koji je uspešno urađen prošle godine, imao je pet obrazovnih emisija koje se još uvek emituju u nekoliko regionalnih TV centara Republike Srbije. Projektni tim je još prošle godine predložio 12 emisija, tako da niko ne krije zadovoljstvo što se u kontinuitetu ostvaruje zamisao o logičnom sledu obrazovnog serijala koji je namenjen gotovo svim uzrastima. Već se razmišlja i o trećem serijalu koji će biti iznenađenje u pravljenju obrazovnih emisija.
Drugi serijal projekta bavi se: štednjom energije u gradu, uštedom energije grejanja, gradnji objekata i uštedom energije, štedljivim sijalicama, korišćenju energije vetra, korišćenju energije Sunca i promenom svesti i ponašanja građana kod uštede energije. Zamišljeno je da sadržaji emisija budu povezani sa pozitivnim primerima iz prakse i neposrednog okruženja, sa jasnom porukom kako štedeti energiju bez narušavanja kvaliteta života. Pored brojnih građana koji su aktivno uključeni na provođenju mera uštede energije i u drugom ciklusu biće zabeležena mišljenja eminentnih stručnjaka kod nas i u svetu, sve sa ciljem da se menjaju svest i ponašanje ljudi na tom planu. Emisije su planirane u prosečnom trajanju od 20 minuta zbog mogućnosti da se koriste i u nastavi, kako u osnovnim, tako i u srednjim školama. Prošlogodišnji ciklus serijala se od prošle godine nalazi u udarnom nedeljnom terminu Srpske naučne televizije Beograd koja je među prvima podržala projekciju projekta zbog prepoznatljivog naučnog pristupa, jasne obrazovne i vaspitne transparentnosti i pristupačnosti za većinu građana.
Na kraju recimo da je na navedenom Konkursu, gde je dodeljeno 70,000.000 dinara, učestvovalo 230 kandidata za sredstva, te da je odobreno 77 , a odbijeno 153 učesnika, što znači da je i ove godine bila veoma jaka konkurencija jer su sredstva u 2017. godini odobrena jednoj trećini učesnika.
Peta emisija ima zanimljiv sadržaj iz primera naprednog zemljoradnika iz Velikog Središta koji adaptira kuću staru preko stotinu godina, primenom građevinskog materijala i izolacije od nepečene cigle koja se davno koristila. Videćemo i zanimljive predloge i savete kako na selu najbolje štedeti energiju. Posebno je interesantno mišljenje građevinskih stručnjaka o gradnji nefunkcionalnih objekata na selu koji se malo, ili nikako ne koriste.
Prvi ciklus obrazovnog serijala „Male škole uštede energije“ uspešno je završen, a njegovo sufinansiranje u 2016. godini obezbedilo je Ministarstvo za kulturu i informisanje Republike Srbije. Projekat podrazumeva pet urađenih obrazovnih emisija u prosečnom trajanju od 22 minuta, koje se uskoro emituju na nekoliko regionalnih i lokalnih TV stanica. Nosilac projekta je Audio-video produkcija „Vila“, Branislav Vila PR sa ekipom koja na projektima od opštinskog do republičkog nivoa uspešno radi već nekoliko godina, a rezultati su očigledni zbog velikog broja pregleda na Internet portalima.
Emisije prvog serijala nose nazive:
Emisije koje su već urađene, a uskoro će biti dostupne na Internet portalima i TV programima, bave se zanimljivim sadržajima iz života, kao i dobrim primerima iz prakse običnih ljudi. U prvoj emisiji namerno se pošlo od poznate jevrejske izreke “Ko štedi, više vredi” koju komentarišu stručnjaci iz oblasti energije, deca iz osnovne škole, kao i naši sugrađani. U emisiji je dobar deo rezervisan za koeficijent korisnog dejstva, sa primarnom namerom da se potvrdi da se “Iz ničega ne može stvoriti nešto”. Druga emisija dalje razrađuje tematiku uštede energije sa porukom da se na štednju energije moramo navikavati od malih nogu do duboke starosti. Treća emisija poredi različite situacije sa osnovnom porukom da većina bogatih koji su bogatstvo stekli mukotrpnim radom itekako znaju da štede. Četvrta emisija ima svoju težinu zbog velikog broja socijalno ugroženih građana, tako da ćemo upoznati različite situacije iz njihovog života i interesantno mišljenje i poruku jedne učenice osmog razreda ( iz socijalno ugrožene porodice ) “da novac nije sve u životu, da su važniji zdravlje i sloga u porodici”. Zabeleženi su i neki interesantni podaci iz Centra za socijalni rad opštine Vršac. Peta emisija ima zanimljiv sadržaj iz primera naprednog zemljoradnika iz Velikog Središta koji adaptira kuću staru preko stotinu godina, primenom građevinskog materijala i izolacije od nepečene cigle koja se davno koristila. Videćemo i zanimljive predloge i savete kako na selu najbolje štedeti energiju. Posebno je interesantno mišljenje građevinskih stručnjaka o gradnji nefunkcionalnih objekata na selu koji se malo, ili nikako ne koriste.
Planirano je da se nakon ovog projekta nadležnom ministarstvu ponudi još sedam obrazovnih emisija drugog ciklusa čiji je cilj promena svesti i ponašanja građana na uštedi energije i zaštite životne sredine.
