U balkanskim zemljama, uključujući Tursku, svest o zaštiti životne sredine nije dovoljno razvijena i energetska politika je usmerena na fosilna i nuklearna goriva umesto na obnovljive izvore, kaže Hajnc Kopec, predsednik Svetske asocijacije za bioenergiju. U intervjuu za Balkan Green Energy News (BGEN) on je izjavio da je glavni izazov uveriti donosioce odluka u prednosti bio-mase, kako bi uveli mere podrške, pogotovo u sektoru grejanja.
Uspešni modeli državne podrške su različiti u oblasti grejanja, proizvodnje električne energije odnosno goriva za transport, rekao je Kopec za ovaj mesečni bilten na engleskom jeziku. "Podsticaji obuhvataju širok raspon mera, kao što su: podizanje svesti, obuka, dodatno oporezivanje fosilnih goriva, državna pomoć u ulaganju u bioenergiju (pogotovo u grejne sisteme), fidin tarife ili zeleni sertifikati za električnu energiju iz bio-mase i propisi o mešanju goriva u kombinaciji sa poreskim olakšicama u sektoru transporta", izjavio je. U zemljama vodećim na polju bioenergenata, velik deo bio-mase se koristi u sektoru grejanja, rekao je Kopec za BGEN. "Tržište grejanja pruža najbolje mogućnosti za bioenergiju ukoliko državna politika podržava tu opciju. Nažalost, Evropska unija dosad nije razvila uspešne mere za grejanje iz energije iz obnovljivih izvora", tvrdi Kopec.
Govoreći o uticaju na cene hrane zbog korišćenja obradivog zemljišta za gajenje useva za proizvodnju energenata, ovaj stručnjak za bio-masu je naglasio da je zemlja oduvek korišćena u razne svrhe, uključujući proizvodnju vlakana i sirovina za skrob i drugu biohemijsku industriju. Milioni hektara zapravo ostaju neobrađeni, čak i u zemljama pogođenim nestabilnošću cena hrane, dodao je Kopec. "Neuhranjenost širom sveta ima druge uzroke. U gotovo svim slučajevima, reč je o deficitu u snabdevanju belančevinama. Ukoliko proizvodite bio-gorivo kao što su etanol ili bio-dizel, za energiju koristite samo deo roda – skrob, šećer ili biljno ulje. Biljke kao što su kukuruz i druge žitarice, uljana repica i soja takođe sadrže proteine, ukupno koliko i druge komponente... Stoga korišćenje zemljišta za proizvodnju bio-goriva istovremeno podrazumeva dodatnu proizvodnju belančevina", zaključio je.
Izvor: BALKAN GREEN ENERGY NEWS
Intervju u celosti na enegleskom jeziku možete pogledati klikom ovde.
Srbija ima značajan potencijal u obnovljivim izvorima enrgije koji je, na žalost, još uvek
nedovoljno iskorišćen. Jedan od razloga za takvu situaciju je nedovoljna investiciona aktivnost
u ovom sektoru. Očekuje se da će u narednih nekoliko godina doći do krupnih
pomaka u tom pogledu, s obzirom na najnoviji korak Vlade Republike Srbije u smislu prihvatanja
odluke Ministarskog saveta Energetske zajednice o promociji obnovljive energije
kroz transpoziciju Direktive 2009/28/EC o obnovljivim izvorima energije. Ovom odlukom
Srbiji je postavljen ambiciozni cilj da poveća učešće obnovljive energije u ukupnoj
potrošnji finalne energije na 27% u 2020. godini sa 21.2% u referentnoj, 2009. godini
Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) je tokom 2012. godine, na osnovu sporazuma
o saradnji sa Ministarstvom energetike, razvoja i zaštite životne sredine Republike
Srbije, sproveo projekat “Političko savetovanje u oblasti obnovljivih izvora energije”
tokom koga su izrađena dva nova i izvršena revizija četiri postojeća, zastarela vodiča za
investiture u postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije:
• IZGRADNJA POSTROJENJA I PROIZVODNJA ELEKTRIČNE/TOPLOTNE ENERGIJE IZ
BIOMASE U REPUBLICI SRBIJI
• IZGRADNJA POSTROJENJA I PROIZVODNJA ELEKTRIČNE ENERGIJE U MALIM HIDROELEKTRANAMA
U REPUBLICI SRBIJI
• IZGRADNJA POSTROJENJA I PROIZVODNJA ELEKTRIČNE ENERGIJE U VETROELEKTRANAMA
U REPUBLICI SRBIJI
Biološko gorivo je trenutno toliko vruća tema da naučnici širom svetu pokušavaju da baš od svega mogućeg dobiju energiju. Da li ste ikada pomislili da bi cela zgrada mogla da proizvodi biološko gorivo? Iako je ova ideja još uvek samo teorija, arhitekte UPI 2M iz susedne nam Hrvatske rade na dizajnu ovih ekoloških stanica. “Biooctanic” je tačan naziv njihovog projekta, a ideja je da se zgrade - proizvođači ekološkog goriva u obliku kula kaktusastog oblika - smeste u urbanu sredinu, odnosno što bliže benzinskim stanicama.
