Ne postoje nikakvi socijalni, niti ekonomski razlozi zbog kojih bi trebalo nastaviti sa podsticanjem izgradnje MHE.
Ministarstvo rudarstva i energetike je objavilo da je prestala da važi Uredba o podsticajnim merama za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora. WWF Adria, smatra da je to prilika da Vlada Republike Srbije iz buduće legislative isključi podsticaje za male hidroelektrane. Na štetnost MHE već godinama upozoravaju stručnjaci, organizacije civilnog društva i lokalne inicijative širom Srbije.
Prema analizi socio-ekonomske opravdanosti podsticajnih mera za male hidroelektrane, koju je uradio ekonomski stručnjak Damir Miljević, ne postoje nikakvi socijalni, niti ekonomski razlozi zbog kojih bi trebalo nastaviti sa podsticanjem izgradnje malih hidroelektrana.
U 85 postojećih malih hidroelektrana u Srbiji proizvodi se svega 0,76% ukupno proizvedene struje na nacionalnom nivou. U studiji se navodi da je zastupljenost struje proizvedene u 85 postojećih MHE u Srbiji svega 0,76% od ukupno proizvedene struje u 2018. godini. Iako je Srbija uložila značajne napore u izmene zakona i osigurala ceo niz podsticaja za proizvodnju električne energije u malim hidroelektranama, neće dostići ciljeve definisane Strategijom razvoja energetike do 2020. godine. U studiji se navodi da je izabrani model i način podsticanja proizvodnje iz obnovljivih izvora energije bio neefikasan. Te da je proizvodnja iz energije sunca i vetra bila ograničena godišnjim kvotama, za razliku od proizvodnje iz MHE.“
Postavlja se pitanje za koga je osmišljen ovakav sistem podsticaja? Podaci iz studije ukazuju na to da MHE nemaju značajnu ulogu, niti mogu doprineti razvoju elektroenergetskog sistema Srbije. Istovremeno, imaju veoma štetan uticaj na prirodu i biodiverzitet u odnosu na ostale obnovljive izvore energije. Analiza pokazuje kako su podsticajne otkupne cene u Srbiji daleko veće od tržišnih, po kojima se električna energija može kupiti na berzama. Ukoliko su podsticajne otkupne cene veće od tržišnih cena za 91% do čak 2,7 puta, postavlja se ozbiljno pitanje racionalnosti odluka Vlade da po ovim cenama vrši otkup električne energije iz mHE. Po ovome, ekonomski bi racionalnije bilo kupiti tu električnu energiju na slobodnom tržištu. Uz sve navedeno, jasno je da društvena korist od struje proizvedene u malim hidroelektranama nije velika. Štaviše, kada se podvuče crta, postojeći model podsticaja donosi gubitke za celo društvo. Građani Srbije prema ovom modelu su gubitnici, a dobitnici su investitori u male hidroelektrane i finansijske ustanove koje su omogućile sredstva za njihovu izgradnju. Oni ne snose nikakav finansijski rizik, jer im država garantuje otkupnu cenu struje u razdoblju od 12 godina.
Društvena korist od struje proizvedene u MHE nije velika. ,,S obzirom na to koju štetu mHE čine građanima i nepopravljive posledice koje imaju na prirodu i biodiverzitet, potrebno je trajno ukinuti postojeći model podsticaja električne energije proizvedene u malim hidroelektranama. sve buduće podsticaje treba usmeriti prema drugim obnovljivim izvorima energije, poput sunca i vetra”, poručuje Igor Vejnović iz organizacije Bankwatch.
Inicijativa nastavlja se na otvoreno pismo koje su organizacije civilnog društva krajem prošle godine uputile premijerki Ani Brnabić, a na koju do danas iz Vlade nije stigao odgovor. U njemu se poziva na izmene propisa i isključivanje MHE iz sistema podsticaja, te formiranje radne grupe koja bi bila uključena u pripremu izmena Zakona o energetici Republike Srbije.
„Vreme je da Vlada prihvati činjenice i zaustavi štetne propise kada su u pitanju male hidroelektrane. Svedoci smo sistemske devastacije prirode i reka širom Srbije, a sve u korist malog broja pojedinaca i finansijskih institucija. WWF je pokrenuo kampanju za zaustavljanje sistema podsticaja u Srbiji, kako bi se stalo na kraj ekocidu. Svi imamo pravo na očuvanu prirodu i zdravu životnu sredinu. Međutim, sistematski se uništavaju naši prirodni resursi kojima se malo koja zemlja u Evropi može pohvaliti“, zaključuje Nataša Milivojević iz WWF Adrije.
Izvor: WWF Adria
Ministarka energetike, razvoja i zaštite životne sredine Srbije Zorana Mihajlović izjavila je danas da je na javni poziv za izgradnju 317 mini hidroelektrana stiglo 1.380 prijava investitora.
- Prijavilo se više investitora nego što smo očekivali. Samo za područje Surdulice 138, a za područje Vlasotinca oko 40 - rekla je Mihajlović na promociji Projekta ekoturizma i zaštite životne sredine Vlasinskog jezera.
U narednih sedam dana očekuje se još prijava poslatih poštom, a sredinom maja biće formirane rang-liste. Potencijalni investitori će potom biti obavešteni o mogućnosti da sklope ugovor o izgradnji sa lokalnim samoupravama.
Ministarka očekuje da će 317 tih mini-hidroelektarana biti izgrađeno do 2015, odnosno 2016. godine.
Najavila je da će biti još takvih javnih poziva i da se namerava da se još smanji broj dokumenata potrebnih za izgradnju hidroelektrana.
Tender za dodelu saglasnosti i energetskih dozvola za izgradnju mini-hidroelektrana na 317 lokacija u Srbiji zatvoren je 5. aprila ove godine.
Ako se iskoristi potencijal na svih 317 mesta, biće izgrađene mini hidroelektrane ukupne snage 110 megavata koje bi trebalo da proizvode 400 gigavat sati električne energije godišnje.
U roku od osam dana po objavljivanju liste potencijalnih investitora biće potpisan trojni memorandum o razumevanju investitora, Ministarstva energetike i lokalne samouprave za svaku pojedinačnu lokaciju.
Tim memorandumom biće određen okvirni rok od šest meseci u kojem investitor treba da pokrene postupak i obezbedi neophodna pravna akta za dobijanje energetske dozvole za hidroelektrane snage veće od jednog megavata, odnosno saglasnosti za objekte manje snage.
Sva struja proizvedena u hidroelektranama koje su predmet javnog poziva, iskazivaće se u energetskom bilansu Srbije i uračunavaće se za ostvarenje nacionalnog cilja za povećanje udela energije iz obnovljivih izvora u ukupnoj potrošnji na 27% do 2020. godine
Izvor: Tanjug