Nije dovoljno da se evropske smernice samo kopiraju, jer one predstavljaju samo okvir za tumačenje i prilagođavanje za dobrobit pojedinačnih zemalja, izjavio je za Balkan Green Energy News Johanes Ele, odlazeći menadžer GIZ-ovog Otvorenog regionalnog fonda za Jugoistočnu Evropu za oblast energetske efikasnosti (GIZ ORF-EE). „Lično bih voleo da vidim više sebične politike na polju energetske efikasnosti i održive energetike u ovim zemljama. Kada kažem sebične, mislim prilagođene slučaju, s raznim pozitivnim efektima po određenu zemlju“, rekao je. Ele je vodio fond od 2009. godine. On kaže da jedan od najvećih potencijala zemalja Zapadnog Balkana leži u građevinskom sektoru, te da tom industrijom obično dominiraju domaće kompanije i zanatlije.
Ele ističe da je mnogo uzbudljivih, uspešnih i isplativih projekata i da se u javnom sektoru svaki poduhvat privede kraju ukoliko se volja za to održi. „Odmah se setim postrojenja za grejanje i proizvodnju struje u Kliničkom centru Srbije; i sistema za daljinsko grejanje na bio-masu u Livnu u Hercegovini; rekonstruisanih vrtića i javne rasvete u mnogim opštinama“, istakao je. Ipak, skupe i ambiciozne projekte, po njegovom mišljenju, najbolje je pokretati posle iskustva s onima manjeg obima. „Voleo bih da bude više jeftinih kredita za energetsku efikasnost na nacionalnom nivou, za javne projekte ili omogućavanje kofinansiranja. Ovde hrvatski Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost može biti izvor inspiracije“, poručio je Ele.
Upitan za nivo profesionalnih veština na tržištima u regionu, on kaže da taj izazov još nije vidljiv, jer da je potražnja još uvek relativno skromna, ali da su Hrvatskoj, na primer, potrebni stručnjaci i napredne veštine. „Posebno bi obrazovne ustanove na Zapadnom Balkanu već trebalo da se usredsrede na nadolazeće potrebe da se podignu nove generacije inženjera, planera, zanatlija, bankara... Uzgred, u idealnom slučaju tu bi bile uključene profesionalne veštine za saradnju na multidisciplinaran način“, kazao je naš sagovornik.
Pročitajte ostatak članka na egleskom na: balkangreenenergynews.com
Studije su nam već pokazale kako beli obojeni krovovi pomažu u hlađenju objekata tako što reflektuju sunčevu svetlost, dok „zeleni“ krovovi pobeđuju toplotu tako što blokiraju sunčevu svetlost i pružaju izvor evaporativnog hlađenja. Sada, tim naučnika sa Univerziteta Stanford su stvorili panel koji ne samo da reflektuje sunčevu svetlost, već takođe i izvlači topotu iz zgrade i emituje je napolje. Pre svega, panel deluje kao veoma efikasno ogledalo, šaljući nazad većinu dolazne sunčeve svetlosti. Reflektivne površine, međutim, i dalje mogu da se ugreju, što je mesto gde sposobnost uređaja da emituje termalno zračenje (toplotu) stupa na scenu.
Kada je toplotno zračenje blokirano od strane Zemljine atmosfere, ono postaje zarobljeno između zemlje i svemira - to je ono što leži iza efekta staklene bašte. Stanford panel je, međutim, napravljen od nanostruktuisanih fotonskih materijala (uključujući kvarc i silicijum karbid), koji uzrokuju da radijacija bude emitovana na talasnoj dužini na kojoj je atmosfera praktično transparentna. Ovo omogućava da zračenje prolazi slobodno kroz atmosferu do ledenog vakuma svemira.
Panel ima kapacitet neto hlađenja od preko 100 vati po kvadratnom metru. Prema istraživanjima, to znači da „tipična, jednospratna, porodična kuća sa samo deset procenata svog krova pokrivenog sa radiacionim rashladnim panelima može da nadoknadi 35 odsto od njegove čitave potrebe za klimom za vreme toplih meseci“. Štaviše, paneli su potpuno pasivni, bez pokretnih delova i ne zahtevaju bilo koji izvor napajanja (uključujući i sunce) da rade.
Takođe je moguće da bi rashladni paneli mogli da zauzmu mesto solarnih panela, koji se trenutno koriste za prozvodnju električne energije za pokretanje klima uređaja. Pored komercijalne primene ove tehnologije, istraživači veruju da bi ona mogla učiniti mogućim hlađenje u vanmrežnim oblastima i zemljama u razvoiju, gde je klimatizacija trenutno nemoguća. Ona bi čak mogla da se koristi da pomogne da parkirani automobili ostanu hladni.
Panel je razvijen od strane profesora Šanhuia Fana i njegovih diplomaca Ašvata Ramana i Edena Refaelija. Istraživanje je nedavno objavljeno u stručnom časopisu Nano Letters.
Izvor: gradjevinarstvo.rs
Pripremila: Dragana Žarkov II - 4
Stambeni fond Srbije, prema poslednjem popisu iz 2002. godine raspolaže sa 2.035.831 zgrada, od čega preko 90% čine porodične kuće. Skoro 90% tog stambenog fonda izgrađeno je pre 1990, odnosno pre uvođenja strožije regulative u domenu energetske efikasnosti u građevinarstvu.
Zbog toga srednja godišnja specifična potrošnja energije za grejanje objekata u Srbiji iznosi preko 150 kWh/m2, dok je prosek EU 138 kWh/m2, a u nekim zemljama-članicama EU i ispod 90 kWh/m2.
Izvor: Videti energiju