Kule su dizajnirane kao vertikalne farme algi i bambusa, sirovina od kojih se dobija biološko gorivo. Ako gradovi uspeju sami da proizvode gorivo doći će do smanjenja troškova njegovog transporta i samim tim dodatnog zagađivanja životne sredine. Ove kule mogle bi da rade i kao vazdušni filteri i tako unaprede kvalitet vazduha u urbanoj sredini.
Izvor: Domino magazin
"Tarket" iz Bačke Palanke je jedna od firmi u kojoj se vodi briga o sakupljanju i odlaganju korisnog i opasnog otpada. Takozvani komunalni otpad koji se stvara u okviru preduzeća koristi se kao energent. Takvog otpada najviše ostaje u "Parketari".
Sunčica Vještica, menadžerka za zaštitu životne sredine, kaže da je doskora taj otpad prodavan domaćinstvima, koja su ga koristila za ogrev.
- Potom smo odlučili da otpad iz "Parketare" pretvorimo u biogorivo i pre godinu dana je instalirana kotlarnica na piljevinu. Napravljeni su silosi za mlavenje otpada, koji se sada koristi za zagrevanje radnih prostora - kaže Sunčica Vještica.
Sagorevanje velikih količina piljevine i sličnog materijala bi stvorilo veliku količinu štetnih gasova i zbog toga su u "Tarketu" montirali elektrofilter za praškaste materije. Filter zadržava štetne materije koje bi zagadile vazduh, štetile zdravlju ljudi i zagađivale životnu sredinu.
- Otkad trošimo hiljade tona korisnog otpada, gas više ne upotrebljavamo. Tako pravimo velike uštede, a nismo naneli štete životnoj sredini - dodaje Vještica.
Izvor: Blic
Ovde možete preuzeti direktive Evropske Unije.
Zakonska regulativa:
Priručnik o procedurama Evropske Komisije za ugovaranja energetskih aktivnosti možete pregledati i preuzeti ovde.
Pregled o EU fondovima možete pregledati i preuzeti ovde.
Specijalni dodatak o energetskoj potrošnji u zgradama možete pregledati i preuzeti ovde.
EU direktiva 2002/91/EC o energetskoj efikasnosti zgrada - dokument možete pregledati i preuzeti ovde.
EU direktiva 2004/8/EC o kogeneraciji - dokument možete pregledati i preuzeti ovde.
EU direktiva 2001/77/EC o obnovljivim izvorima energije - dokument možete pregledati i preuzeti ovde.
EU direktiva 2003/30/EC o bio-gorivu - - dokument možete pregledati i preuzeti ovde.
EU direktiva 2000/55/EC o flouroscentnom svetlu - dokument možete pregledati i preuzeti ovde.
EU direktiva 2003/66/EC o energetskom označavanju - dokument možete pregledati i preuzeti ovde.