Proteklog vikenda ( 14.02.2016. ) obeležen je svetski dan očuvanja energije. Možda, ovaj dan nije sa najsrećnijim tajmingom, obzirom da se poklopio sa znatno komercijalnijim Danom zaljubljenih. Neki to znaju, a neki ne znaju, što je donekle normalno u ovako nametnutom tempu života koji je sve zahtevniji i teži, što se odnosi i na stare i na mlade. Zbog tih, nama poznatih i nepoznatih razloga, često se zapitamo šta mi, kao jedinka, porodica, ili kolektivitet, možemo konkretno doprineti na tom planu. Ponekad male stvari čine velika čuda!
Dobro je poznato da je prestala proizvodnja klasičnih sijalica, te da su njihove preostale zalihe takvog kvaliteta da se prosto ne isplati njihova kupovina. To se posebno odnosi na zgrade sa dosta stanara u kojima kratko paljenje i gašenje svetla dovodi do brzog pregorevanja sijalica. To je još izraženije ukoliko je napon u mreži drastično iznad 230 V, koji se uzima kao evropski standard. Sijalice se prave prema određenim standardima električne struje koje ne možemo menjati. Elektrodistribucija je u obavezi da podržava standard po pitanju napona i frekvencije, ali ponekad svako pravilo ima izuzetaka. Krajnje je vreme da klasične sijalice zamenimo štedljivim! Uštede nakon zamene sijalica će biti očigledne.
Uskoro stižu lepši, prolećni dani i vreme je da ozbiljno razmislimo o načinu grejanja kuće, ili stana, sa jedinim ciljem kako smanjiti troškove koji su najveći u zimskom periodu. Kao prvo, moramo ozbiljno razmisliti o izolaciji zidova, podova i tavanskog prostora, te o dotrajalosti vrata i prozora na kojima je najveći gubitak toplote. Termalna izolacija, u obilju ponude različitih materijala, ne mora biti toliko skupa da ne učinimo neki dobar korak i na tom planu. Stari ljudi kažu da je najbolja prirodna izolacija od trske što sam se i sam uverio. Pored nje, tu su razne vrste stiropora, mineralne vune, drvo i drugi materijali. Sve se to može pakovati u odgovarajući “sendvič”, koji će nam itekako smanjiti gubitke energije.
Korišćenje tople vode traži priličan utrošak energije, što se u letnjim danima može nadomestiti korišćenjem energije Sunca i drugih alternativnih izvora. Crno obojeno bure sa nekoliko cevi, koje se nakon toplih dana demontiraju, može biti rezervni izvor energije koji će nam stvoriti značajne uštede. Taj sistem se lako pravi u svakom seoskom domaćinstvu bez velikih izdataka, gde je topla voda uvek potrebna zbog pojačane higijene nakon napornih poljoprivrednih radova. U gradu možemo koristiti solarne panele, mada to traži veća ulaganja koja se na kraju isplate. Njihova cena je sve niža, o čemu se možemo raspitati putem Interneta, pošto već ima konstruktora koji obezbeđuju kompletnu uslugu.
Pored svetla i grejanja, treba razmisliti kako koristimo televizore, računare, a posebno prenosne uređaje čije punjenje vršimo gotovo svaki dan. O tome imamo različite preporuke koje prihvatamo, ili ne prihvatamo. Mnogi iz starije populacije teško se odriču navike da najbolje spavaju uz uključen televizor. Veoma je bitno da znamo kako čuvati i štedeti energiju koju koristimo, a da ne ugrozimo kvalitet života. To se posebno odnosi na mlade, koji su navikli da im računar ostaje upaljen po ceo dan, ili da uopšte ne gase tablete, ili “pametne telefone”. Ozbiljan je zdravstveni problem ( u tome se mnogi slažu ) zbog stalne upotrebe mobilnog telefona, jer se izgubila normalna komunikacija. Neki mlađi će, možda, reći da nisam u pravu, a ja se pitam da li je uopšte normalno da na jednoj prošlogodišnjoj, slučajno odabranoj, maturskoj večeri u svečanoj sali, koja je nešto veća, mladi komuniciraju samo putem “pametnih telefona”, ili se dopisuju s kraja na kraj sale. Ko zna koliko još ima takvih primera? Izgubio se normalan, prirodan, kontakt koji je potreban, ako ništa drugo, zbog mentalnog zdravlja koje je sve više narušeno. Neke navike se teško menjaju, ali, ako je u pitanju zdravlje, normalan i prirodan život, onda se i one mogu lakše preboleti!
Centar za energetsku efikasnost "Cefiks" Vršac, poziva sve zainteresovane građane na završnu promociju projekta "Ušteda energije u domaćinstvu".
Promocija će se održati u Svečanoj sali Opštine Vršac, u sredu, 20. maja od 18 časova, pri čemu će biti prezentovan film pokrajinskog projekta u trajanju 17 minuta.
Prisutnima će se obratiti Hasan Helja koordinator projekta, koji će predstaviti projekat i njegovu implementaciju u praksi, Branislav Vila asistent u projektu, koji će predstaviti rezultate i obrađene ankete projekta i Dragoslav Dobrosavljević sa temom "Praktične mere štednje energije".
Projekat je finansijski podržao pokrajinski Sekretarijat za energetiku i mineralne sirovine, partner na projektu Opština Vršac.